Svjetski dan tla

Autor: Tara Glaser

https://www.un.org/en/observances/world-soil-day

Jeste li znali da u jednoj žlici zemlje ima više živih organizama nego ljudi na Zemlji? Tlo je svijet sastavljen od organizama, minerala i organskih komponenti koji osigurava hranu za ljude i životinje kroz rast biljaka.

Poput nas, tlu je potrebna uravnotežena i raznolika opskrba hranjivim tvarima u odgovarajućim količinama da bi bila zdrava. Poljoprivredni sustavi gube hranjive tvari sa svakom žetvom, a ako se tlima ne upravlja na održiv način, plodnost se progresivno gubi, a tla će proizvoditi biljke s nedostatkom hranjivih tvari.

Gubitak hranjivih tvari u tlu glavni je proces degradacije tla koji prijeti ishrani. Prepoznat je kao jedan od najkritičnijih problema na globalnoj razini za sigurnost hrane i održivost diljem svijeta.

Tijekom posljednjih 70 godina razina vitamina i hranjivih tvari u hrani drastično se smanjila, a procjenjuje se da 2 milijarde ljudi diljem svijeta pati od nedostatka mikronutrijenata, poznatog kao skrivena glad jer ju je teško otkriti.

Degradacija tla dovodi do toga da su neka tla osiromašena hranjivim tvarima, gubeći sposobnost podupiranja usjeva, dok druga imaju tako visoku koncentraciju hranjivih tvari da predstavljaju toksično okruženje za biljke i životinje, zagađuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene.

Svjetski dan tla 2022. (#WorldSoilDay) i njegova kampanja “Tla: gdje hrana počinje” imaju za cilj podići svijest o važnosti održavanja zdravih ekosustava i dobrobiti ljudi rješavanjem rastućih izazova u upravljanju tlom, povećanjem svijesti o tlu i poticanjem društava na poboljšati zdravlje tla.

Pismo ministarstvima poljoprivrede, zdravstva i gospodarstva i održivog razvoja

Obraćamo Vam se s hitnim zahtjevom u vezi prijedloga Uredbe Europske komisije o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja (SUR)1.

Ovaj prijedlog dio je Europskog zelenog plana i strategije Od polja do stola, zajedno sa Zakonom o obnovi prirode. To je prvi korak u važnom planu smanjenja uporabe pesticida koji ozbiljno štete našem zdravlju, kvaliteti vode i biološkoj raznolikosti.
Kontinuirani napadi na ovu važnu uredbu prijete poništenju dugogodišnjeg rada Europske komisije, Vijeća i brojnih organizacija koje su pripremale i komentirale ovu Uredbu. Interesi u agrobiznisu pokušavaju razvodniti SUR i odgoditi njegovo usvajanje2.

Nakon zahtjeva za povlačenjem ove Uredbe i vijesti o tome da skupina država članica planira od Komisije zatražiti dodatnu analizu Procjene učinka, izražavamo zabrinutost zbog posljedica takvog kašnjenja u donošenju Uredbe, jer je vjerojatno da proces usvajanja neće biti dovršen do kraja mandata ove Komisije 2024.3.
Stoga pozivamo Republiku Hrvatsku da zatraži pravovremeno usvajanje SUR-a. To je prvi korak u hitnom smanjenju uporabe pesticida.

Ne postoji potreba za dodatnom Procjenom učinka, jer je Procjenu već odobrio Regulatorni nadzorni odbor. Činjenica da je to učinjeno prije početka posebnih vojnih operacija u Ukrajini nema nikakvog utjecaja na valjanost Procjene učinka. Štoviše, usvajanje SUR-a i naknadno stupanje na snagu vjerojatno bi trajalo do kraja 2023. odnosno 2024., čak i ako bi pregovori odmah započeli. Dakle, učinci ovog zakona ne bi imali nikakve posljedice vezane za tekuću krizu.

Sigurnost hrane u Europskoj uniji nije ugrožena zbog situacije u Ukrajini. Ono što zapravo prijeti globalnoj sigurnosti hrane je trenutni model intenzivne poljoprivredne proizvodnje koji uništava osnovne resurse prirode za proizvodnju hrane – tlo i biološku raznolikost. Kao što su istaknule grupe civilnog društva4 i više od 660 znanstvenika i drugih stručnjaka za prehrambene sustave5, odgađanje i razvodnjavanje planova za očuvanje prirodnih resursa, kao što su ciljevi smanjenja pesticida predloženi u okviru SUR-a, samo bi nas još više udaljili od osiguravanja dugoročne proizvodnje hrane i uspostavljanja sustava otpornog na prijetnje poput klimatskih promjena i krize biološke raznolikosti. Masovna uporaba sintetičkih pesticida već ima vrlo negativan učinak na ljudsko zdravlje6 kao i na biološku raznolikost uključujući oprašivače7, kvalitetu vode i tla – drugim riječima: na temelj proizvodnje hrane.

Sve veći broj poljoprivrednika koji prelaze na agroekologiju podupire znanstvene dokaze – poljoprivreda bez pesticida rezultira proizvodnjom hrane koja doprinosti očuvanju zdravlja, nasuprot konvencionalnoj poljoprivredi koja može imati vrlo negativne učinke na zdravlje. Nadalje, doprinosi povećanju prirodne plodnosti tla i obnavljanju bioraznolikosti.

Odgoda ili čak neusvajanje SUR-a ne samo da bi zanemarila znanstvene preporuke, već i zahtjeve više od milijun građana EU-a koji su sudjelovali u Europskoj građanskoj inicijativi „Spasimo pčele i poljoprivrednike”8 te bi otuđila građane EU-a kojima je opasnost od pesticida je očigledno veliki razlog za zabrinutost. Osim toga, nepoduzimanje učinkovitih radnji također bi potkopalo povjerenje građana u europske i nacionalne institucije.

Umjesto suštinskog protivljenja prijedlogu, potrebno je raspravljati o njegovom sadržaju. Posebno naglašavamo važnost provedbe istinske Integrirane zaštite bilja (IPM), temeljene na preventivnim mjerama, duljim plodoredima, raznovrsnosti usjeva, korištenju otpornih kultivara, praćenju i biološkoj kontroli.
SUR mora osigurati implementaciju IPM-a u velikom opsegu, jer je obavezan za poljoprivrednike od 2014., ali pravilna primjena na europskim farmama još uvijek nije norma. Pravilna provedba IPM-a dovodi do značajnog smanjenja upotrebe pesticida, čime se ispunjava velik dio obveza države članice prema SUR-u, dok se istovremeno čuva i unapređuje priroda na razini farmi.

