Dana 27.07.2023, predstavnici udruge Zemljane staze, zajedno s dr. Valerijem Vrčekom i predstavnikom Udruge biofila Hrvatske, razgovarali su s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom, Žanom Žalac, voditeljicom odjela za registraciju SZB, i Sandrom Zokić, ravnateljicom Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište.
Ministrica Vučković, na žalost, nije prisustvovala sastanku, što izaziva dodatnu zabrinutost te nameće pitanje stavlja li ministrica pitanje obnavljanja odobrenja glifozatu dovoljno visoko na listu prioriteta.
Na sastanku smo prezentirali rezultate studija koje upozoravaju na opasnost koju glifosat predstavlja za zdravlje ljudi i za okoliš. Također smo upozorili na trenutačni proces obnavljanja dozvole glifosatu u EU koji odstupa od demokratskin počela EU, a na štetu građana, te prirode i okoliša, dok je preporuka EFSA-e da se nastavi s postupkom odobravanja odobrenja, u suprotnosti s načelom predostrožnosti zbog niza nedostatnih podataka u EFSA-inom izvješću.
Odredbe Uredbe (EZ) 1107/2009 temelje se na načelu predostrožnosti kako bi se osiguralo da aktivne tvari ili proizvodi koji se stavljaju na tržište ne utječu negativno na zdravlje ljudi, životinja i okoliš (Uredba 1107/2009, čl. 1, st. 4). Dostupna je velika količina znanstvenih dokaza koji pokazuju da glifosat (i proizvodi na bazi glifosata) mogu biti štetni za ljude i neciljane vrste, pokazujući da nisu ispunjeni kriteriji odobrenja utvrđeni u članku 4. Uredbe 1107/2009. Unatoč tome, Komisija nastavlja s obnavljanjem odobrenja, što je vrlo alarmantno, posebno s obzirom na široku upotrebu glifosata.
Državnom tajniku Majdaku predali smo peticiju udruge Zemljane staze kojom građani RH pozivaju ministricu i ministre da ne podrže obnovu odobrenja glifosatu, izražavajući zabrinutost zbog upotrebe ovog opasnog pesticida.
Donosimo nekoliko izjava potpisnika peticije koji objašnjavaju zašto su podržali peticiju:
“Smatram da se generalno trebamo preispitati o tome sto sve unosimo u sebe i kako trujem svoj okoliš. Svjedočim Parkinsonovoj bolesti kod oca i raka crijeva kod majke. Definitivno podržavam svaku aktivnost koja doprinosi zdravlju.”
“Ja sam organski poljoprivrednik, moja dužnost je prenijeti znanje i iskustvo o tome što bi poljodjelstvo trebalo biti za zdravlje našeg planeta i tla koje hrani sva živa bića. Stoga bi svi koji znaju posljedice korištenja jakih kemikalija za proizvodnju hrane i njihov utjecaj na sve što je važno za održavanje života na planetu trebali težiti promjenama i zaštititi naslijeđe, planet i hranu za generacije koje dolaze.”
“Zato što želim da prestane sustavno uništavanje tla, živog svijeta u njemu i na njemu. Uništavamo planetu, a time sami sebe. Ako se nastavi ovim tempom, takva destruktivna poljoprivreda će nas za kratko vrijeme ostaviti s neupotrebljivim tlom. Neobradivim. Svi pesticidi, herbicidi..trebaju biti zabranjeni, a lobi koji to omogućuje uništen.”
“Ostavljamo zatrovanu zemlju nasoj djeci…zelim napraviti koliko mogu da se napravi promjena na bolje.”
Sve komentare potpisnika peticije pročitajte u ovom dokumentu:
Pozvali smo stoga ministricu Vučković, ministra Beroša i ministra Filipovića da reagiraju na ovaj nedemokratski proces, da stave zdravlje građana, prirodu i okoliš iznad komercijalnih interesa te da zauzmu čvrst stav protiv obnove glifosata, u skladu s načelom predostrožnosti, a u svrhu očuvanja resursa za sigurnost budućih naraštaja.
