EFSA ponovno daje ‘zeleno svjetlo’ glifosatu, unatoč nepotpunim podacima i nerazriješenim pitanjima

Editorial credit: Leitenberger Photography / Shutterstock.com

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) danas je objavila šokantno izvješće, savjetujući produljenje upotrebe u EU najkorištenijeg i najosporavanijeg herbicida glifosata, unatoč nizu nedostatnih podataka i neriješenih pitanja. U svojim zaključcima ističe da su potencijalna genotoksičnost nečistoća, te procjena rizika za potrošače ostali nepotpuni. Potencijal proizvoda na bazi glifosata za izazivanje razvojne neurotoksičnosti i štete mikrobiomu i bioraznolikosti jasno je prepoznat. Unatoč tome, EFSA predlaže da se nastavi s postupkom odobravanja prebacujući odluke državama članicama. 

EFSA, kao i ECHA i nacionalne agencije temelje svoje procjene uglavnom na industrijskim studijama. Duboko pogrešan sustav autorizacije pesticida u EU-u ne uzima u obzir mnoštvo neovisnih i recenziranih znanstvenih studija koje povezuju glifosat s ozbiljnim zdravstvenim i ekološkim problemima. Brojne studije dokazuju da je glifosat genotoksičan, neurotoksičan, oštećuje crijevni mikrobiom i uzrokuje ozbiljnu štetu tlu, vodenim organizmima i bioraznolikosti.

Široka koalicija nevladinih organizacija ‘Stop glifosatu’ poziva Europsku komisiju da predloži zabranu za korištenje glifosata, a države članice da podrže taj prijedlog. Već je obnovljeno 5-godišnje odobrenje 2017. bilo vrlo osporavano, također i od strane uspješne Europske građanske inicijative “Stop glifosatu”. Mnogi političari EU-a, poput francuskog predsjednika Macrona, obećali su iskoristiti tih 5 godina za rad na postupnom ukidanju glifosata. 

U međuvremenu su europski građani u još jednoj Europskoj građanskoj inicijativi “Spasimo pčele i poljoprivrednike” zatražili od političara smanjenje upotrebe opasnih otrova i potpunu zamjenu neopasnim alternativama. Dodatno je to potvrđeno u Eurobarometru te u izvješću Budućnost Europe koje političari trebaju ispuniti.

Kako bi poduprla svoj poziv, koalicija Stop Glyphosate danas pokreće novu web stranicu stopglyphosate.eu. Ovdje je dostupan pregled svih neovisnih (znanstvenih) informacija te platforma funkcionira kao pouzdan i neovisan izvor informacija o zloglasnom herbicidu. Građanima omogućuje da razotkriju skrivenu istinu o glifosatu te da se obrate svojim izabranim političarima tražeći ispunjenje zakona koji obećavaju zaštitu od utjecaja iz okoliša.

Nakon mnogo godina rasprave, kristalno je jasno da sustav autorizacije EU-a još uvijek ne štiti ljudsko zdravlje i okoliš, što je cilj zakonodavstva EU-a o pesticidima (Uredba (EZ) br. 1107/2009). EFSA-in savjet vrijeđa rad neovisnih znanstvenika, koji su od procjene agencije za rak IARC 2015. godine (povezanost raka i genotoksičnosti kod ljudi još uvijek vrijedi [i]), objavili mnoge znanstvene studije koje pokazuju toksičnost glifosata, još uvijek najkorištenijeg herbicida u svijetu[ii], koji čini 30% ukupne upotrebe herbicida u EU[iii].

Ovaj savjet je također uvreda za sve građane, kao i one kreatore politike koji vide potrebu za zaštitom bioraznolikosti i budućnosti proizvodnje hrane, kao i za smanjenjem ukupne upotrebe pesticida, a posebno glifosata [iv]. Produljenje glifosata je u izravnom sukobu s ciljem smanjenja pesticida u EU od 50% u Strategiji EU o bioraznolikosti [v] (prijedlog SUR) i Deklaracijom iz Montreala nakon COP15 o bioraznolikosti.

