Pesticidi: poljoprivredni model kojeg građani Europske unije skupo plaćaju

Studija “Pesticidi: model koji nas skupo košta“, u izradi francuske tvrtke Le Basic, u suradnji s organizacijama CCFD – Terre Solidaire i POLLiNiS donosi izvješće o troškovima koje stvara sektor proizvodnje i distribucije pesticida.
– Ovo je sada i konkretan dokaz onoga na čemu ustrajemo već godinama: korištenje pesticida nije opravdano. Kada bi industrija snosila troškove sanacije problema koje prouzrokuje upotreba pesticida, proizvodnja pesticida ne bi ni postojala. Pogrešno je računati isplativost temeljem troška nabave pesticida i zarade od dobivenih prinosa, čime se može činiti da smo profitirali, no u tu računicu nisu ubrojeni, primjerice, troškovi koje pokriva HZZO jer smo zbog ostataka pesticida u hrani, vodi i zraku oboljeli od različitih poremećaja i bolesti, tu su, nadalje, troškovi pročišćavanja voda, porezne olakšice za industriju koje također financiraju građani, te oni koji zabrinjavaju jednako kao i ugroza zdravlja – troškovi uništavanja prirodnih resursa, o kojima na kraju i ovisi proizvodnja hrane. Ovo je izraženo u najkraćim crtama, no računica je puno dulja i vrlo zabrinjavajuća.
Zaključak je jasan: pesticidi su dobri isključivo za proizvođače istih i ni za koga drugog. – rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

– Dok je dobit ovog sektora koncentrirana u rukama četiri multinacionalne kompanije (Bayer, BASF, Corteva i Syngenta-ChemChina), upravo su građani ti koji svake godine plaćaju znatan račun pokrivanja troškova povezanih s upotrebom pesticida. Danas, u Europskoj uniji, sektor pesticida građane košta dvostruko više nego što stvara prihode za tvrtke koje proizvode i prodaju pesticide: 2,3 milijarde eura izravno pripisanih pesticidima, koje financiraju sami građani, brojka je iz 2017.1 godine, naspram 0,9 milijardi eura neto dobiti ostvarene od strane industrije u istoj godini.
Dakle, Europska unija daje sektoru proizvodnje i prodaje pesticida gotovo pola milijarde eura godišnje za smanjenje poreza, dok agroindustrijski sustav s kojim su oni intrinzično povezani ne ispunjava svoja glavna obećanja: glad i dalje traje, pothranjenost raste, a prihodi poljoprivrednika ostaju nedovoljni. – kažu analitičari tvrtke Le Basic.U nadolazećim mjesecima, osobito s francuskim predsjedanjem Europskom unijom i namjerom Emmanuela Macrona da preuzme snažnu inicijativu u vezi problematike korištenja pesticida, tema upotrebe pesticida bit će u središtu mnogih rasprava, uz postavljene ciljeve poput, primjerice, smanjenja upotrebe pesticida za 50% do 2030., uspostavljanje mjera za vraćanje bioraznolikosti, zabrane upotrebe glifosata, okončanja izvoza zabranjenih pesticida izvan EU, itd.

Ispunjavanje ovih ciljeva zatražili su i građani Europske unije davanjem potpore Europskim građanskim inicijativama koje se zalažu za kreiranje zdrave i održive poljoprivrede i za očuvanje značajno narušene bioraznolikosti – Zabrana glifozata i Spasimo pčele i poljoprivrednike.
 
1Troškovi od 1,9 milijardi eura povezani s troškovima regulacije, pročišćavanjem vode, emisijom stakleničkih plinova i bolestima poljoprivrednika uzrokovanim ovim kemikalijama, plus smanjenje poreza od 0,4 milijuna eura

Pismo Ministrici poljoprivrede – Reforma postojećeg sustava prikupljanja podataka o potrošnji pesticida

Poštovana gospođo Vučković,

pišem Vam u ime organizacije Zemljane staze, a radeći u javnom interesu na zaštiti zdravlja poljoprivrednika, stanovnika ruralnih područja, drugih ljudi izloženih pesticidima, kao i prirode i okoliša.

Ovim pismom želimo skrenuti vašu pozornost na tekuću reformu statistike poljoprivrede Europske unije1. Ova zakonodavna reforma je od velike važnosti jer će definirati koji će podaci biti dostupni za praćenje napretka prema održivoj upotrebi i smanjenju uporabe pesticida2, 2 između ostalih ciljeva. Postavljanje ciljeva smanjenja, kako je predloženo u Strategiji EU-a Od polja do stola, od iznimne je važnosti. Jednako je ključno osigurati postojanje relevantnih, pouzdanih i javnih podataka za praćenje napretka prema ostvarenju ovih ciljeva. Važnost praćenja i pristupa utemeljenog na dokazima Vijeće je posebno naglasilo podržavši strategiju Od polja do stola3. Bez uspostavljenih sustava prikupljanja i objave ovih podataka, postavljeni ciljevi su prazna politička obećanja. Ovaj nedostatak transparentnosti također može samo potaknuti nepovjerenje u društvu.

Nedostatak transparentnosti u ovom području negativno se odražava na sve, osim na kemijsku industriju. Države ne reagiraju. Postupci ambicioznih država ne mogu se dokazati. Napori i ulaganja poljoprivrednika ostaju ispod radara; specifične prepreke s kojima se suočavaju i dalje je teško identificirati. Stanovnici ruralnih područja lišeni su prava na dobivanje informacija o okolišu4.4

Ovo je, nažalost, trenutno stanje koje rezultira većim nepovjerenjem prema vladama i cjelokupnom poljoprivrednom sektoru.