Više detalja o problemima vezanim za postupak obnavljanja odobrenja glifosatu pročitajte u pismu upućenom ministrici Vučković. Pismo istog sadržaja poslali smo ministrima Berošu (budući da je Ministarstvo zdravstva bilo ZA produljenje odobrenja glifosatu, kako smo saznali na jučerašnjem sastanku), te ministru Filipoviću.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) danas je objavila šokantno izvješće, savjetujući produljenje upotrebe u EU najkorištenijeg i najosporavanijeg herbicida glifosata, unatoč nizu nedostatnih podataka i neriješenih pitanja. U svojim zaključcima ističe da su potencijalna genotoksičnost nečistoća, te procjena rizika za potrošače ostali nepotpuni. Potencijal proizvoda na bazi glifosata za izazivanje razvojne neurotoksičnosti i štete mikrobiomu i bioraznolikosti jasno je prepoznat. Unatoč tome, EFSA predlaže da se nastavi s postupkom odobravanja prebacujući odluke državama članicama.
EFSA, kao i ECHA i nacionalne agencije temelje svoje procjene uglavnom na industrijskim studijama. Duboko pogrešan sustav autorizacije pesticida u EU-u ne uzima u obzir mnoštvo neovisnih i recenziranih znanstvenih studija koje povezuju glifosat s ozbiljnim zdravstvenim i ekološkim problemima. Brojne studije dokazuju da je glifosat genotoksičan, neurotoksičan, oštećuje crijevni mikrobiom i uzrokuje ozbiljnu štetu tlu, vodenim organizmima i bioraznolikosti.
Široka koalicija nevladinih organizacija ‘Stop glifosatu’ poziva Europsku komisiju da predloži zabranu za korištenje glifosata, a države članice da podrže taj prijedlog. Već je obnovljeno 5-godišnje odobrenje 2017. bilo vrlo osporavano, također i od strane uspješne Europske građanske inicijative “Stop glifosatu”. Mnogi političari EU-a, poput francuskog predsjednika Macrona, obećali su iskoristiti tih 5 godina za rad na postupnom ukidanju glifosata.
Kako bi poduprla svoj poziv, koalicija Stop Glyphosate danas pokreće novu web stranicu stopglyphosate.eu. Ovdje je dostupan pregled svih neovisnih (znanstvenih) informacija te platforma funkcionira kao pouzdan i neovisan izvor informacija o zloglasnom herbicidu. Građanima omogućuje da razotkriju skrivenu istinu o glifosatu te da se obrate svojim izabranim političarima tražeći ispunjenje zakona koji obećavaju zaštitu od utjecaja iz okoliša.
Nakon mnogo godina rasprave, kristalno je jasno da sustav autorizacije EU-a još uvijek ne štiti ljudsko zdravlje i okoliš, što je cilj zakonodavstva EU-a o pesticidima (Uredba (EZ) br. 1107/2009). EFSA-in savjet vrijeđa rad neovisnih znanstvenika, koji su od procjene agencije za rak IARC 2015. godine (povezanost raka i genotoksičnosti kod ljudi još uvijek vrijedi [i]), objavili mnoge znanstvene studije koje pokazuju toksičnost glifosata, još uvijek najkorištenijeg herbicida u svijetu[ii], koji čini 30% ukupne upotrebe herbicida u EU[iii].
Ovaj savjet je također uvreda za sve građane, kao i one kreatore politike koji vide potrebu za zaštitom bioraznolikosti i budućnosti proizvodnje hrane, kao i za smanjenjem ukupne upotrebe pesticida, a posebno glifosata [iv]. Produljenje glifosata je u izravnom sukobu s ciljem smanjenja pesticida u EU od 50% u Strategiji EU o bioraznolikosti [v] (prijedlog SUR) i Deklaracijom iz Montreala nakon COP15 o bioraznolikosti.