Stoga vas pozivamo da se usprotivite dodatnoj Procjeni učinka te posljedično odgodi SUR-a na razini EU. Donositelji odluka u EU-u moraju ispuniti svoju odgovornost i slušati neovisnu znanost, kao i građane EU-a koji izražavaju svoju zabrinutost u vezi s upotrebom pesticida u EU barometru (link) i spomenutoj EGI.

Zahvaljujemo na razmatranju prijedloga.

1https://food.ec.europa.eu/system/files/2022-06/pesticides_sud_eval_2022_reg_2022-305_en.pdf

2 Politico, 17.11.2022, EU governments slap down ‘too ambitious’ Green Deal pesticide bill

3https://eeb.org/wp-content/uploads/2022/03/2022-03-21-Publication-of-the-revision-of-the-legislation-on-the-sustainable-use-of-pesticides.pdf

4https://zenodo.org/record/6366132#.Y1pSfS8ithD

5https://presse.inserm.fr/en/inserm-publishes-its-latest-collective-expert-review-on-the-health-effects-of-pesticides/43303/

6UN General Assembly: Report of the Special Rapporteur on the right to food, 24.01.2017, A/HRC/34/48

7https://www.euractiv.com/section/agriculture-food/news/citizens-initiative-to-phase-out-synthetic-pesticides-placed-on-eu-agenda/

8https://food.ec.europa.eu/system/files/2022-06/pesticides_sud_eval_2022_reg_2022-305_en.pdf

Simpozij „Rješenja za prijelaz na agroekologiju u Hrvatskoj”

Pesticide Action Network (PAN) Europe, IBMA i IOBC-WPRS zajedno sa zastupnicom u Europskom parlamentu, Biljanom Borzan, organiziraju online simpozij „Rješenja za prijelaz na agroekologiju u Hrvatskoj” (Smanjenje upotrebe pesticida povećanjem primjene integrirane zaštite bilja uz biokontrolu), 28. listopada 2022. od 09. :00 – 12:00 sati.

Nakon objave nacrta Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja, ovim događanjem želimo podržati hrvatske donositelje odluka pružanjem značajnih informacija o postupanju, ali i posljedicama nedjelovanja u prijelazu na agroekologiju.

Europski zeleni plan i njegove strategije Od polja do stola i Strategija bioraznolikosti do 2030. postavljaju ciljeve za smanjenje pesticida, a Zakon o obnovi prirode poziva na dugoročan i održiv oporavak biološke raznolikosti i otporne prirode.

Za postizanje ovih ciljeva potrebna je značajna promjena u sustavu proizvodnje hrane.

Ovim simpozijem želimo poljoprivrednicima predložiti rješenja koja se uspješno primjenjuju već dugi niz godina, bez gubitka prinosa i svakako bez gubitka prihoda. Rješenja koja se temelje na integriranom upravljanju nametnicima uključuju prevenciju (plodored, međuusjevi, otporne sorte), nadzor, mehaničku i fizičku kontrolu te biokontrolu.

Pesticidi su sada na vrhuncu potrošnje. Nikad prije nisu korišteni u tolikim količinama.

Kako bi se osigurala sigurnost hrane, nužnost uspostave održivog sustava proizvodnje hrane je od iznimne važnosti. Očuvanje prirodnih resursa – plodnost tla i obnova bioraznolikosti – jedini je način da se održi proizvodnja hrane za sljedeće generacije.

1 milijun potvrđenih potpisa za Europsku građansku inicijativu Spasimo pčele i poljoprivrednike

Europska građanska inicijativa (EGI) Spasimo pčele i poljoprivrednike sakupila je više od milijun valjanih potpisa. Certifikati 27 država članica EU su prihvaćeni, a Europska komisija je EGI proglasila uspješnom. Ovaj uspjeh predstavlja vrlo jasnu želju građana Europske unije da snažno smanje upotrebu pesticida. 1,1 milijun građana inicijative zahtijeva postupno ukidanje sintetičkih pesticida i obnovu prirode u poljoprivrednim područjima. Kao sljedeći korak, Komisija će pozvati organizatore i u roku od 3 mjeseca održat će se saslušanje u Europskom parlamentu kako bi se sa zastupnicima u Europskom parlamentu razmijenile informacije o zahtjevima EGI.

Europska građanska inicijativa Spasimo pčele i poljoprivrednike traži:

  • Postupno smanjenje upotrebe sintetičkih pesticida za 80% do 2030. godine i za 100% do 2035.
  • Obnova bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu
  • Financijska potpora poljoprivrednicima za prijelaz na agroekološki uzgoj


Martin Dermine, glavni predstavnik ove EGI i izvršni direktor PAN Europe rekao je:

“Ovo je sedmi uspješni EGI i već drugi protiv pesticida1. To je snažan demokratski signal EU i nacionalnim donositeljima odluka da slušaju građane i odmaknu se od toksičnih pesticida. Poljoprivrednici i znanost pokazali su da agroekologija može nahraniti svijet bez kemikalija. Krajnje je vrijeme da naši političari prestanu slušati agroindustriju i počnu raditi za budućnost naše djece.”

Helmut Burtscher-Schaden, zamjenik glavnog predstavnika ECI (GLOBAL 2000, Friends of the Earth Austria) dodao je:

“Čini se da ministarstva poljoprivrede u mnogim zemljama EU-a imaju nezdravu vjeru u blagodati agroindustrije ili preblizak odnos s njom. Stoga im je cilj spriječiti promjene koje bi naš prehrambeni sustav oslobodile ovisnosti o kemikalijama. Prikupiti milijun valjanih potpisa tijekom pandemija Covida je, međutim, snažan signal za prijelaz na uzgoj koji je prihvatljiv za klimu i pčele.”

Povijesni korak: okoliš više nije u rukama kemijskog lobija

Snažna poruka civilnog društva označava kraj ere u kojoj su odlukama o našem okolišu na razini EU i na nacionalnoj razini dominirali proizvođači kemikalija. Od šezdesetih godina Zelena revolucija tjera poljoprivrednike na korištenje patentiranih sjemenki, visokih doza umjetnih gnojiva i sve većih količina sintetičkih pesticida. Ovi inputi čine intenzivnu poljoprivredu potpuno ovisnom o agrokemikalijama i fosilnim gorivima. Poljoprivrednici rade posao, ali trgovci i industrija, kao i njihovi dioničari, ubiru profit. Organizatori koji stoje iza ove EGI traže promjenu: poljoprivrednici zaslužuju pristojan prihod s poštenim cijenama i zdravu budućnost za svoje poljoprivredno imanje i obitelj!”