“Skandal s glifosatom se nastavlja. Ovaj savjet EFSA-e je izvan svake logike. Mnoge nove neovisne studije pokazuju negativne učinke glifosata na zdravlje i okoliš. EFSA ignorira znanstvena saznanja i događanja iz prošlog desetljeća: nema IARC-a, nema Monsantovih dokumenata, nema pravnih pobjeda u SAD-u od strane žrtava-glifosata, nema brojnih drugih znanstvenih otkrića od tada… Europski parlament osnovao je PEST odbor 2018. nakon posljednjih skandala s glifosatom . Do sada je provedeno samo 15% njihovih preporuka.”, 

“Duboko smo zabrinuti zbog cijelog dosadašnjeg procesa u kojem svi uključeni akteri, ne samo EFSA, već i ECHA, četiri države članice izvjestiteljice i njihove agencije, ne osiguravaju visoke razine zaštite predviđene zakonima EU-a. Od raka, neurotoksičnosti, utjecaja na mikrobiom, zdravlje tla, pčele i ekosustave, naši regulatori okreću leđa svim potencijalnim štetama prijavljenim nakon izlaganja glifosatu.” – Angeliki Lysimachou, istraživačica u PAN Europe

“Kao što je pokazao nedavni skandal nazvan Pestgate – građani EU-a nisu zaštićeni od neurotoksičnih učinaka pesticida. Proizvođači pesticida uskratili su studije o neurotoksičnosti u EU postupku autorizacije. I uz ovu neprihvatljivu tajnovitost, neovisna znanost još uvijek nije dovoljno uzeta u obzir.” – Peter Clausing, znanstvenik iz PAN Germany

“Ovo će natjerati agrokemijske multinacionalne tvrtke i njihove dioničare da otvore boce šampanjca, ali će naštetiti ljudima i planetu. Ljudima je muka od glifosata, a nama je muka od laganja. Kako je EFSA mogla dati zeleno svjetlo glifosatu na temelju prvenstveno loših znanstvenih studija koje su vodile kompanije, kada su IARC i nakon toga mnogi drugi znanstvenici upozorili da je glifosat genotoksičan, a vjerojatno i da uzrokuje rak? O bioraznolikosti da i ne govorimo. Sada ponovno vidimo ono što smo već znali: sustav autorizacije pesticida u EU-u ne odgovara svrsi. Svrha je zaštita ljudi i okoliša. Sustav je sam po sebi otrovan.” – Hans van Scharen, istraživač pri Corporate Europe Observatory (CEO)

“U Hrvatskoj su građani putem peticije pozvali ministre da ne podrže odobrenje ovog opasnog pesticida. Glifosat šteti tlu, vodi, ekosustavima i pčelama: europske su vode jako zagađene glifosatom (Brovini et al, 2021.), a studije su pokazale da koncentracije relevantne za okoliš oštećuju vodene ekosustave, mikrobiom tla, gliste, pa čak i pčele.
Rezultati dobiveni u Global Glyphosate study ukazuju na promjenu mikrobioma, u dozi koja se trenutno smatra sigurnom u Europskoj uniji, također i za djecu – prihvatljivi dnevni unos je ekvivalentan 0,5 miligrama po kilogramu tjelesne težine dnevno. Zbog brojnih dokaza o njegovoj štetnosti, potrebno ga je zabraniti bez odgode.” – Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

[i]1 U ožujku 2015. IARC je klasificirao glifosat kao “vjerojatno kancerogen za ljude” (skupina 2A). To se temelji na “ograničenim” dokazima o raku kod ljudi (iz izloženosti u stvarnom svijetu do kojih je stvarno došlo) i “dovoljnim” dokazima o raku kod pokusnih životinja (iz studija “čistog” glifosata). IARC je također zaključio da postoje “jaki” dokazi za genotoksičnost, i za “čisti” glifosat i za formulacije glifosata.