“Skandal s glifosatom se nastavlja. Ovaj savjet EFSA-e je izvan svake logike. Mnoge nove neovisne studije pokazuju negativne učinke glifosata na zdravlje i okoliš. EFSA ignorira znanstvena saznanja i događanja iz prošlog desetljeća: nema IARC-a, nema Monsantovih dokumenata, nema pravnih pobjeda u SAD-u od strane žrtava-glifosata, nema brojnih drugih znanstvenih otkrića od tada… Europski parlament osnovao je PEST odbor 2018. nakon posljednjih skandala s glifosatom . Do sada je provedeno samo 15% njihovih preporuka.”,
“Duboko smo zabrinuti zbog cijelog dosadašnjeg procesa u kojem svi uključeni akteri, ne samo EFSA, već i ECHA, četiri države članice izvjestiteljice i njihove agencije, ne osiguravaju visoke razine zaštite predviđene zakonima EU-a. Od raka, neurotoksičnosti, utjecaja na mikrobiom, zdravlje tla, pčele i ekosustave, naši regulatori okreću leđa svim potencijalnim štetama prijavljenim nakon izlaganja glifosatu.” – Angeliki Lysimachou, istraživačica u PAN Europe
“Kao što je pokazao nedavni skandal nazvan Pestgate – građani EU-a nisu zaštićeni od neurotoksičnih učinaka pesticida. Proizvođači pesticida uskratili su studije o neurotoksičnosti u EU postupku autorizacije. I uz ovu neprihvatljivu tajnovitost, neovisna znanost još uvijek nije dovoljno uzeta u obzir.” – Peter Clausing, znanstvenik iz PAN Germany
“Ovo će natjerati agrokemijske multinacionalne tvrtke i njihove dioničare da otvore boce šampanjca, ali će naštetiti ljudima i planetu. Ljudima je muka od glifosata, a nama je muka od laganja. Kako je EFSA mogla dati zeleno svjetlo glifosatu na temelju prvenstveno loših znanstvenih studija koje su vodile kompanije, kada su IARC i nakon toga mnogi drugi znanstvenici upozorili da je glifosat genotoksičan, a vjerojatno i da uzrokuje rak? O bioraznolikosti da i ne govorimo. Sada ponovno vidimo ono što smo već znali: sustav autorizacije pesticida u EU-u ne odgovara svrsi. Svrha je zaštita ljudi i okoliša. Sustav je sam po sebi otrovan.” – Hans van Scharen, istraživač pri Corporate Europe Observatory (CEO)
“U Hrvatskoj su građani putem peticije pozvali ministre da ne podrže odobrenje ovog opasnog pesticida. Glifosat šteti tlu, vodi, ekosustavima i pčelama: europske su vode jako zagađene glifosatom (Brovini et al, 2021.), a studije su pokazale da koncentracije relevantne za okoliš oštećuju vodene ekosustave, mikrobiom tla, gliste, pa čak i pčele. Rezultati dobiveni u Global Glyphosate study ukazuju na promjenu mikrobioma, u dozi koja se trenutno smatra sigurnom u Europskoj uniji, također i za djecu – prihvatljivi dnevni unos je ekvivalentan 0,5 miligrama po kilogramu tjelesne težine dnevno. Zbog brojnih dokaza o njegovoj štetnosti, potrebno ga je zabraniti bez odgode.” – Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.
[i]1 U ožujku 2015. IARC je klasificirao glifosat kao “vjerojatno kancerogen za ljude” (skupina 2A). To se temelji na “ograničenim” dokazima o raku kod ljudi (iz izloženosti u stvarnom svijetu do kojih je stvarno došlo) i “dovoljnim” dokazima o raku kod pokusnih životinja (iz studija “čistog” glifosata). IARC je također zaključio da postoje “jaki” dokazi za genotoksičnost, i za “čisti” glifosat i za formulacije glifosata.