Hitan i nužan korak

Model kemijske poljoprivrede ima visoku cijenu za društvo. Bioraznolikost se urušava, naša tla su iscrpljena, voda je zagađena, poljoprivrednici se truju, a naše zdravlje je ugroženo ostacima pesticida u hrani. Naš je krajolik postao otrovan zbog širenja industrijskih monokultura.

Vrlo važan trenutak

Trenutno institucije EU-a raspravljaju o novom zakonu o smanjenju pesticida1 koji će regulirati upotrebu pesticida u narednim godinama. Ishod će imati golem utjecaj na prirodu i zdravlje u Europi. Pesticidni lobi strahuje od pada prihoda, a njihovi saveznici dižu glasne prosvjede u mnogim zemljama.

U čast Rachel Carson: kažemo ne Tihom proljeću

Prije šezdeset godina Rachel Carson objavila je svoju poznatu knjigu Tiho proljeće. Svijetu je dala važno upozorenje: upotreba pesticida dovest će do umrtvljivanja svijeta. Pesticidi poput DDT-a bili su zabranjeni, ali smo propustili priliku da krenemo ‘drugim putem’ koji opisuje u posljednjem poglavlju svoje knjige. Umjesto toga, pesticidi su zamijenjeni novima, često čak i toksičnijima za insekte i okoliš od DDT-a. Sada smo na vrhu korištenja pesticida (Peak Pesticide), svijet nikada prije nije koristio toliku količinu pesticida. Šezdeset godina kasnije možemo jasno vidjeti Tiho proljeće koje dolazi s naglim padom populacija kukaca i ptica u mnogim područjima. Glasan glas građana koji stoje iza naše EGI odaje počast radu Rachel Carson. Hitno nam je potrebna promjena paradigme kako bismo zaustavili ovaj rat protiv prirode i sustava smrti. To je ono na što milijun Europljana sada poziva. Ne želimo Tiho proljeće. Želimo vratiti život, cvijeće i insekte na polja. Budućnost poljoprivrede je u radu s prirodom, a ne u njenom uništavanju.

Jedino poljoprivreda usklađena s prirodom može omogućiti “sigurnost hrane”

Budućnost naše hrane ovisi o zdravim tlima koja hrane I osiguravaju rast zdravih biljaka te odolijevaju suši. Očuvanje bioraznolikosti jedina je mogućnost osiguravanja dugoročne proizvodnje hrane. Znanost je jasna: kontinuirana uporaba umjetnih gnojiva i pesticida dovest će do mrtvog tla i potpunog kolapsa oprašivanja i proizvodnje hrane. Put prema trajnoj sigurnosti hrane i budućnosti za našu djecu, unuke i generacije koje dolaze je svijet u kojem živimo u ravnoteži sa svojim okolišem, umjesto da ga trujemo.

Pristrane smjernice za procjenu pesticida, pristrani mediji

Danas dani intervju za RTL, u kojem govorim o opasnim pesticidima i o utjecaju industrije pesticida na kreiranje smjernica uvjeta za usporednu procjenu, rezultirao je prilogom u vijestima u 19:00, s nekoliko sekundi informacija s moje strane i mnogo minuta od strane podržavatelja upotrebe pesticida.

Prilog, nastavno na objavu Izvješća “Raj za pesticide” zbog kojeg sam intervjuirana, govorio je o svemu, samo ne o srži Izvješća – a to je da se industrija pesticida miješa u legislativu i da zbog toga na tržištu imamo hranu kontaminiranu vrlo opasnim pesticidima, kandidatima za zamjenu”.

To su aktivne tvari koje je Europska unija tijekom procjene rizika identificirala kao one koje predstavljaju u usporedbi s drugim pesticidima, veću opasnost za ljudsko zdravlje ili okoliš. Države članice su zakonski obvezne (od kolovoza 2015.) provoditi usporednu procjenu svih primjena kandidata za zamjenu, a svoju odluku o zamjeni ili odluku o zadržavanju u upotrebi moraju temeljiti na nekoliko uvjeta navedenih u Uredbi o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište.
Izvješće donosi dokaze o umiješanosti industrije pesticida u kreiranje legislative o kojoj izravno ovisi odobravanje ovih opasnih tvari za daljnje korištenje.

Nadalje, u RTL prilogu se iznosi niz upitnih tvrdnji, poput one da je voće tretirano pesticidima sigurno za konzumaciju, te se stvara lažan dojam sigurnosti indiciranjem da smanjenjem količine ostataka pesticida u hrani na način da se voće i povrća opere, ona postaje sigurna za konzumaciju.
Vjerojatno nećete isti čas osjetiti posljedice konzumiranja kontaminirane hrane, ili liječnici neće povezati zdravstvene probleme s konzumacijom kontaminiranog voća, ali znanstvenici se slažu u jednom: ostaci pesticida u hrani negativno utječu na zdravlje ljudi.

Spomenuto je da je bolje jesti voće kontaminirano pesticidima, nego ne jesti ga uopće.
Strašno je da RTL dozvoljava emitiranje mišljenja nestručnih ljudi, unatoč postojanju opsežne znanstvene studije koja potvrđuje veći mortalitet kod ljudi koji konzumiraju voće kontaminirano pesticidima, odnosno, pokazuje poništavanje pozitivne učinke voća, ukoliko je ono kontaminirano pesticidima.

Kod donošenja odluka o odabiru hrane, konzultirajte znanost, a pristrane medije uzimajte s velikom dozom sumnji.

Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze

Izvješće “Pesticide Paradise” otkriva: jesensko voće visoko je zagađeno

Na 60. obljetnicu objave knjige Tiho proljeće autorice Rachel Carson, koja je inicirala moderni ekološki pokret, opterećenost pesticidima veća je nego ikada!
Stopa neuspjeha EU zakona je 100% kada govorimo o zabrani najštetnijih pesticida – dužnosnici slijede pravila koja je stvorila industrija – otkriva novo izvješće.

Jesensko voće visoko je kontaminirano kategorijom najopasnijih pesticida, pokazuju najnoviji vladini podaci.

Visok postotak voća – europske kruške (49%), stolno grožđe (44%), jabuke (34%), šljive (29%) i maline (25%) – prodan je s ostacima pesticida koji se povezuju s povećanim rizikom od raka, urođenih deformiteta, bolesti srca i drugih ozbiljnih stanja, pokazuju najnoviji podaci [1]. Većina je prijetnja čak i pri vrlo malim dozama.

Voće iz nekih zemalja više je kontaminirano od drugih. Gotovo tri četvrtine (71%) nizozemskih jabuka bilo je kontaminirano, u usporedbi s polovicom onih iz Grčke (54%) i Portugala (50%). Udio kontaminiranih belgijskih, nizozemskih i portugalskih krušaka bio je i viši (71%, 70% odnosno 68%), kao i kod gotovo polovice mađarskih i grčkih šljiva. Daleko najzagađenije bile su norveške maline (61%), dok je u slučaju grožđa najkontaminiranije bilo grčko i talijansko grožđe (56% odnosno 47%).