[ii] 2 Prema istraživanjima globalnog tržišta, globalno tržište glifosata procijenjeno je između 7,6 i 9,3 milijarde USD u 2020., a predviđa se da će dosegnuti između 10,6 i 17,7 milijardi u 2030., s predviđenim godišnjim stopama rasta između 3,0% i 6%. Kao što je pokazano, alternative glifosatu dostupne su za sve namjene

[iii] 3 Dokazi o ljudskom zdravlju su neodoljivi – izloženost glifosatu povezana je s ozbiljnim bolestima kod ljudi (npr. porast biomarkera raka i poremećaj mikrobioma). IARC-ovu epidemiološku procjenu raka nedavno je potvrdio francuski institut INSERM. Štoviše, izvješće HEAL-a objavljeno u lipnju 2022. pokazuje da su znanstveni dokazi koji dokazuju da je glifosat kancerogen do sada odbačeni u znanstvenoj procjeni EU-a. Ovo izvješće pomno je ispitalo 11 studija na štakorima i miševima koje su 2019. dostavile tvrtke za proizvodnju pesticida kao dio dosjea za prijavu. U 10 od 11 studija uočeni su tumori povezani s liječenjem glifosatom. Osim toga, javna znanstvena literatura također povezuje izloženost glifosatu s nizom ozbiljnih bolesti. Na primjer, nedavne studije pokazuju da glifosat i proizvodi od glifosata mogu biti neurotoksični i mogu doprinijeti razvoju Parkinsonove bolesti, mogu izazvati bolest bubrega i poremetiti mikrobiom ljudi i životinja. Izloženost majke glifosatu također je povezana sa spontanim porođajima sa skraćenom gestacijskom duljinom i abnormalnim razvojem reproduktivnih organa u novorođenčadi.

[iv] 4 Sudbina glifosata u okolišu dobro je dokumentirana od strane vrhunske znanosti. Glifosat oštećuje ekosustave uključujući oprašivače i korisne kukce, gliste i biotu tla te uzrokuje izravnu štetu poljoprivredi. Ometa mikrobiom tla – “glifosat može promijeniti endofitni i rizosferski mikrobiom biljaka, što može oslabiti obranu biljaka smanjenom proizvodnjom antimikrobnih sredstava protiv napada patogena” Opasan je za vodeni okoliš – I glifosat i njegov metabolit AMPA predstavljaju rizik za vodenih okoliša i glifosat je već klasificiran kao otrovan za vodeni svijet s dugotrajnim učincima (Aquatic Chronic 2; H411), iako bi stroža klasifikacija bila opravdana na temelju podataka iz znanstvene literature.

  [v] 5 Glifosat je neselektivni herbicid koji ubija ne samo neželjeni korov, već sve biljke, kao i alge, bakterije i gljivice, čime ima neprihvatljiv utjecaj na biološku raznolikost i ekosustav. U Rezoluciji iz 2016. Europski parlament već je istaknuo da “kao takav, glifosat nije u skladu s točkom (e)(iii) članka 4(3) Uredbe (EZ) br. 1107/2009”.

Pismo ministarstvima poljoprivrede, zdravstva i gospodarstva i održivog razvoja

Obraćamo Vam se s hitnim zahtjevom u vezi prijedloga Uredbe Europske komisije o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja (SUR)1.

Ovaj prijedlog dio je Europskog zelenog plana i strategije Od polja do stola, zajedno sa Zakonom o obnovi prirode. To je prvi korak u važnom planu smanjenja uporabe pesticida koji ozbiljno štete našem zdravlju, kvaliteti vode i biološkoj raznolikosti.
Kontinuirani napadi na ovu važnu uredbu prijete poništenju dugogodišnjeg rada Europske komisije, Vijeća i brojnih organizacija koje su pripremale i komentirale ovu Uredbu. Interesi u agrobiznisu pokušavaju razvodniti SUR i odgoditi njegovo usvajanje2.

Nakon zahtjeva za povlačenjem ove Uredbe i vijesti o tome da skupina država članica planira od Komisije zatražiti dodatnu analizu Procjene učinka, izražavamo zabrinutost zbog posljedica takvog kašnjenja u donošenju Uredbe, jer je vjerojatno da proces usvajanja neće biti dovršen do kraja mandata ove Komisije 2024.3.
Stoga pozivamo Republiku Hrvatsku da zatraži pravovremeno usvajanje SUR-a. To je prvi korak u hitnom smanjenju uporabe pesticida.

Ne postoji potreba za dodatnom Procjenom učinka, jer je Procjenu već odobrio Regulatorni nadzorni odbor. Činjenica da je to učinjeno prije početka posebnih vojnih operacija u Ukrajini nema nikakvog utjecaja na valjanost Procjene učinka. Štoviše, usvajanje SUR-a i naknadno stupanje na snagu vjerojatno bi trajalo do kraja 2023. odnosno 2024., čak i ako bi pregovori odmah započeli. Dakle, učinci ovog zakona ne bi imali nikakve posljedice vezane za tekuću krizu.