Trenutno Eurostat od država članica prima samo nepotpune podatke o prodaji i upotrebi pesticida i objavljuje samo vrlo nejasne skupne podatke zbog trenutnog slabog pravnog okvira5.5 To znači da nema dostupnih preciznih podataka koji pokazuju koji su pesticidi korišteni u posljednjih godina za proizvodnju hrane u EU, niti gdje, kada i u kojim količinama su korišteni. Kalifornija je, primjerice, već prije 30 godina uspostavila opsežnu bazu podataka6. EU stoga jako zaostaje.

U veljači ove godine7 Europska komisija (Eurostat) predložila je novu uredbu EU koja se odnosi na „Statistiku poljoprivrednih inputa i proizvoda” (SAIO), stavljajući izvan snage posebno Uredbu (EZ) br. 1185/2009 o statistici o pesticidima8. Od tada je Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta usvojio svoje stajalište pozivajući na nekoliko amandmana na prijedlog Komisije9. Pozivamo Vas da podržite ključne značajke prijedloga Komisije, kao i bitne izmjene i dopune Europskog parlamenta kako bi se osiguralo:

1. Sustavno i elektroničko godišnje prikupljanje podataka svih poljoprivrednika o njihovoj upotrebi pesticida

Razumijemo da ovaj prijedlog Komisije izaziva zabrinutost u vezi s opsegom administrativnog tereta koji bi stvorio. Međutim, poljoprivrednici već moraju sastavljati i čuvati takve evidencije, ne samo da bi bili u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/200910, nego i kako bi informirali prehrambeni lanac o korištenim pesticidima. Za neke države članice to bi moglo zahtijevati ulaganje unaprijed, ali ovo će ulaganje uštedjeti znatnu količinu javnih resursa. Ovo je važno zbog sljedećeg:

• Bez ovih podataka, uspješna provedba Okvirne direktive o vodama, Direktive o pticama i staništima, Direktive o održivom korištenju pesticida11 i Uredba o pesticidima je neučinkovita, pa čak i nerealna, osim ako se ne poduzmu mjere opreza12;

• Bez ovih podataka, tijela zadužena za zaštitu zdravlja i okoliša propuštaju podršku neovisnih znanstvenika koji su onemogućeni u obavljanju prijeko potrebnih istraživanja (kao što je istaknuto u nedavnoj akademskoj publikaciji);13

• Ako se evidencija poljoprivrednika ne prikuplja sustavno i digitalno, morat će se prikupiti i objaviti u svakom slučaju nakon individualnog pristupa zahtjevima za dokumente u primjeni prava EU-a, kao što se nedavno dogodilo u Njemačkoj14. Ova reforma je prilika da se osigura da uprava svake zemlja u EU ima potrebne digitalne alate i sustave prikupljanja podataka za učinkovito pružanje ovih informacija.

2. Prikupljanje podataka ne samo o pesticidima nego i o biocidima i veterinarskim proizvodima

Poput pesticida i gnojiva, biocidi i veterinarski proizvodi se intenzivno koriste u poljoprivredi i potencijalno su štetni za ljude i prirodu.15 Neprikupljanje podataka o takvim kemikalijama znači svjesno stvaranje slijepih točaka.

3. Sustavno objavljivanje podataka o uporabi pesticida na značajnoj razini detalja
Uredba treba jamčiti da će podaci biti objavljeni prema aktivnoj tvari, proizvodu, usjevu/vrsti, godini i na zemljopisnoj razini lokalne administrativne jedinice kako bi se osigurala dosljednost s UNECE Konvencijom o pristupu informacijama (Aarhuška konvencija). značajno ograničavajući rizik dopuštanja neizravne identifikacije točne lokacije farmi.16

Cilj objave podataka nije otkrivanje osobnih podataka o poljoprivrednicima. Cilj je pružiti potrebne podatke kako bi mogli zaštititi svoje zdravlje i zdravlje ostalih radnika, njihovih obitelji, stanovnika ruralnih područja, te prirode i okoliša. Prilikom objave podataka na razini lokalne administrativne jedinice očekuje se da za 99,9% upotrijebljenih količina neće biti moguće – čak ni posredno – identificirati adresu gospodarstava na određenom području.17

Francuska već objavljuje prikupljene podatke o prodaji pesticida, po aktivnoj tvari, po proizvodu i na razini poštanskog broja kupca,18 nakon pozitivnog pravnog mišljenja Francuske komisije o pristupu dokumentima koji se oslanjaju na pravo EU19.

Stoga je jasno da ne postoje zakonske zapreke za objavu podataka o uporabi pesticida na ovoj razini detaljnosti.

4. Neograničen i jednostavan pristup neobrađenim podacima za europska i nacionalna javna tijela

Sirovi podaci – što znači da nisu ni na koji način sumirani, sažeti ili grupirani – moraju se dijeliti između statističkih ureda i nacionalnih i europskih tijela nadležnih za osiguranje zdravlja ljudi i okoliša. Prečesto se podaci ne dijele među javnim tijelima zbog straha od kršenja povjerljivosti. Ne samo da je taj strah pravno neutemeljen, nego su ti podaci neophodni za njihov regulatorni rad.