[ii] 2 Prema istraživanjima globalnog tržišta, globalno tržište glifosata procijenjeno je između 7,6 i 9,3 milijarde USD u 2020., a predviđa se da će dosegnuti između 10,6 i 17,7 milijardi u 2030., s predviđenim godišnjim stopama rasta između 3,0% i 6%. Kao što je pokazano, alternative glifosatu dostupne su za sve namjene
[iii] 3 Dokazi o ljudskom zdravlju su neodoljivi – izloženost glifosatu povezana je s ozbiljnim bolestima kod ljudi (npr. porast biomarkera raka i poremećaj mikrobioma). IARC-ovu epidemiološku procjenu raka nedavno je potvrdio francuski institut INSERM. Štoviše, izvješće HEAL-a objavljeno u lipnju 2022. pokazuje da su znanstveni dokazi koji dokazuju da je glifosat kancerogen do sada odbačeni u znanstvenoj procjeni EU-a. Ovo izvješće pomno je ispitalo 11 studija na štakorima i miševima koje su 2019. dostavile tvrtke za proizvodnju pesticida kao dio dosjea za prijavu. U 10 od 11 studija uočeni su tumori povezani s liječenjem glifosatom. Osim toga, javna znanstvena literatura također povezuje izloženost glifosatu s nizom ozbiljnih bolesti. Na primjer, nedavne studije pokazuju da glifosat i proizvodi od glifosata mogu biti neurotoksični i mogu doprinijeti razvoju Parkinsonove bolesti, mogu izazvati bolest bubrega i poremetiti mikrobiom ljudi i životinja. Izloženost majke glifosatu također je povezana sa spontanim porođajima sa skraćenom gestacijskom duljinom i abnormalnim razvojem reproduktivnih organa u novorođenčadi.
[iv] 4 Sudbina glifosata u okolišu dobro je dokumentirana od strane vrhunske znanosti. Glifosat oštećuje ekosustave uključujući oprašivače i korisne kukce, gliste i biotu tla te uzrokuje izravnu štetu poljoprivredi. Ometa mikrobiom tla – “glifosat može promijeniti endofitni i rizosferski mikrobiom biljaka, što može oslabiti obranu biljaka smanjenom proizvodnjom antimikrobnih sredstava protiv napada patogena” Opasan je za vodeni okoliš – I glifosat i njegov metabolit AMPA predstavljaju rizik za vodenih okoliša i glifosat je već klasificiran kao otrovan za vodeni svijet s dugotrajnim učincima (Aquatic Chronic 2; H411), iako bi stroža klasifikacija bila opravdana na temelju podataka iz znanstvene literature.
[v] 5 Glifosat je neselektivni herbicid koji ubija ne samo neželjeni korov, već sve biljke, kao i alge, bakterije i gljivice, čime ima neprihvatljiv utjecaj na biološku raznolikost i ekosustav. U Rezoluciji iz 2016. Europski parlament već je istaknuo da “kao takav, glifosat nije u skladu s točkom (e)(iii) članka 4(3) Uredbe (EZ) br. 1107/2009”.
Pisali smo ministrici Vučković, ministru Filipoviću, ministru Berošu, stalnom predstavništvu RH pri EU sa zamolbom da očuvaju obveznu integriranu zaštitu bilja u nacrtu Uredbe o održivoj uporabi SZB.
Poštovani,
pišemo Vam kako bismo izrazili zabrinutost u vezi s kompromisnim poglavljem švedskog predsjedništva o Uredbi o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja (SUR).
Otkazivanjem obveze provođenja mjera integrirane zaštite bilja (poznatije pod akronimom “IPM”, za Integrated Pest Management, na engleskom jeziku), predsjedništvo uklanja srž prijedloga SUR-a od Europske komisije. Praćenje pravila IPM-a specifičnih za usjeve koja su učinkovita i provediva za najmanje 90% korištene poljoprivredne površine sama je bit ove Uredbe i preduvjet da dovede do učinkovitih promjena.
Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je na početku švedskog predsjedanja da je “zelenija, sigurnija i slobodnija Europa temelj naših prioriteta”, pri čemu je zelena tranzicija jedan od proglašenih prioriteta švedskog predsjedništva.