Sigurnost hrane u Europskoj uniji nije ugrožena zbog situacije u Ukrajini. Ono što zapravo prijeti globalnoj sigurnosti hrane je trenutni model intenzivne poljoprivredne proizvodnje koji uništava osnovne resurse prirode za proizvodnju hrane – tlo i biološku raznolikost. Kao što su istaknule grupe civilnog društva4 i više od 660 znanstvenika i drugih stručnjaka za prehrambene sustave5, odgađanje i razvodnjavanje planova za očuvanje prirodnih resursa, kao što su ciljevi smanjenja pesticida predloženi u okviru SUR-a, samo bi nas još više udaljili od osiguravanja dugoročne proizvodnje hrane i uspostavljanja sustava otpornog na prijetnje poput klimatskih promjena i krize biološke raznolikosti. Masovna uporaba sintetičkih pesticida već ima vrlo negativan učinak na ljudsko zdravlje6 kao i na biološku raznolikost uključujući oprašivače7, kvalitetu vode i tla – drugim riječima: na temelj proizvodnje hrane.

Sve veći broj poljoprivrednika koji prelaze na agroekologiju podupire znanstvene dokaze – poljoprivreda bez pesticida rezultira proizvodnjom hrane koja doprinosti očuvanju zdravlja, nasuprot konvencionalnoj poljoprivredi koja može imati vrlo negativne učinke na zdravlje. Nadalje, doprinosi povećanju prirodne plodnosti tla i obnavljanju bioraznolikosti.

Odgoda ili čak neusvajanje SUR-a ne samo da bi zanemarila znanstvene preporuke, već i zahtjeve više od milijun građana EU-a koji su sudjelovali u Europskoj građanskoj inicijativi „Spasimo pčele i poljoprivrednike”8 te bi otuđila građane EU-a kojima je opasnost od pesticida je očigledno veliki razlog za zabrinutost. Osim toga, nepoduzimanje učinkovitih radnji također bi potkopalo povjerenje građana u europske i nacionalne institucije.

Umjesto suštinskog protivljenja prijedlogu, potrebno je raspravljati o njegovom sadržaju. Posebno naglašavamo važnost provedbe istinske Integrirane zaštite bilja (IPM), temeljene na preventivnim mjerama, duljim plodoredima, raznovrsnosti usjeva, korištenju otpornih kultivara, praćenju i biološkoj kontroli.
SUR mora osigurati implementaciju IPM-a u velikom opsegu, jer je obavezan za poljoprivrednike od 2014., ali pravilna primjena na europskim farmama još uvijek nije norma. Pravilna provedba IPM-a dovodi do značajnog smanjenja upotrebe pesticida, čime se ispunjava velik dio obveza države članice prema SUR-u, dok se istovremeno čuva i unapređuje priroda na razini farmi.

Stoga vas pozivamo da se usprotivite dodatnoj Procjeni učinka te posljedično odgodi SUR-a na razini EU. Donositelji odluka u EU-u moraju ispuniti svoju odgovornost i slušati neovisnu znanost, kao i građane EU-a koji izražavaju svoju zabrinutost u vezi s upotrebom pesticida u EU barometru (link) i spomenutoj EGI.

Zahvaljujemo na razmatranju prijedloga.

1https://food.ec.europa.eu/system/files/2022-06/pesticides_sud_eval_2022_reg_2022-305_en.pdf

2 Politico, 17.11.2022, EU governments slap down ‘too ambitious’ Green Deal pesticide bill

3https://eeb.org/wp-content/uploads/2022/03/2022-03-21-Publication-of-the-revision-of-the-legislation-on-the-sustainable-use-of-pesticides.pdf

4https://zenodo.org/record/6366132#.Y1pSfS8ithD

5https://presse.inserm.fr/en/inserm-publishes-its-latest-collective-expert-review-on-the-health-effects-of-pesticides/43303/

6UN General Assembly: Report of the Special Rapporteur on the right to food, 24.01.2017, A/HRC/34/48