Pozivamo vas stoga da osigurate prikupljanje i objavu ažurnih, pouzdanih i preciznih podataka kako biste omogućili donošenje odluka utemeljenih na dokazima i praćenje napretka prema održivoj poljoprivredi, podržavajući ključne elemente prijedloga i amandmana Sabora i zagovaranje novih amandmana kako bi se tekst doveo tamo gdje treba.

Zahvaljujemo Vam što ste razmotrili naše preporuke te se nadamo povratnoj informaciji o ovoj važnoj temi.

S poštovanjem,

Natalija Svrtan
Zemljane staze

U Zagrebu, 04. studenog 2021.

1Vidi https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?reference=2021/0020(COD)&l=en

2Directive 2009/128/EC of the European Parliament and of the Council of 21 October 2009 establishing a framework for Community action to achieve the sustainable use of pesticides, OJ L 309, 24.11.2009, p.71

3See Council Conclusions from October 2020 https://www.consilium.europa.eu/media/46419/st12099-en20.pdf

4The United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) Convention on access to information, public participation in decision-making and access to justice in environmental matters done at Aarhus, Denmark, in 1998 available at: https://unece.org/fileadmin/DAM/env/pp/documents/cep43e.pdf

5Vidi https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/aei_pestuse/default/bar?lang=en

6https://www.cdpr.ca.gov/docs/pur/purmain.htm

7Prijedlog dostupan pri: https://www.europarl.europa.eu/RegData/docs_autres_institutions/commission_europeenne/com/2021/0037/COM_COM(2021)0037_EN.pdf

8Regulation (EC) No 1185/2009 of the European Parliament and of the Council of 25 November 2009 concerning statistics on pesticides, OJ L 324, 10.12.2009, p. 1–22

9https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2021-0285_EN.html

10Prema članku 67. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 profesionalni korisnici pesticida moraju voditi evidenciju o sredstvima za zaštitu bilja koja koriste.

11Države članice imaju obvezu prema Direktivi o održivom korištenju pesticida (Direktiva 2009/128) poduzeti “odgovarajuće mjere upravljanja rizikom”, posebno u zaštićenim područjima definiranim Direktivama o staništima i pticama (članak 12.(b) Direktive). U tu svrhu trebaju prikupiti podatke o uporabi pesticida u relevantnim područjima.

12Prema Direktivi 2000/60 od država članica se zahtijeva da „prikupljaju i održavaju informacije o vrsti i veličini značajnih antropogenih pritisaka kojima su tijela površinske vode u svakom vodnom području podložna” (Dodatak II. odjeljak 1.4. Direktive 2000 /60). U tu svrhu trebaju prikupiti podatke o korištenju pesticida na području koje je povezano sa porječjem.

13Mesnage, R., Straw, E.A., Antoniou, M.N. et al. Improving pesticide-use data for the EU. Nat Ecol Evol (2021). https://doi.org/10.1038/s41559-021-01574-1

14Zakon EU-a zahtijeva od javnih tijela da prikupljaju i objavljuju evidenciju tih poljoprivrednika, na zahtjev, u skladu s Direktivom 2003/4. To je zato što se evidencije koje poljoprivrednici moraju voditi „vode za javno tijelo” u smislu ove direktive. Osim toga, podaci koji se nalaze u tim evidencijama predstavljaju “informacije vezane uz emisije u okoliš”. Vidi uspješne slučajeve njemačkog suda: VG Freiburg od 13. srpnja 2020. 10 K 1230/19, VG Sigmaringen, 30. rujna 2020. 8 K 5297/18, VG Stuttgart od 10. lipnja 2020., 14 K 9469/18 potvrđeno 20. siječnja od 20. siječnja 2020. u žalbi 4. svibnja 2021., VGH 10 S 1348/20, VGH 10 S 2422/20.

15Vidi Mahefarisoa et al. (2021) ‘The threat of veterinary medicinal products and biocides on pollinators: A One Health perspective’, available at : https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2352771421000276

16https://unece.org/fileadmin/DAM/env/pp/documents/cep43e.pdf

17The potential issue of revealing indirectly the addresses of farms due to a small number of farms in a given postal code only arose for 0.1% of the quantities sold in France in 2019: http://www.data.eaufrance.fr/opendata-files/a69c8e76-13e1-4f87-9f9d-1705468b7221/bnvd_eaufrance_metadonnees_achat_20201215.pdf.

18Fiche de métadonnées du jeu Achats de pesticides par code postal | data.eaufrance.fr

19Mišljenje Francuske komisije o pristupu administrativnim dokumentima n°20184341: Conseil 20184341 – CADA (data.gouv.fr)

Europska građanska inicijativa “Spasimo pčele i poljoprivrednike” sakupila više od milijun potpisa

Ako Europska komisija potvrdi ovu EGI, Europska komisija i Europski parlament morat će odgovoriti na zahtjeve građana za uspostavljanjem poljoprivrede bez sintetičkih pesticida.

Inicijativa “Spasimo pčele i poljoprivrednike” ima tri glavna cilja:
1. postupno ukidanje sintetičkih pesticida (smanjenje do 80% do 2030. i izbacivanje pesticida iz poljoprivredne proizvodnje u EU do 2035.)
2. ponovno uspostavljanje biološke raznolikosti
3. potpora poljoprivrednicima u prijelazu na organsku poljoprivredu i za istraživanja u ovom području.