Problem se pogoršava. Pesticide Action Network (PAN) Europe analizirala je 44 137 uzoraka svježeg voća koje su testirale vlade od 2011. do 2020. godine. Otkriveno je da se kontaminacija jabuka, krušaka i šljiva gotovo udvostručila od 2011., rastući za 110%, 107% odnosno 81%. U 2020., trećina (33%) ukupnog uzorkovanog voća je bila kontaminirana, što je porast u odnosu na 2011. godinu, u kojoj je bilo kontaminirano 20% uzoraka.

Uzorkovanje pokazuje dramatičan porast stope kontaminiranih jabuka, krušaka i šljiva, sa stalnim ukupnim porastom za desetke voća koje su testirali službenici.
Tiho proljeće i rastuća ovisnost o pesticidimaIzvješće pod naslovom Pesticide Paradise, o tome kako su industrija i dužnosnici zaštitili otrovne pesticide od političkog pritiska usmjerenog na uspostavljanje održive poljoprivrede, dolazi 60 godina nakon objavljivanja knjige Silent Spring, koja je prva upozorila javnost na opasnosti pesticida i pomogla potaknuti moderni ekološki pokret. Središnje upozorenje u knjizi bilo je o stvaranju ovisnosti o pesticidima, ističući činjenicu da poljoprivrednici koriste sve više kemikalija kako bi ubili sve otpornije štetnike. Taj ciklus povećava profit industrije, ali je manjkav, kažu istraživači.Od objavljivanja knjige 27. rujna 1962., upotreba pesticida je porasla, izumiranje vrsta potpomognuto pesticidima događa se 1000 puta brže nego inače, a procjenjuje se da bolesti povezane s pesticidima koštaju Europljane do 32 milijarde Eura godišnje. 

Korporativno zarobljavanje i regulatorni neuspjeh
Uviđajući probleme, EU je 2009. usvojila dva važna zakona. Prvi za postupno ukidanje najotrovnije kategorije pesticida tamo gdje su dostupne nekemijske alternative, drugi za poticanje svih poljoprivrednika na usvajanje održivih praksi [2].Današnje izvješće organizacije PAN Europe otkriva da postupno ukidanje pesticida nije uspjelo jer su vlade slijedile smjernice napisane u bliskom partnerstvu s kemijskim divovima BASF, DuPont (sada Corteva) i Syngenta [3]. Dokument nije bio popraćen u glavnim medijima, unatoč svom utjecaju [4]. Neuobičajeno, te kršeći vrijednosti regulatorne neovisnosti EU-a, EU je usvojila smjernice i kopirala ih u nacionalne smjernice [5]. Oni su odgovorni za odbacivanje ne-kemijskih tehnika i odobravanje najotrovnijih pesticida u svakoj prilici od objave zakona iz 2009., koji obuhvaća stotine slučajeva [6]. Smjernice postižu suprotno od onoga što je zakon namjeravao, zapravo promovirajući pesticide koje prodaju tvrtke koje su ih pomogle napisati [7]. Zakon o promicanju alternativa uglavnom nije uspio.

“Europska komisija znala je za neuspjeh postupnog ukidanja najmanje od 2018. godine, ali nije poduzela značajne mjere. Smjernice bi se trebale zamijeniti onima koje priznaju učinkovitost nekemijskih alternativa pesticidima. Novi cilj EU-a o smanjenju pesticida je inače osuđen na propast, kaže Natalija Svrtan iz udruge Zemljane staze, članice organizacije PAN Europe.

Voditeljica kampanje Salomé Roynel iz PAN Europe, rekla je: „Voće postaje sve više kontaminirano jer industrija piše pravila, a službenici ignoriraju nekemijska rješenja. Jedni drugima čuvaju leđa, dok okoliš i naše zdravlje trpe. Rachel Carson je prije 60 godina upozoravala na ovu toksičnu vezu i danas bi čupala kosu da je živa.”
Prema službenoj anketi, više od trećine Europljana zabrinuto je zbog kontaminacije hrane pesticidima, a to pitanje predstavlja najveću zabrinutost u šest europskih zemalja. Godine 2017. podnesena je druga najpopularnija EU certificirana peticija kojom se poziva na potpunu zabranu pesticida. Kampanja Toxic 12 poziva donositelje odluka da hitno eliminiraju najgore pesticide.

Bilješke:

[1] Dužnosnici država članica svake godine testiraju europsko voće koje se prodaje u trgovinama na sve oblike pesticida. [Veliki uzorci znače da službenici smatraju rezultate reprezentativnima za sve prodano voće/izloženost opće populacije]. PAN se usredotočio na rezultate za posebnu kategoriju pesticida koji koriste 53 kemikalije poznate kao kandidati za zamjenu (CfS), koje su dužnosnici EU identificirali kao visoko toksične za ljude, životinje i/ili okoliš (vidi Prilog II., točka 4.). Za svaki se sumnja da uzrokuje jednu ili više teških posljedica, poput raka, urođenih deformiteta ili bolesti srca. Većina utječe na endokrini sustav, tako da nema sigurne razineKokteli pesticida mogu višestruko predstavljati opasnost, ali se ne istražuju. Od 2011. vlade su zakonski obvezne zamijeniti ih sigurnijim alternativama.

[2] Nekemijske alternative, definirane u Dodatku 3. Direktive 128/2009, trebale su postati glavne tehnike koje koriste svi poljoprivrednici. Vlade su (članci 14.1 i 14.4) trebale definirati, najkasnije do 2014., kako i kada bi se trebale koristiti alternative, s kemikalijama kao posljednjom mjerom. To su propustili učiniti, što je potaknulo Komisiju da uputi upozorenja (pisma FrancuskojHrvatskojRumunjskojPortugalu).

[3] Smjernice je napisao EPPO kroz niz sastanaka svoje radne skupine za otpornost na štetočine. Industrija čini četvrtinu članstva radne skupine, uključujući dvoje iz Syngente i dvoje iz DuPonta. Industrija je ponekad organizirala sastanke, a ponekad je brojčano nadmašivala dužnosnike dva prema jedan. Nevladine organizacije nikada nisu pozvane. PAN se žalio, ali ništa se nije promijenilo. Smjernice EPPO-a preokrenule su volju zakonodavaca u prošlosti. Smjernice za zaštitu medonosnih pčela zapravo su zaštitile tri zloglasna pesticida koji ubijaju pčele. Službenici su ih na kraju ograničili desetljeće kasnije.