7https://www.euractiv.com/section/agriculture-food/news/citizens-initiative-to-phase-out-synthetic-pesticides-placed-on-eu-agenda/

8https://food.ec.europa.eu/system/files/2022-06/pesticides_sud_eval_2022_reg_2022-305_en.pdf

Uredba o pesticidima: Europska komisija podržala obvezujuće ciljeve smanjenja uporabe pesticida za 50%

Objavljivanje nacrta “Uredbe o održivoj uporabi sredstava za zaštitu bilja” s ciljem smanjenja pesticida za 50% do 2030. pokazalo je da Europska komisija nije pokleknula pod pritiscima država članica koje su se protivile obvezujućim ciljevima. 

Prijedlog Uredbe nije idealan, i dalje treba mnogo raditi na poboljšanju odredbi, no pozdravljamo objavu, koja je, nakon odgode 23. ožujka ove godine, ponovno bila dovedena u pitanje zbog pritiska agroindustrije, kao i 12 država članica, među kojima je i Hrvatska.

“Prema informacijama iz Europske komisije, ovako snažno lobiranje prije objave nacrta nekog zakonodavnog teksta je rijetkost, agroindustrija je radila neviđen pritisak na Europsku komisiju kako bi se ponovno odgodilo objavljivanje Uredbe, ili kako bi se barem njene odredbe razvodnile, a na štetu građana i na štetu okoliša i prirode. Poljoprivredni lobi iskoristio je krizu u Ukrajini kako bi izvrtanjem činjenica i zastrašivanjem onemogućio postavljanje temelja za konačno smanjivanje upotrebe ovih opasnih kemikalija.”, komentirala je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Brojne organizacije izrazile su svoje protivljenje odgađanju objave i pritiscima agroindustrije, upozoravajući na njihovu prljavu igru i ističući da bi odgovor na ovu krizu trebao biti sasvim suprotan: inzistiranje na jačanju – a ne napuštanju napora za prelazak na zdravi i ekološki prihvatljivi sustav proizvodnje hrane.

Činjenice i brojke su jasne – Europa je samoodrživa u proizvodnji hrane, a bit će i u budućnosti, pod uvjetom da imamo zdravo tlo i biološku raznolikost.
Gubitak biološke raznolikosti i kolaps ekosustava prepoznati su kao jedna od najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava u sljedećim desetljećima. Uporaba pesticida je u vrhu čimbenika koji negativno utječu na biološku raznolikost, narušavaju prirodnu ravnotežu i uzrokuju bolesti i poremećaje u zdravlju ljudi.
Osnovna pravila kao što su plodored, međuusjevi, podkulture ili korištenje otpornijih sorti dovode do drastičnog smanjenja upotrebe pesticida. Subvencije ZPP-a trebale bi biti uvjetovane provedbom integrirane kontrole nametnika i poštivanjem pravila uporabe pesticida. Rješenja za poljoprivredu bez pesticida su dostupna, a brojni poljoprivrednici svojim rezultatima potvrđuju održivost i profitabilnost agroekoloških sustava proizvodnje.

Nacrt uredbe Komisije početna je točka za rasprave: potrebna su mu poboljšanja da se spriječi situacija u kojoj se države članice poigravaju brojkama kako bi izbjegle prelazak na poljoprivredu temeljenu na agroekološkim praksama.
Naime, kako bi zadovoljila države članice koje podržavaju upotrebu pesticida, Komisija je u posljednji trenutak uključila koncept ‘intenziteta’ koji bi nekim državama članicama s intenzivnom poljoprivredom omogućio održavanje postojećeg stanja i zadržavanje trenutačnih praksi, ostavljajući okoliš nezaštićenim, a zdravlje građana ugroženim.

Nacrt uredbe Komisije postavlja neka jasna pravila za smanjenje uporabe pesticida, primjerice, obvezuje na uključivanje tzv. integrirane kontrole nametnika, dok zabranjuje pesticide u gradovima i zaštićenim područjima.

“Zemlje poput Francuske ili Belgije odavno su zabranile korištenje pesticida na javnim površinama. Činjenica da Komisija želi isto učiniti obvezom u cijeloj EU vrlo je pozitivna!
Također snažno podržavamo prijedlog zabrane pesticida u zaštićenim područjima prirode: doista, nema smisla financirati mjere obnove prirode s jedne strane, a dopustiti uništavanje biološke raznolikosti pesticidima s druge strane”.