U trenutku slanja ovog priopćenja za javnost prikupljen je 1.139,351 potpis.

Dr. Martin Dermine, službenik za politiku u PAN Europe, jedne od vodećih organizacija koja stoji iza ove EGI kaže: “Privodimo kraju ovo uspješno dvogodišnje putovanje na kojemu smo mobilizirali civilno društvo diljem EU-a za borbu protiv pesticida. S ovim drugim uspješnim EGI-jem protiv pesticida, građani šalju vrlo jasan signal institucijama EU-a i Europskoj komisiji da se sintetički pesticidi moraju postupno ukinuti, a ne samo smanjiti za 50%, kako predlaže Europski zeleni plan. “
 

Natalija Svrtan, suradnica na kampanji u PAN Europe, kaže: “Naš uspjeh mora se odraziti na tekuću reviziju Direktive o održivoj uporabi pesticida: praznim obećanjima političara kada je u pitanju učinkovita zaštita biološke raznolikosti od devastacije pesticidima mora doći kraj. Znanstvenici dokazuju da je industrijska poljoprivreda glavni uzrok kolapsa biološke raznolikosti i odgovorna je za izazivanje bolesti kod građana. Krajnje je vrijeme da uspostavimo izgubljeni sklad između poljoprivrede, okoliša i biološke raznolikosti, otvarajući put za prijeko potreban prijelaz na ekološku poljoprivredu.”

Hrvatska se, na žalost, nije iskazala, građani Hrvatske sudjelovali su s tek nešto više od 1.300 potpisa, čime smo se svrstali na dno ljestvice.

Kako će se uspjeh ove inicijative odraziti na život građana Republike Hrvatske, a kako na poljoprivrednike?

Građani Republike Hrvatske će napokon, nakon decenija izloženosti opasnim kemikalijama, moći osjetiti poboljšanje zdravlja, jer će se u okolišu značajno smanjiti količina otrova. Konzumirat ćemo zdraviju hranu, a u vodi će se također smanjiti količina opasnih kemikalija.
Poljoprivrednici će također biti zaštićeni od opasnih kemikalija kojima su izravno izloženi prilikom primjene, a osim toga, morat će svoje dosadašnje poslovanje uskladiti sa zakonskom regulativom.

“Zato, pozivamo poljoprivrednike da već sada počnu planirati prijelaz na ekološku proizvodnju. Neće biti lako ako promjenu dočekaju nespremni, jer će vjerojatno prva od stavki koja nas očekuje biti ukidanje poticaja za poljoprivrednike koji se nisu preorijentirali na održivu i zdravu poljoprivredu. No, do tada ima još dovoljno vremena, neće biti problema ako odmah krenete s planiranjem, osobito uz podršku Ministarstva poljoprivrede.” – rekla je Svrtan

Organizatori Inicijative imaju tri mjeseca za predaju potpisa nacionalnim nadležnim tijelima kako bi isti prošli proces validacije.
Nadležna tijela tada imaju mjesec dana da potvrde potpise.

U krevetu s pesticidima

Rezultati testiranja kućne prašine na ostatke pesticida pokazuju šokantne podatke

Do 23 različita pesticida pronađena su u prašini spavaćih soba, u uzorcima uzetim u 21 zemlji Europske unije, među kojima su i oni kancerogeni, mutageni, inhibitori kolinesteraze i endokrini disruptori.

Studija koju je pokrenula Europska građanska inicijativa (ECI) Spasimo pčele i poljoprivrednike dokazala je da pesticidi s poljoprivrednih površina pronalaze put do naših domova.

Stanovnici iz intenzivnih poljoprivrednih područja uzimali su uzorke kućne prašine iz svojih spavaćih soba, uz podršku partnerskih nevladinih organizacija iz 21 zemlje Europske unije. Testirana je prisutnost 30 pesticida od 450 pesticida odobrenih u EU. Svi uzorci bili su kontaminirani s prosječno 8 pesticida.
Prema nadležnim tijelima EU -a, pesticidi za koje se sumnja da uzrokuju rak kod ljudi otkriveni su u svakom četvrtom uzorku, uglavnom endokrini disruptori ili tvari koje štete reprodukciji

Dr. Helmut Burtscher-Schaden, referent za kemiju u Global2000 (Friends of the Earth Austria) objasnio je: “Problem zanošenja pesticida više se ne može zanemariti. Nadamo se da će otkrivanje sumnjivih kancerogenih pesticida i pesticida štetnih za reprodukciju u spavaćim sobama ruralnog stanovništva biti poziv na uzbunu regulatornim tijelima u EU. Naposljetku, epidemiološke studije pokazuju povećan rizik od štete za reprodukciju i pojave raka, osobito među stanovnicima poljoprivrednih područja. “

Martin Dermine, službenik za politiku u organizaciji PAN Europe, pokretač ove Europske građanske inicijative, dodao je: „U ruralnim su područjima bebe koje puze po podu neprestano izložene prašini kontaminiranoj kancerogenim pesticidima i endokrinim disruptorima. To nije prihvatljivo jer znanost pokazuje da izloženost malim koncentracijama takvih kemikalija može nanijeti štetu. Nadalje, regulatorna tijela ne testiraju izloženost mješavinama pesticida, krajnje je vrijeme da EU prestane subvencionirati zagađujuću intenzivnu poljoprivredu i da podrži održive agroekološke prakse! ”