Bez obveznih IPM mjera i provedivih pravila specifičnih za usjeve, neće biti smanjenja pesticida niti prijelaza na održive i zdrave sustave poljoprivrede. Poljoprivrednici će ostati ovisni o agrokemijskoj industriji, a naši sustavi uzgoja usjeva ostat će vrlo osjetljivi na napade štetnika i ekstremne vremenske prilike. Nedostatak provedbe IPM-a od objave Direktive o održivoj uporabi pesticida (2009.) pokazuje da bez obvezujućih pravila smanjenje upotrebe pesticida nije moguće. Slabosti direktive i nedostatak ambicioznosti Nacionalnih akcijskih planova (NAP) istaknuti su u brojnim analizama tijela EU1. Sva izvješća ukazuju na nedostatak obveznih ciljeva IPM-a i smanjenja pesticida kao glavni razlog neuspjeha ove direktive.
Točan cilj prijedloga SUR-a bio je riješiti očigledan nedostatak provedbe IPM-a, s obzirom na hitnost rješavanja zdravstvenih učinaka povezanih s upotrebom pesticida, potrebu za prelaskom na otporne sustave proizvodnje hrane i obnovu usluga ekosustava o kojima ovise. Znanost pokazuje da su prijelaz na održive prehrambene sustave prihvatljive prirodi i obnova ekosustava preduvjeti za dugoročnu sigurnost hrane. U prosincu 2022. više od 700 znanstvenika potpisalo je pismo izražavajući zabrinutost zbog nastojanja nekih lobističkih skupina da odgode i oslabe odredbe SUR-a. Kako navode u svom pismu, “nedostatak obvezujućih ciljeva je upravo razlog zašto je ulaganje u IPM zaostalo od usvajanja Direktive o pesticidima iz 2009. godine”.
Posljedice i troškovi nebavljenja zdravstvenim učincima, degradacijom okoliša i smanjenjem velikog broja oprašivača i drugih insekata daleko premašuju sve predviđene troškove smanjenja pesticida i obnove prirode. Nedavna studija njemačke Agencije za okoliš pokazala je da je godišnji trošak gubitka bioraznolikosti zbog intenzivne poljoprivrede samo u ovoj zemlji iznosio 50 milijardi eura, daleko premašujući potencijalne ekonomske troškove provedbe zakonodavstva potrebnog za zaštitu i obnovu bioraznolikosti. Druga studija procjenjuje da društveni troškovi upotrebe pesticida u Francuskoj predstavljaju više od 10% godišnjeg proračuna francuskog Ministarstva poljoprivrede i prehrane za 2017. godinu.
Uspostavljanje sustava za pomoć poljoprivrednicima u smanjenju uporabe pesticida i rizika povezanih s njom, kroz provedbu IPM-a, uz tehničku potporu država članica, neophodna je kako bi se ova tranzicija ostvarila. Stvaranje pravno obvezujućeg okvira potrebno je kako bi se stvorili jednaki uvjeti i osiguralo da sve države članice ispune svoju ulogu u jamčenju održive budućnosti za svoje poljoprivrednike, istovremeno smanjujući upotrebu sintetičkih pesticida i štiteći zdravlje ne samo poljoprivrednika, već i drugih građana, kao i okoliš.
Konačno, sve više sintetičkih pesticida se zabranjuje zbog njihove pretjerane toksičnosti za zdravlje i okoliš, te će poljoprivrednici svakako morati koristiti IPM – je će se broj odobrenih sintetičkih pesticida i nadalje smanjivati. Predlažući da IPM ne bude obvezan, bez obveznih posebnih pravila za usjeve, švedsko predsjedništvo demotivira poljoprivrednike da se postupno prilagode smanjenju upotrebe sintetičkih pesticida.
Molimo vas da preuzmete svoje odgovornosti i uključite se u donošenje odluka na temelju tehničkih i znanstvenih dokaza, u interesu ovih i budućih generacija.