[4] EPPO je reagirao na Uredbu 1107/2009, posebno na članke 24, 50 i Aneks 4, koji obvezuju službenike da odbiju zahtjeve za nove CfS pesticide ako su dostupne učinkovite nekemijske alternative. Ali smjernice snažno usmjeravaju službenike da odobre CfS pesticide navodeći u koraku B5 na stranici 4 da poljoprivrednici nikada ne bi trebali ostati bez više vrsta pesticida (načini djelovanja) za borbu protiv otpornih štetnika. Načini industrijskih načela i EPPO smjernica točno odgovaraju stavu industrije. Istraživanja pokazuju da su modaliteti u većini slučajeva lažni zahtjevi jer nekemijske alternative mogu pokrenuti velike rezove u upotrebi pesticida, do 95%. Države članice propuštaju pravilno razmotriti te alternative i uvijek ih odbijaju.

[5] Komisija je trebala odbaciti smjernice EPPO-a na temelju toga što su u suprotnosti sa zakonima iz 2009. i nisu u skladu s normama transparentnosti i neovisnosti kojih se regulatori moraju pridržavati. Umjesto toga usvojio ih je kao meko pravo 2014. Sve države članice slijede EPPO smjernice bez odstupanja, osim Bugarske koja uopće nije slijedila zakon od 2018. Neke su kopirale EPPO smjernice: BelgijaNizozemskaNjemačka (str. 17), Portugal i Španjolska. Industrija je zadovoljna činjenicom da su smjernice EPPO-a “temelj za mnoge nacionalne dokumente sa smjernicama” (stranica 19) što nije dovelo do gubitaka proizvoda za primjer tvrtke (stranica 7).

[6] Većina država članica ne objavljuje pojedinosti o tome kako se smjernice koriste. Ali interni dokument Komisije navodi (stranica 34) da su CfS pesticidi odobreni u 278 navrata do siječnja 2018. PAN vjeruje da je brojka danas oko 500. Većina država kaže da proces ne funkcionira. Kažu da nisu svjesni održivih nekemijskih alternativa, dok PAN optužuje dužnosnike da ignoriraju nekemijske alternative.

[7] Kada su pesticidi odobreni, poljoprivrednici su pod manjim pritiskom da koriste alternative, stoga koristite pesticide, što povećava otpornost štetnika i potiče sve veću upotrebu kemikalija. Na primjer, Syngenta prodaje nekoliko fungicida koji sadrže CfS koji uvelike zagađuju europsko voće.

Dozvola za korištenje dimoxystrobina produžena 6. godinu

Organizacija PAN Europe poduzima pravne korake protiv sustavnog produžavanja dozvola za stavljanje na tržište toksičnih pesticida od strane Europske komisije. U 2021. za 136 pesticida produljeno je odobrenje za korištenje, a neki od njih više ne zadovoljavaju kriterije za odobrenje. Dimoxystrobin je produžen 6. godinu.

Brisel, 07. lipnja 2022. – PAN Europe podnio je službenu tužbu Sudu Europske unije. Osporava se šesto produženje odobrenja za korištenje pesticida koji sadrži aktivnu tvar dimoksistrobin. Ova kemikalija nalazi se na popisu najotrovnijih pesticida koji su davno trebali biti zabranjeni. Ovim slučajem PAN Europe namjerava osporiti sustavnu praksu Komisije kojom uzastopno više godina odobrava dozvole opasnim pesticidima, bez odgovarajuće ponovne procjene.

„EU je klasificirao visoko toksične pesticide kao ‘kandidate za zamjenu’. Godine 2009. dogovoreno je da ovu kategoriju kemikalija treba zamijeniti sigurnijim alternativama. Međutim, njihova se uporaba iz godine u godinu produžava, a nedavno je PAN Europe u izvješću ‘Zabranjeno voće‘ razotkrio da je razina ostataka ove kategorije pesticida porasla u voću i povrću. Udruga Zemljane staze članica je organizacije PAN Europe koja vodi kampanju za zabranu najotrovnijih 12 pesticida odmah, a svih kandidata za zamjenu najkasnije do 2030. godine, te u suradnji s udrugama diljem Europske unije nastoji utjecati na zakonodavne institucije da stave zdravlje i zaštitu građana ispred interesa agroindustrije.”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.


Hans Muilerman, službenik za kemiju u PAN Europe, rekao je: „Zakon EU je jasan: odluka o ponovnom odobrenju dimoksistrobina trebala je biti donesena do 2016. To je jedan od najopasnijih pesticida u EU: klasificiran kao vjerojatno kancerogen i toksični za reprodukciju, te kao postojan u okolišu. DG Sante (Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane) nastavlja produljivati odobrenje, sada 6. godinu, protivno pravilima i unatoč zaključcima koje je 2017. objavila ‘država članica izvjestiteljica’ da se ova tvar ne bi trebala ponovno odobriti”.

Odgođene ponovne procjene i produljenja odobrenja za pesticide na razini EU standardni su obrazac. Ilustracije radi, 136 pesticida produljeno je prema članku 17. Uredbe 1107/2009/EC u 2021. godini (što čini gotovo 30% svih trenutno odobrenih pesticida u EU), dok je te iste godine doneseno samo 10 odluka o (ne)obnavljanju odobrenja za korištenje aktivnih tvari. Čak i za najopasnije klasificirane tvari, takozvane ‘kandidate za zamjenu’, produljenja odobrenja također su norma: produljenja se odobravaju do 9 godina. Od 2011. već je 108 produženja – isključivo zbog odgođenih procjena – odobreno za 39 od 54 pesticida s odobrene liste kandidata za zamjenu.

Angela Rupp, voditeljica kampanje u PAN Europe, rekla je: „U središtu pravnog postupka PAN Europe, dovodimo u pitanje neograničenu upotrebu članka 17. Uredbe o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja 1107/2009/EC. Umjesto da ispoštuju rok od 3 godine za ponovnu procjenu i odluku o ponovnom odobrenju ili neodobravanju pesticida, Europska komisija i države članice i dalje odugovlače. Otrovni pesticidi koji su trebali biti ponovno procijenjeni prije gotovo 10 godina još uvijek su na tržištu bez ikakve ponovne procjene njihove toksičnosti.”


Angela Rupp je dodala: “Ova praksa je u suprotnosti s navedenim ciljem i svrhom EU propisa o pesticidima. Uostalom, zakonodavci su postavili stroge rokove za redovitu reviziju toksičnosti pesticida kako bi zaštitili zdravlje ljudi i okoliš. Članak 17. ne može se smatrati izgovorom da ih se potpuno zanemari.”