“U Hrvatskoj je uzorak uzet na otoku Hvaru, mjestu koje bi trebalo biti čisto, zdravo i sigurno, ali to, na žalost, nije. Pesticidi, iako ih ne vidimo, niti ih možemo detektirati bez laboratorijskih testova, ipak jesu prisutni u našoj svakodnevici, u zraku, vodi, tlu, a svakako i u hrani. Uz enormno opterećenje našeg organizma različitim kemikalijama, putem sredstava za čišćenje kuće, sredstava za higijenu, kozmetičkih sredstava, industrijskog i automobilskog zagađenja, dodatno opterećenje pesticidima može biti opravo ona kap koja će preliti čašu i postati okidač za razvoj opasnih i smrtonosnih bolesti i velikog broja poremećaja. Zato, očekujemo od nadležnih tijela da zaštite zdravlje građana i preusmjere financijska sredstva u održivu, neštetnu poljoprivredu.”, rekla je Natalija Svrtan iz udruge Zemljane staze.

“Spasimo pčele i poljoprivrednike” je europska građanska inicijativa čiji je cilj prikupiti milijun potpisa u cijeloj EU do 30. rujna. Savez više od 200 organizacija ima rok do 30. rujna prikupiti potrebne potpise. Do sada je prikupljeno više od 800 000 potpisa.

Pozivamo sve građane Republike Hrvatske da svojim potpisom daju do znanja Europskoj komisiji i Europskom parlamentu da je zdravlje najvažnije: www.savebeesandfarmers.eu

Papin blagoslov za pčele

Papa Franjo primit će predstavnike Europske građanske inicijative “Spasimo pčele i poljoprivrednike”

“Spasimo pčele i poljoprivrednike” naziv je ambiciozne inicijative prikupljanja potpisa diljem Europe, kako bi poljoprivreda u Europskoj uniji postala neopasna za pčele.

Pčele su zbog upotrebe pesticida neprestano izložene trovanjima, kao i ostali korisni insekti i životinje, a znamo da bez pčela, oprašivača, ustvari, bez bilo koje karike u lancu, i naš opstanak dolazi u pitanje.

Inicijativa ima tri glavna cilja:
1. postupno ukidanje sintetičkih pesticida (smanjenje do 80% do 2030. te izbacivanje pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji u EU do 2035.)
2. mjere za povećanje biološke raznolikosti
3. podrška poljoprivrednicima u prelasku na ekološku poljoprivredu i za istraživanja u tom području.

Inicijativa već ima široku podršku. Pridružili su joj se predstavnici crkve, političari različitih stranaka, udruge i klubovi, kao i stanovnici diljem Europske unije, a svi oni imaju zajednički cilj: “Očuvanje stvaranja za naše potomke”.

Annemarie Gluderer službena je talijanska predstavnica inicijative. Ekološka poljoprivrednica iz Val Venoste poznaje probleme zagađenja pesticidima iz vlastitog bolnog iskustva. Kao majka i baka svjesna je da su njezina generacija i oni prije nanijeli veliku štetu stvaranju. Za nju je stoga glavni prioritet popraviti ovu štetu što je više moguće, kako bi unuci njezinih unuka i dalje mogli dobro i sretno živjeti na našem planetu.

Sada inicijativa dobiva i blagoslov “sa samog vrha”: predstavnici peticije imat će audijenciju kod Pape Franje 8. rujna 2021., kako bi promicali ovu inicijativu i misiju, te se zajedno molili za ostvarenje ciljeva misije.

Kako sam papa Franjo kaže, sva su stvorenja međusobno povezana, pa se stoga „svako mora cijeniti s ljubavlju i divljenjem, a svi ovisimo jedni o drugima.”
Iz tog su razloga podržavatelji inicijative sigurni da će ovaj papin blagoslov imati učinka te će se skupiti dovoljan broj potpisa za predaju peticije Europskoj komisiji u Bruxellesu.

Podržite inicijativu na sljedećoj stranici: https://www.savebeesandfarmers.eu/eng

Putovanje u Rim započelo je 30. kolovoza i zaustavit će se u mnogim različitim talijanskim gradovima radi promicanja zajedničke misije i susreta s udrugama i institucijama.
Osobnu poruku te poruke svih udruga i institucija Papi će predati osobno Annemarie Gluderer.

Za pčele, za poljoprivrednike, za sve ljude.

Annemarie Gluderer iz EGI “Spasimo pčele i poljoprivrednike” i biskup Ivo Muser, 30. kolovoza 2021.
Annemarie Gluderer i Don Paolo Renner Zeno

Fundamentalna obrana od Covida – zašto se prešućuje?

Globalni preokreti koje je izazvao novi koronavirus zahtijevaju od nas ne samo razmišljanje, već i preispitivanje mogućih rješenja za izlaz iz ove planetarne krize.

Znanstvenici upozoravaju da više od “pandemije” moramo govoriti o “sindromiji”, odnosno o štetnoj interakciji više čimbenika (zdravstvenih, društvenih, okolišnih, ekonomskih), od kojih se u svakom slučaju može pratiti unatrag grabežljivom i agresivnom odnosu čovjeka.s ostatkom planete.