S druge strane, sustav predstavljen kao vrlo ambiciozan mogao bi minirati sve ove napore jer je pokazatelj predložen za prosuđivanje ‘smanjenja upotrebe i rizika’ pesticida (HRI-1 = Usklađeni pokazatelj rizika 1) potpuno pristran i prikazuje sasvim krivu sliku. Prema izvješću austrijske nevladine organizacije ‘Global 2000’, HRI-1 najviše diskriminira pesticide koji se koriste u ekološkoj poljoprivredi. Ali čak i unutar skupine konvencionalnih pesticida postoji sustavna pristranost u korist najotrovnijih, čija se toksičnost sustavno podcjenjuje kada se primjenjuje HRI-1. To osobito vrijedi za visoko toksične insekticide poput piretroida ili pesticida neonikotinoidnog tipa, zbog inverzne korelacije između toksičnosti aktivnih tvari pesticida i njihove primjene po hektaru. Zbog sustavnog podcjenjivanja rizika od sintetskih pesticida (poput su neurotoksina iz kemijske skupine neonikotinoida, organofosfata ili piretroida) i istovremeno pretjerano precjenjivanje rizika aktivnih tvari koje se koriste u ekološkoj poljoprivredi prirodnog podrijetla, primjena HRI-1 ugrožava ciljeve Europskog zelenog plana.

“Nedavno je 1,2 milijuna građana EU-a podržalo Europsku građansku inicijativu za EU bez pesticida do 2035. Prijedlog Komisije mora se poboljšati, ako želimo napraviti razliku! Smanjenje pesticida mora postati stvarnost posvuda u EU!”, rekao je Martin Dermin, suorganizator ove Inicijative i djelatnik organizacije PAN Europe, krovne organizacije naše udruge.

“Smatramo da smanjenje pesticida od 50% s agronomske perspektive nije ambiciozan cilj: znanstvena i empirijska saznanja pokazuju da konvencionalni poljoprivrednici mogu postići ovaj cilj kroz manje promjene u praksi, bez smanjenja prinosa. PAN Europe, zajedno sa svojim članicama zagovara istinski prijelaz na agroekologiju, sa smanjenjem pesticida za 80% do 2030. i 100% do 2035., kao realnim ciljem. To bi koristilo dugoročnoj održivosti poljoprivrednika, oporavku biološke raznolikosti i zaštiti zdravlja građana.”, zajednički je zaključak članica ove organizacije.

“Tvrditi da je kriza u Ukrajini prijetnja sigurnosti hrane i da održivost znači manje hrane je neodgovorno.”, rekao je na današnjoj konferenciji potpredsjednik Europske komisije, Frans Timmermans.

Protiv smanjenja pesticida u Hrvatskoj: Ministarstvo poljoprivrede doista ne radi u interesu građana

Potaknuti neutemeljenim optužbama i napadima upućenim hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu Biljani Borzan, ovim putem podržavamo stav i izjave zastupnice Borzan da naše ministarstvo poljoprivrede ne radi u najboljem interesu građana kada se radi o smanjenju upotrebe pesticida. U dokumentu se 12 država članica EU-a, uključujući Hrvatsku, protivi obvezujućim ciljevima Europskog zelenog plana za smanjenje pesticida za 50 % do 2030. godine.

12 država članica u zajedničkoj izjavi implicira smanjenje prinosa kao rezultat smanjene upotrebe pesticida, zanemarujući studije1 koje govore drugačije i pružaju rješenja za uspostavu održivih sustava proizvodnje hrane koji ne utječu štetno na zdravlje ljudi, prirodu i okoliš, kao i svjedočanstva mnogih poljoprivrednika koji su smanjili upotrebu pesticida za 50% i više, a također i onih koji proizvode organsku hranu s jednakim ili većim prinosima i jednakom ili većom zaradom.

Spomenuti dokument se odnosi na reviziju Direktive o održivoj upotrebi pesticida koja bi trebala biti objavljena 22. lipnja ove godine.