Sljedeći primjer zlouporabe ovog članka nalazi se na dnevnom redu Stalnog odbora za pesticide za 14. i 15. srpnja, gdje Europska komisija predlaže produljenje niza visokotoksičnih tvari kao što su dikamba, deltametrin ili klorotoluron. Osim toga, fungicid 8-hidroksikinolin je od 2016. klasificiran kao otrovan za reprodukciju 1B, što znači da bi ga trebalo zabraniti. No, Europska komisija predlaže da se nastavi produživati, sada šestu godinu, izlažući trudnice reprotoksičnom pesticidu.


Hans Muilerman zaključuje: „Ono što bi trebala biti iznimka postalo je sustavna standardna praksa. Nepoštivanje rokova za ponovnu ocjenu, kako na razini država članica tako i na razini Komisije, izgleda kao strategija za zadržavanje otrovnih tvari na tržištu, u korist agroindustrije. Propisi o pesticidima su jasni: prioritet mora biti zaštita zdravlja ljudi i okoliša. Nadamo se da će suci ispraviti ovu lošu administraciju.”


Pravna pozadina

U listopadu 2021. Aarhuška uredba je izmijenjena (uredba 2021/1767/EZ), dajući mogućnost civilnom društvu da ospori odobrenja pesticida na razini EU-a. Do tada, način na koji je EU prevela Aarhušku konvenciju u zakonodavstvo EU (uredba 1367/2006/EC) nije dopuštao takve radnje. Nakon pritužbi civilnog društva Odboru za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom, Europska komisija je bila obvezna revidirati svoje zakonodavstvo kako bi građanima omogućila širi pristup pravdi.

Prateći dokumenti:

Pitanja i odgovori o pravnim koracima:

Informativni list:

Uredba o pesticidima: Europska komisija podržala obvezujuće ciljeve smanjenja uporabe pesticida za 50%

Objavljivanje nacrta “Uredbe o održivoj uporabi sredstava za zaštitu bilja” s ciljem smanjenja pesticida za 50% do 2030. pokazalo je da Europska komisija nije pokleknula pod pritiscima država članica koje su se protivile obvezujućim ciljevima. 

Prijedlog Uredbe nije idealan, i dalje treba mnogo raditi na poboljšanju odredbi, no pozdravljamo objavu, koja je, nakon odgode 23. ožujka ove godine, ponovno bila dovedena u pitanje zbog pritiska agroindustrije, kao i 12 država članica, među kojima je i Hrvatska.

“Prema informacijama iz Europske komisije, ovako snažno lobiranje prije objave nacrta nekog zakonodavnog teksta je rijetkost, agroindustrija je radila neviđen pritisak na Europsku komisiju kako bi se ponovno odgodilo objavljivanje Uredbe, ili kako bi se barem njene odredbe razvodnile, a na štetu građana i na štetu okoliša i prirode. Poljoprivredni lobi iskoristio je krizu u Ukrajini kako bi izvrtanjem činjenica i zastrašivanjem onemogućio postavljanje temelja za konačno smanjivanje upotrebe ovih opasnih kemikalija.”, komentirala je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Brojne organizacije izrazile su svoje protivljenje odgađanju objave i pritiscima agroindustrije, upozoravajući na njihovu prljavu igru i ističući da bi odgovor na ovu krizu trebao biti sasvim suprotan: inzistiranje na jačanju – a ne napuštanju napora za prelazak na zdravi i ekološki prihvatljivi sustav proizvodnje hrane.

Činjenice i brojke su jasne – Europa je samoodrživa u proizvodnji hrane, a bit će i u budućnosti, pod uvjetom da imamo zdravo tlo i biološku raznolikost.
Gubitak biološke raznolikosti i kolaps ekosustava prepoznati su kao jedna od najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava u sljedećim desetljećima. Uporaba pesticida je u vrhu čimbenika koji negativno utječu na biološku raznolikost, narušavaju prirodnu ravnotežu i uzrokuju bolesti i poremećaje u zdravlju ljudi.
Osnovna pravila kao što su plodored, međuusjevi, podkulture ili korištenje otpornijih sorti dovode do drastičnog smanjenja upotrebe pesticida. Subvencije ZPP-a trebale bi biti uvjetovane provedbom integrirane kontrole nametnika i poštivanjem pravila uporabe pesticida. Rješenja za poljoprivredu bez pesticida su dostupna, a brojni poljoprivrednici svojim rezultatima potvrđuju održivost i profitabilnost agroekoloških sustava proizvodnje.

Nacrt uredbe Komisije početna je točka za rasprave: potrebna su mu poboljšanja da se spriječi situacija u kojoj se države članice poigravaju brojkama kako bi izbjegle prelazak na poljoprivredu temeljenu na agroekološkim praksama.
Naime, kako bi zadovoljila države članice koje podržavaju upotrebu pesticida, Komisija je u posljednji trenutak uključila koncept ‘intenziteta’ koji bi nekim državama članicama s intenzivnom poljoprivredom omogućio održavanje postojećeg stanja i zadržavanje trenutačnih praksi, ostavljajući okoliš nezaštićenim, a zdravlje građana ugroženim.

Nacrt uredbe Komisije postavlja neka jasna pravila za smanjenje uporabe pesticida, primjerice, obvezuje na uključivanje tzv. integrirane kontrole nametnika, dok zabranjuje pesticide u gradovima i zaštićenim područjima.

“Zemlje poput Francuske ili Belgije odavno su zabranile korištenje pesticida na javnim površinama. Činjenica da Komisija želi isto učiniti obvezom u cijeloj EU vrlo je pozitivna!
Također snažno podržavamo prijedlog zabrane pesticida u zaštićenim područjima prirode: doista, nema smisla financirati mjere obnove prirode s jedne strane, a dopustiti uništavanje biološke raznolikosti pesticidima s druge strane”.

S druge strane, sustav predstavljen kao vrlo ambiciozan mogao bi minirati sve ove napore jer je pokazatelj predložen za prosuđivanje ‘smanjenja upotrebe i rizika’ pesticida (HRI-1 = Usklađeni pokazatelj rizika 1) potpuno pristran i prikazuje sasvim krivu sliku. Prema izvješću austrijske nevladine organizacije ‘Global 2000’, HRI-1 najviše diskriminira pesticide koji se koriste u ekološkoj poljoprivredi. Ali čak i unutar skupine konvencionalnih pesticida postoji sustavna pristranost u korist najotrovnijih, čija se toksičnost sustavno podcjenjuje kada se primjenjuje HRI-1. To osobito vrijedi za visoko toksične insekticide poput piretroida ili pesticida neonikotinoidnog tipa, zbog inverzne korelacije između toksičnosti aktivnih tvari pesticida i njihove primjene po hektaru. Zbog sustavnog podcjenjivanja rizika od sintetskih pesticida (poput su neurotoksina iz kemijske skupine neonikotinoida, organofosfata ili piretroida) i istovremeno pretjerano precjenjivanje rizika aktivnih tvari koje se koriste u ekološkoj poljoprivredi prirodnog podrijetla, primjena HRI-1 ugrožava ciljeve Europskog zelenog plana.