Znanstvenici osuđuju dosadašnji način suočavanja s Covid-krizom i upozoravaju na sve veću opasnost od novih pandemija i potrebu da se čovječanstvo posveti mnogo više “očuvanju prirode, očuvanju ekosustava i biološke raznolikosti, razumijevanju i ublažavanju aktivnosti koje dovode do pojave bolesti”.

Zapravo, sada postoje brojne studije koje potvrđuju kako je najveća učestalost i ozbiljnost Covida 19 zabilježena u najzagađenijim područjima, temeljem čega se apelira na meritorne organizacije da promjene dosadašnji pristup koji ne dovodi do rješavanja problema.

Veliko istraživanje provedeno u Sjedinjenim Državama pokazalo je da se pri svakom povećanju PM2,5 za 1 mcg / m3 povećava smrtnost od Covid-19 za više od 11 posto, s obzirom da se to u usporedbi s Europom prevodi u porast od 19 posto, što je čak i više za dolinu rijeke Po, jednog od najzagađenijih područja na europskom kontinentu, i gdje su zabilježene najveće stope smrtnosti od Covid-19.

No, ne utječe samo kvaliteta zraka na ozbiljnost pandemije: iz istraživanja Sveučilišta u Firenci koje je povezalo povezanost porasta broj slučajeva koronavirusa s poljoprivrednim modelima prisutnim u različitim područjima zemlje, pokazalo se da u područjima intenzivne poljoprivrede zabilježeno je 134 slučaja na 100 km2, u usporedbi s 49 slučajeva neintenzivnih područja, što se potvrđuje i s obzirom na demografske podatke.

No, umjesto da ponovno naučimo lekciju koju nam ova epohalna kriza daje, gubimo priliku da drastično smanjimo zagađenje i “sklopimo mir s planetom”, kao jedino rješenje nam se nudi masovno cijepljenje, pa čak i mladih ljudi i djece, iako se ovoj praksi protive broni eminentni znasntvenici.

S tim u vezi, talijanska Mreža za održivost i zdravlje pokrenula je apel tražeći moratorij na cijepljenje protiv Covid-19 kod djece, a već ga je potpisalo oko tisuću liječnika i zdravstvenih djelatnika.

Srećom, djeca su pošteđena ove pandemije, ona nemaju važnu ulogu u prijenosu SARS-CoV-2, ali riskiraju da budu njegove najveće žrtve.

Cjepiva koja se koriste, zapravo, smanjuju, ali ne uklanjaju prijenos infekcije (s nekim varijantama u Izraelu je dokumentirano čak i suprotno), imaju nepoznato trajanje i smanjenu učinkovitost na nekim od varijanti koje su se do sada pojavile, do potreba i učestalost povišenja doza, a iznad svega još uvijek premalo znamo o dugoročnim ishodima ovih tretmana u organizmima djece koja imaju život pred sobom.

Osnaživanje imuniteta – zdravom hranom, kretanjem, boravkom na suncu i na svježem zraku – najbolja je obrana od svih štetnih mikroorganizama, pa tako i od Covid virusa.

Izvor: comune-info.net

Švicarski birači odbili prijedlog za zabranu sintetičkih pesticida / Swiss Voters Reject Proposal to Ban Synthetic Pesticides

English below

Nakon poraznog referenduma u Švicarskoj trebalo mi je par dana da skupim snage natipkati vijest da su Švicarci na referendumu odlučili zadržati pesticide u opticaju.

https://www.nytimes.com/2021/06/13/world/swiss-pesticide-referendum-ban.html


No, treba spomenuti da je čak 39% Švicaraca glasalo ZA zabranu korištenja pesticida – već ta brojka je za Švicarce, u usporedbi sa stanjem u Hrvatskoj, vrlo ohrabrujuća i vrlo pozitivna. Jer, 39% građana jasno se usprotivilo vrlo agresivnom agri-biznisu. Vrlo agresivnom.

U Hrvatskoj bi taj postotak bio vrlo poražavajući, prvo zato što bi na referendum izašli isključivo oni koji imaju izravne i jasne učinke od ishoga – upravo agroindustrija, ona toksična, a svi mi ostali bismo ne izašli, jer tako i razmišljamo: “moj glas neće učiniti promjenu”, “baš me briga”, “to se mene ne tiče”, “ne može se bez pesticida”, i sl.

Ali, ipak nas se tiče, i to vrlo snažno, i baš svakodnevno!
Jer, svaki dan jedemo, zar ne?
Svaki dan pijemo vodu zagađenu pesticidima.
Svaki dan udišemo zrak kojim se šire pesticidi koje zanosi vjetar.
Svaki dan zatrovanu hranu dajemo djeci.

Možemo bolje!
Zaslužujemo bolje!
Nemaju pravo uništavati prirodne resurse i narušavati naše zdravlje!

After the devastating referendum in Switzerland, it took me a couple of days to gather the strength to type the news that the Swiss citizens had decided to keep pesticides in circulation in the referendum.
However, it should be mentioned that as many as 39% of Swiss people voted FOR the ban on the use of pesticides – this figure is very encouraging and very positive for the Swiss, compared to the situation in Croatia. Because 39% of citizens clearly opposed the very aggressive agri-business. Very aggressive.
In Croatia, that percentage would be very devastating, firstly because only those who have direct and clear effects from the outcome would go to the referendum – precisely the agro-industry, the toxic one, and all the rest of us would not come out, because we think: “my vote will not make a change “,” I don’t care “,” it’s none of my business “,” you can’t do without pesticides “, etc.
But, it still concerns us, and very strongly, and just every day!
Because we eat every day, right?
We drink water contaminated with pesticides every day.
Every day we breathe air that spreads wind-blown pesticides.
We give poisoned food to children every day.