Pritisak agroindustrije, koja sramotno i nadasve neopravdano koristi rat u Ukrajini kao izliku za slabljenje ciljeva europskog zelenog dogovora, iznimno je jak2.
Nažalost, stav Hrvatske je sličan onom iz ovog snažnog lobija, a na štetu njenih građana koje bi zapravo trebala štititi od ovih nevidljivih otrova.

Mišljenje zastupnice Borzan poduprto je Pismom opažanja3 Europske Komisije koje analizira nacrt Strateškog plana za provedbu zajedničke poljoprivredne politike4.
U suradnji s krovnom organizacijom Pesticide Action Network Europe, proučili smo Pismo i izdvojili ključne točke navedenog pisma koje se odnose na upotrebu pesticida:

– Komisija traži od Hrvatske da značajno poveća razinu ambicija u pogledu gubitka nutrijenata i održive upotrebe pesticida te da postavi ambiciozne ciljeve;
– Hrvatska je pozvana da elaborira pristup integriranoj kontroli nametnika, ključne sastavnice za smanjenje upotrebe pesticida;
– Hrvatska najprije treba razjasniti, na temelju SWOT analiza, je li smanjenje upotrebe pesticida prepoznata potreba na nacionalnoj razini koju treba riješiti Strateškim planom. Nakon toga treba obrazložiti kako će predložene intervencije rezultirati rješavanjem problema, pružajući dobro opravdanje za očekivane rezultate;
– Hrvatska je dostavila ograničene informacije o upotrebi pesticida i integriranoj kontroli nametnika. Stoga se od Hrvatske traži da pojača napore za potpunu provedbu integrirane zaštite od štetnika i da dostavi dodatne pojedinosti o smanjenju upotrebe pesticida u okviru Europskog zelenog plana i strategije Od polja do stola;
– Komisija poziva Hrvatsku da razmotri jačanje svog Strateškog plana u području pesticida, posebno pojačavanjem napora za promicanje integrirane kontrole nametnika jasnim navođenjem očekivanog smanjenja upotrebe i rizika od kemijskih pesticida i upotrebe opasnijih pesticida.

Smanjenje upotrebe pesticida i zamjena pesticida održivim alternativama zahtijeva promjene u načinu uzgoja hrane, što svakako uključuje edukaciju poljoprivrednika i paket mjera za potporu poljoprivrednicima u prijelaznom razdoblju.
Iz Pisma je vidljivo da Hrvatska nije provela ni analizu stanja kako bi se uopće moglo pristupiti rješavanju problema upotrebe pesticida, da nema plan smanjenja upotrebe pesticida primjenom integriranog upravljanja štetnicima te da nije dostavila informacije o upotrebi pesticida i primjeni integrirane kontrole nametnika.

Direktiva 2009/128/EC jasno navodi da države članice trebaju poduzeti sve potrebne mjere za promicanje suzbijanja nametnika s minimalnim unosom pesticida, dajući, gdje god je moguće, prioritet nekemijskim metodama. Nemamo podatke o tome koje je mjere u tom smjeru poduzelo Ministarstvo te da li Ministarstvo poljoprivrede radi na paketu mjera za poljoprivrednike u prijelaznom razdoblju, pa se ne možemo složiti s tvrdnjom da se Hrvatska „ne protivi održivom korištenju pesticida i ekološkim ciljevima”, osobito jer je u prethodno spomenutom dokumentu navedeno da „usvojeni ciljevi smanjenja ne bi trebali dovesti do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kako ne bi ugrozili sigurnost hrane Europske unije i povećali ovisnost o uvozu hrane”, iz čega iščitavamo da nisu poduzete mjere za zamjenu pesticida održivim alternativama, budući da alternative postoje i uspješno se primjenjuju.

„Konvencionalna poljoprivreda, uz veliku ovisnost o sintetskim pesticidima i kemijskim gnojivima, ima velike troškove za same poljoprivrednike. Nedavna studija5 pokazala je kako se profiti konvencionalnih poljoprivrednika tijekom godina u EU-u stalno smanjuju, dok industrija pesticida ostvaruje ogroman profit zahvaljujući ovisnosti farmera o pesticidima. S druge strane, agroekološke prakse bez pesticida omogućuju poljoprivrednicima da postanu manje ovisni o subvencijama i imaju profitabilniju djelatnost, čuvajući pritom zdravlje građana, prirodu i okoliš!”, upozorava Tara Glaser, volonterka udruge Zemljane staze.