“Nedavno je 1,2 milijuna građana EU-a podržalo Europsku građansku inicijativu za EU bez pesticida do 2035. Prijedlog Komisije mora se poboljšati, ako želimo napraviti razliku! Smanjenje pesticida mora postati stvarnost posvuda u EU!”, rekao je Martin Dermin, suorganizator ove Inicijative i djelatnik organizacije PAN Europe, krovne organizacije naše udruge.

“Smatramo da smanjenje pesticida od 50% s agronomske perspektive nije ambiciozan cilj: znanstvena i empirijska saznanja pokazuju da konvencionalni poljoprivrednici mogu postići ovaj cilj kroz manje promjene u praksi, bez smanjenja prinosa. PAN Europe, zajedno sa svojim članicama zagovara istinski prijelaz na agroekologiju, sa smanjenjem pesticida za 80% do 2030. i 100% do 2035., kao realnim ciljem. To bi koristilo dugoročnoj održivosti poljoprivrednika, oporavku biološke raznolikosti i zaštiti zdravlja građana.”, zajednički je zaključak članica ove organizacije.

“Tvrditi da je kriza u Ukrajini prijetnja sigurnosti hrane i da održivost znači manje hrane je neodgovorno.”, rekao je na današnjoj konferenciji potpredsjednik Europske komisije, Frans Timmermans.

Protiv smanjenja pesticida u Hrvatskoj: Ministarstvo poljoprivrede doista ne radi u interesu građana

Potaknuti neutemeljenim optužbama i napadima upućenim hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu Biljani Borzan, ovim putem podržavamo stav i izjave zastupnice Borzan da naše ministarstvo poljoprivrede ne radi u najboljem interesu građana kada se radi o smanjenju upotrebe pesticida. U dokumentu se 12 država članica EU-a, uključujući Hrvatsku, protivi obvezujućim ciljevima Europskog zelenog plana za smanjenje pesticida za 50 % do 2030. godine.

12 država članica u zajedničkoj izjavi implicira smanjenje prinosa kao rezultat smanjene upotrebe pesticida, zanemarujući studije1 koje govore drugačije i pružaju rješenja za uspostavu održivih sustava proizvodnje hrane koji ne utječu štetno na zdravlje ljudi, prirodu i okoliš, kao i svjedočanstva mnogih poljoprivrednika koji su smanjili upotrebu pesticida za 50% i više, a također i onih koji proizvode organsku hranu s jednakim ili većim prinosima i jednakom ili većom zaradom.

Spomenuti dokument se odnosi na reviziju Direktive o održivoj upotrebi pesticida koja bi trebala biti objavljena 22. lipnja ove godine.

Pritisak agroindustrije, koja sramotno i nadasve neopravdano koristi rat u Ukrajini kao izliku za slabljenje ciljeva europskog zelenog dogovora, iznimno je jak2.
Nažalost, stav Hrvatske je sličan onom iz ovog snažnog lobija, a na štetu njenih građana koje bi zapravo trebala štititi od ovih nevidljivih otrova.

Mišljenje zastupnice Borzan poduprto je Pismom opažanja3 Europske Komisije koje analizira nacrt Strateškog plana za provedbu zajedničke poljoprivredne politike4.
U suradnji s krovnom organizacijom Pesticide Action Network Europe, proučili smo Pismo i izdvojili ključne točke navedenog pisma koje se odnose na upotrebu pesticida:

– Komisija traži od Hrvatske da značajno poveća razinu ambicija u pogledu gubitka nutrijenata i održive upotrebe pesticida te da postavi ambiciozne ciljeve;
– Hrvatska je pozvana da elaborira pristup integriranoj kontroli nametnika, ključne sastavnice za smanjenje upotrebe pesticida;
– Hrvatska najprije treba razjasniti, na temelju SWOT analiza, je li smanjenje upotrebe pesticida prepoznata potreba na nacionalnoj razini koju treba riješiti Strateškim planom. Nakon toga treba obrazložiti kako će predložene intervencije rezultirati rješavanjem problema, pružajući dobro opravdanje za očekivane rezultate;
– Hrvatska je dostavila ograničene informacije o upotrebi pesticida i integriranoj kontroli nametnika. Stoga se od Hrvatske traži da pojača napore za potpunu provedbu integrirane zaštite od štetnika i da dostavi dodatne pojedinosti o smanjenju upotrebe pesticida u okviru Europskog zelenog plana i strategije Od polja do stola;
– Komisija poziva Hrvatsku da razmotri jačanje svog Strateškog plana u području pesticida, posebno pojačavanjem napora za promicanje integrirane kontrole nametnika jasnim navođenjem očekivanog smanjenja upotrebe i rizika od kemijskih pesticida i upotrebe opasnijih pesticida.

Smanjenje upotrebe pesticida i zamjena pesticida održivim alternativama zahtijeva promjene u načinu uzgoja hrane, što svakako uključuje edukaciju poljoprivrednika i paket mjera za potporu poljoprivrednicima u prijelaznom razdoblju.
Iz Pisma je vidljivo da Hrvatska nije provela ni analizu stanja kako bi se uopće moglo pristupiti rješavanju problema upotrebe pesticida, da nema plan smanjenja upotrebe pesticida primjenom integriranog upravljanja štetnicima te da nije dostavila informacije o upotrebi pesticida i primjeni integrirane kontrole nametnika.

Direktiva 2009/128/EC jasno navodi da države članice trebaju poduzeti sve potrebne mjere za promicanje suzbijanja nametnika s minimalnim unosom pesticida, dajući, gdje god je moguće, prioritet nekemijskim metodama. Nemamo podatke o tome koje je mjere u tom smjeru poduzelo Ministarstvo te da li Ministarstvo poljoprivrede radi na paketu mjera za poljoprivrednike u prijelaznom razdoblju, pa se ne možemo složiti s tvrdnjom da se Hrvatska „ne protivi održivom korištenju pesticida i ekološkim ciljevima”, osobito jer je u prethodno spomenutom dokumentu navedeno da „usvojeni ciljevi smanjenja ne bi trebali dovesti do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kako ne bi ugrozili sigurnost hrane Europske unije i povećali ovisnost o uvozu hrane”, iz čega iščitavamo da nisu poduzete mjere za zamjenu pesticida održivim alternativama, budući da alternative postoje i uspješno se primjenjuju.