We can do better!
We deserve better!
They have no right to destroy natural resources and damage our health!

EFSA – vjerodostojna agencija, ili agencija u službi korporacija?

PAN Europe izradio je Novo izvješće: Opasni pesticidi dobili neispravnu dozvolu EU-a. Novi skandal pogodio je problematičnu agenciju za hranu na UN-ov Dan sigurnosti hrane

Donosimo prijevod izvješća za medije:

Izvješće PAN Europe

Bruxelles, 7. lipnja 2021. – Zanemarujući rizike od raka, skupina nestabilnih pesticida dobila je pogrešno odobrenje kontroverzne agencije EU za sigurnost hrane, prema našem novom izvješću ‘EFSA, znanost ili ideologija?’. Te bi kemikalije mogle pomoći u objašnjavanju porasta stope raka dojke i prostate.

Pesticidi mogu uzrokovati rak i druge ozbiljne bolesti, čak i u malim količinama. 2009. godine EU je donio značajna pravila kako bi se spriječio svaki ljudski kontakt s pesticidima za koje je utvrđeno da su kancerogeni, mutageni, reprotoksični, uzrokuju endokrine poremećaje ili druge štete.

No, skupina nestabilnih pesticida za koje je poznato ili se sumnja da proizvode metaboličke nusproizvode koji uzrokuju rak, u Europi se naširoko koristi nakon pogrešnog odobrenja od strane Agencije EU za sigurnost hrane EFSA-e, prema izvješću objavljenom na Svjetski dan sigurnosti hrane.

Uredba o osnivanju EFSA-e zahtijeva pružanje neovisnih, sveobuhvatnih i transparentnih savjete o sigurnosti hrane i hrane za životinje, s naglaskom na neovisnosti. No, agencija je poznata po “čestim sukobima interesa”, prema službenim revizorima EU. Utvrđeno je da polovica njegovih stručnjaka ima komercijalne interese koji se mogu sukobiti s njihovom javnozdravstvenom ulogom, sudeći prema neovisnim pregledima.

Novo izvješće “EFSA, znanost ili ideologija” Mreže za borbu protiv pesticida (PAN) provjerilo je postupak odobravanja skupine 12 sumnjivih genotoksičnih kemikalija kojima je EFSA dala odobrenje 2006. godine. Otkrilo je da je agencija marginalizirala dokaze o riziku od raka i prilagodila zakon iz 2009. kako bi dozvolu dobila svih 12 pesticida. Kronična nekontrolirana izloženost javnosti tim tvarima može biti štetna čak i pri malim količinama, upozorio je PAN Europe.

Djelujući bez uobičajenih političkih uputa Europske komisije, EFSA je usvojila politike osmišljene da ignorira otrovne nusproizvode. Laboratorijska ispitivanja koja je naručila agencija pokazala su da nusproizvodi uzrokuju oštećenje gena što bi moglo dovesti do raka i drugi oštećenja. Neuobičajeno, agencija je blokirala testove na životinjama u završnoj fazi i proglasila pesticide sigurnima. Bez znanstvenih referenci tvrdili su da su prihvatljive niske doze, što proturječi načelu nulte izloženosti središnjem prema zakonu iz 2009. godine. Jedna od politika preslikana je iz industrijskog dokumenta, pokazuje istraga PAN-a, dok su druge dizajnirali lobisti kemijske industrije, stručnjaci povezani s industrijom ili pojedinci s poviješću podržavanja industrijskih interesa. Te su osobe dominirale EFSA panelima koji su otvorili put za odobrenja za 12 pesticida, za koje se smatra da vrijede stotine milijuna eura u godišnjoj prodaji. Pregled PAN-a potvrđuje da upravom EFSA-e i danas dominiraju pojedinci s vezana u industriji.

Agencija prema zakonu mora djelovati na temelju novih znanstvenih saznanja. No, odbacila je sve prijave neovisnih znanstvenika najviše razine koji pripadaju uglednom Društvu endokrinologa. U veljači je društvo upozorilo EFSA-u na značajne pogreške i neuspjeh u odražavanju znanstvenog mišljenja, a u korist desetljeća starom pristupu. Opet je ignorirano.

Postupci agencije predstavljaju ideologiju koja minimalizira rizike i zanemaruje kritične dokaze neovisnih znanstvenika kako bi favorizirala komercijalne interese, rekli su iz PAN Europe.

Službenik PAN-a za zdravstvo i okoliš Martin Dermine rekao je: „Naše izvješće pokazuje da dvanaest pesticida nije dokazano sigurno. To znači da su hrana i hrana za životinje onečišćene tvarima s neprihvatljivo visokim rizikom od ozbiljnih utjecaja na zdravlje. EFSA bi trebala biti neutralni sudionik, s najcjenjenijim umovima, uzimajući u obzir najnovija znanstvena istraživanja, kako bi najbolje procijenili rizik i zaštitili nas od štete. Umjesto toga, vidimo nepouzdanu organizaciju prepunu komercijalnih interesa koja piše svoja pravila kako bi pomogla da se neki od najzabrinjavajućih pesticida pojave na tržištu i na našim tanjurima. Stope raka prostate i dojke rastu otprilike u istom vremenskom razdoblju. Uvijek je teško uspostaviti točne veze, ali genotoksični i pesticidi koji ometaju endokrinu sustav glavni su kandidat. Pouzdano tijelo treba hitno testirati 12 pesticida. “

Nusproizvodi uključuju karcinogen hidrazin kategorije 1, koji se nalazi u pesticidu, maleinski hidrazid, koristi se na luku, krumpiru, mrkvi i kao opći herbicid. Drugi je mutagen i karcinogen kategorije 2, anilin, koji se nalazi u insekticidu Buprofezin, koji se koristi na cvijeću.

Kontakti:

Službenik PAN-a za zdravstvo i okoliš Martin Dermine martin@pan-europe.info +32 486 32 99 92.

PAN komunikacijska pomoć Cloé Mathurin cloe@pan-europe.info +32 493 525 108.

© PAN Europe, Rue de la Pacification 67, 1000, Bruxelles, Belgija, Tel. +32 2 318 62 55

I ove smo godine pozvali hrvatske gradove da zaštite zdravlje građana

Udruga Zemljane staze kampanjom “Gradovi Bez Pesticida 2021” i ove godine poziva hrvatske gradove da zaštitite zdravlje građana, prirodu i okoliš, te da doprinesu očuvanju bioraznolikosti i smanjenju utjecaja na klimatske promjene.
Ujedno će na najbolji način doprinijeti zaštiti od Covid-19 virusa – jačanjem prevencije.

Najbolji način borbe protiv bolesti jest spriječiti ju, a preduvjet za to je snažan imunitet. U današnjim uvjetima i načinima življenja, organizam čovjeka izložen je velikim opterećenjima, primjerice stresu, onečišćenju zraka, vode i tla, a jedan od snažnih čimbenika koji utječe na deterioraciju imunosnog sustava jest opterećenje kemijskim sredstvima za zaštitu bilja.
Pesticidi imaju snažan negativan učinak na naše zdravlje i treba ih zamijeniti održivim alternativama.
Jednostavan, a značajan doprinos poboljšanju uvjeta življenja u gradovima jest eliminiranje suvišnih toksina iz okoliša. Građani ne percipiraju ovu opasnost jer uglavnom ne vide proces primjene pesticida, niti su upoznati s posljedicama prisutnosti pesticida u okolišu. Cilj ove kampanje jest osvijestiti građane o opasnostima koje predstavlja primjena pesticida.

Da je pesticide jednostavno izbaciti iz upotrebe na javnim gradskim površinama dokazuju brojni zapadnoeuropski gradovi, a u Hrvatskoj su korak više u zaštiti zdravlja građana učinili gradovi ZagrebOzalj Pazin potpisavši Prisegu kojom su se obvezali izbaciti pesticide iz upotrebe na javnim gradskim površinama, čime su postali “Gradovi Bez Pesticida“.

Spomenuti su gradovi opasne herbicide i insekticide zamijenili biološkim, mehaničkim i fizikalnim metodama održavanja javnih površina: čupanjem neželjenog bilja, sadnjom autohtonih biljnih vrsta, uklanjanjem neželjenog bilja vrućom vodom, parom ili zrakom, itd.

Projektom “Gradovi Bez Pesticida” kojeg je osmislio PAN Europe, gradovi podržavaju očuvanje zdravlja građana, očuvanje okoliša i prirode te doprinose očuvanju bioraznolikosti i smanjenju utjecaja na klimatske promjene.

Podršku projektu dao je saborski zastupnik Damir Habijan.

Potpisivanjem Prisege gradovi su postali članovi “Europske Mreže Gradova Bez Pesticida” – platforme koja za cilj ima okupljanje kritične mase gradova koji se obvezuju na izbacivanje pesticida iz uporabe, stvaranje europske platforme za razmjenu iskustava, praksi i znanja, te međusobnu podršku u implementiranju ciljeva održivog razvoja.

Projekt “Gradovi Bez Pesticida” ima također važnu ulogu u podizanju osviještenosti građana Republike Hrvatske o opasnostima koje donosi primjena pesticida.

Prelazak na održivi način upravljanja zelenim površinama sukladan je strategijama EU, osobito Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.

Savjetovanje – praćenje prodaje i korištenja pesticida u EU

EU je 2009. godine uspostavila uredbu o statistici pesticida, Uredbu EU 1185/2009, prema kojoj su države članice dužne obavijestiti EU o godišnjoj prodaji pesticida, a svakih pet godina i o upotrebi pesticida.

EK objavljuje statistiku PRODAJE pesticida svake godine, ali ima poteškoća u prikupljanju statistiku UPOTREBE, kao što možete pročitati ovdje: https://www.pan-europe.info/issues/pesticide-use-europe

Općenito, EK pokušava prikupiti sve ulazne i izlazne statistike u novoj uredbi koja se naziva SAIO. SAIO je bio u javnom savjetovanju prije nekoliko tjedana, a PAN Europe, naša krovna organizacija, je odgovorio.

Ali sada je Europska komisija stavila stvarne statistike o pesticidima na savjetovanje, ovdje na primjer predlažući da bi države članice trebale svake godine Europskoj komisiji dostavljati statistike o upotrebi, ali također predlažući veću transparentnost u pesticidima (temeljeno na količini aktivnih tvar)

Savjetovanje je otvoreno do 27. travnja