„Konvencionalna poljoprivreda, uz veliku ovisnost o sintetskim pesticidima i kemijskim gnojivima, ima velike troškove za same poljoprivrednike. Nedavna studija5 pokazala je kako se profiti konvencionalnih poljoprivrednika tijekom godina u EU-u stalno smanjuju, dok industrija pesticida ostvaruje ogroman profit zahvaljujući ovisnosti farmera o pesticidima. S druge strane, agroekološke prakse bez pesticida omogućuju poljoprivrednicima da postanu manje ovisni o subvencijama i imaju profitabilniju djelatnost, čuvajući pritom zdravlje građana, prirodu i okoliš!”, upozorava Tara Glaser, volonterka udruge Zemljane staze.

Uz brojne dokaze o štetnosti pesticida za zdravlje ljudi, prirode i okoliša i uz brojne studije i dokaze koji idu u prilog održivim agroekološkim sustavima, nema razloga da se podržava daljnja upotreba pesticida. Znanstvena istraživanja6 pokazuju da je proizvodnja hrane u Europskoj Uniji, a da Unija pritom ostane neto izvoznik hrane, moguća bez upotrebe sintetskih pesticida. Alternativna rješenja postoje, brojni poljoprivrednici ih uspješno primjenjuju, jednostavno ih treba implementirati i u Hrvatskoj.”, dodaje Glaser.

Građani Europske unije su u inicijativi Spasimo pčele i poljoprivrednike7 jasno dali do znanja da ne žele pesticide u svom okolišu. Umjesto da se protivi smanjenju upotrebe opasnih otrova za 50%, Hrvatska vlada treba poslušati zahtjeve građana i raditi na smanjenju ovisnosti hrvatskih poljoprivrednika o pesticidima i umjetnim gnojivima, bez uspoređivanja s drugim ekstremno lošim primjerima, te usmjeriti svoje resurse u stvaranje održivih agroekoloških sustava proizvodnje hrane i sirovina.

Zastupnica Borzan s pravom je zabrinuta za zdravlje i sigurnost građana, kao i za opstojnost prirodnih resursa, a Ministarstvo nije pružilo prihvatljivo pojašnjenje svog stava, odnosno, traženja slabljenja ciljeva Europskog zelenog plana. Isto je tako s pravom prozvala Vladu jer svako protivljenje napretku u ostvarivanju zacrtanih ciljeva smanjenja upotrebe pesticida svakako ide na štetu građana, a u korist agroindustriji.

“Prema posljednjim saznanjima, Hrvatska je napustila koaliciju od 12 zemalja članica. Vjerujemo da je Ministarstvo uzelo u obzir upozorenja zastupnice Borzan, kao i apele hrvatskih udruga koje traže smanjenje upotrebe pesticida i uspostavljanje održivih agroekoloških sustava.Ovim putem zahvaljujemo zastupnici u Europskom Parlamentu Biljani Borzan koja je reagirala na loše poteze Ministarstva.“, poručuje Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

1An agroecological Europe by 2050: What impact on land use, trade and global food security?2 https://twitter.com/copacogeca/status/1500514117815353348
3https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/food-farming-fisheries/key_policies/documents/observation-letter-croatia_en.pdf
4https://ruralnirazvoj.hr/files/1.-Nacrt-Strateskog-plana-Zajednicke-poljoprivredne-politike-Republike-Hrvatske-2023.-%E2%80%93-2027.-1.pdf
5https://lebasic.com/en/pesticides-a-model-thats-costing-us-dearly/
6https://www.iddri.org/en/publications-and-events/other-publication/tomorrow-agroecological-europe-pesticides-free-feeding
7Savebeesandfarmers.eu

Zajednička izjava 76 europskih organizacija

PAN Europe, Client Earth i Global 2000 sastavili su Zajedničku izjavu o reviziji uredbe o statistici poljoprivrednih inputa i proizvodnje (SAIO).

76 organizacija, uključujući Eureau, EFFAT i SumOfUS, te nekoliko hrvatskih udruga – Biom, Eco-Hvar i Zemljane staze – u Zajedničkoj izjavi izražavaju svoju duboku zabrinutost zbog smjera u kojem idu pregovori u okviru Trijaloga u vezi reforme uredbe o statistici poljoprivrednih inputa i proizvoda (SAIO). Kako bismo osigurali da se europska poljoprivreda odmakne od prakse u kojoj se pesticidi intenzivno koriste, narušavajući pritom zdravlje ljudi, okoliša i prirode, potrebni su nam precizni javni podaci o tome koji se pesticidi koriste, gdje, kada, na kojim usjevima i u kojim količinama.

Izjava je poslana svim sudionicima u pregovorima.

U veljači ove godine 78 europskih organizacija poslalo je otvoreno pismo potpredsjedniku Europske komisije Timmermansu, povjerenicima Kyriakides i Wojciechowskom, francuskom ministru te statističkim uredima, u kojem se objašnjava kako će se predloženi kompromis uredbe SAIO odraziti na postizanje ciljeva Europskog zelenog plana te se traži bolji sustav prikupljanja podataka. Uzimajući u obzir polazište i razvodnjeni prijedlog Vijeća s kraja prošle godine, koji je sugerirao petogodišnje razdoblje prikupljanja podataka o korištenju pesticida, ne nužno u digitalnom obliku, trenutno stanje, nakon Trijaloga održanog 28. travnja ove godine, pokazuje da smo bili uspješni u našim nastojanjima da imamo preciznije podatke o upotrebi pesticida.

Međutim, nacrt prijedloga još uvijek zahtijeva daljnji rad jer neki aspekti prijedloga, ako se ne riješe, mogu rezultirati vrlo lošim prikupljanjem podataka u državama članicama, što neće biti dovoljno za pružanje informacija o stvarnoj situaciji upotrebe pesticida.

“Posljednje što želimo, kada se radi o primjeni opasnih otrova, jest izgubiti trag o mjestu i vremenu njihove primjene. Ovo su podatci koji podliježu Aarhuškoj konvenciji i moraju biti poznati i javno dostupni. Sjetimo se pomora pčela nedavno u Hrvatskoj i Mađarskoj – ne želimo da se ovakve katastrofe ponavljaju.“, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Sljedeći Trijalog održat će se 2. lipnja 2022., a prije tog datuma, kada će se raspravljati o tim točkama, šaljemo snažnu poruku Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću da su nam potrebni podaci u obliku i unutar vremenskog okvira koji će omogućiti praćenje i izračun rizika i izračun stvarne uporabe pesticida.

Zajedničku izjavu pogledajte u nastavku.