Uz brojne dokaze o štetnosti pesticida za zdravlje ljudi, prirode i okoliša i uz brojne studije i dokaze koji idu u prilog održivim agroekološkim sustavima, nema razloga da se podržava daljnja upotreba pesticida. Znanstvena istraživanja6 pokazuju da je proizvodnja hrane u Europskoj Uniji, a da Unija pritom ostane neto izvoznik hrane, moguća bez upotrebe sintetskih pesticida. Alternativna rješenja postoje, brojni poljoprivrednici ih uspješno primjenjuju, jednostavno ih treba implementirati i u Hrvatskoj.”, dodaje Glaser.

Građani Europske unije su u inicijativi Spasimo pčele i poljoprivrednike7 jasno dali do znanja da ne žele pesticide u svom okolišu. Umjesto da se protivi smanjenju upotrebe opasnih otrova za 50%, Hrvatska vlada treba poslušati zahtjeve građana i raditi na smanjenju ovisnosti hrvatskih poljoprivrednika o pesticidima i umjetnim gnojivima, bez uspoređivanja s drugim ekstremno lošim primjerima, te usmjeriti svoje resurse u stvaranje održivih agroekoloških sustava proizvodnje hrane i sirovina.

Zastupnica Borzan s pravom je zabrinuta za zdravlje i sigurnost građana, kao i za opstojnost prirodnih resursa, a Ministarstvo nije pružilo prihvatljivo pojašnjenje svog stava, odnosno, traženja slabljenja ciljeva Europskog zelenog plana. Isto je tako s pravom prozvala Vladu jer svako protivljenje napretku u ostvarivanju zacrtanih ciljeva smanjenja upotrebe pesticida svakako ide na štetu građana, a u korist agroindustriji.

“Prema posljednjim saznanjima, Hrvatska je napustila koaliciju od 12 zemalja članica. Vjerujemo da je Ministarstvo uzelo u obzir upozorenja zastupnice Borzan, kao i apele hrvatskih udruga koje traže smanjenje upotrebe pesticida i uspostavljanje održivih agroekoloških sustava.Ovim putem zahvaljujemo zastupnici u Europskom Parlamentu Biljani Borzan koja je reagirala na loše poteze Ministarstva.“, poručuje Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

1An agroecological Europe by 2050: What impact on land use, trade and global food security?2 https://twitter.com/copacogeca/status/1500514117815353348
3https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/food-farming-fisheries/key_policies/documents/observation-letter-croatia_en.pdf
4https://ruralnirazvoj.hr/files/1.-Nacrt-Strateskog-plana-Zajednicke-poljoprivredne-politike-Republike-Hrvatske-2023.-%E2%80%93-2027.-1.pdf
5https://lebasic.com/en/pesticides-a-model-thats-costing-us-dearly/
6https://www.iddri.org/en/publications-and-events/other-publication/tomorrow-agroecological-europe-pesticides-free-feeding
7Savebeesandfarmers.eu

Pismo ministrici Vučković i ministru Ćoriću – hoćete li zaštititi divlje oprašivače

Prošlog tjedna dobili smo informaciju da je Europska komisija predložila državama članicama da nakon izlaganja pesticidima ne definiraju prag prihvatljive štetnosti za bumbare i solitarne pčele. Oni to nazivaju “pristupom s nepredodređenim pragom“. Smatramo da je ovaj pristup loš jer znači da će se, pri provođenju procjene rizika na temelju podataka iz industrije, države članice i EFSA osloniti na svoju takozvanu „stručnu prosudbu“, umjesto na korištenje jasnih graničnih kriterija. To je upravo ono što smo imali prije: industrija i države članice koristile su se svim vrstama izgovora za ignoriranje štete utvrđene u regulatornim terenskim testovima: “nije biološki relevantno, nije statistički značajno, ne može dovesti do smrti kolonije, itd.”

Kako bismo to izbjegli, potreban nam je jasan granični kriterij. Nadalje, utvrđeni prag omogućuje jasnije odluke koje se zakonski ne mogu osporiti. Za pčele je definiran prag od 10% (zalagali smo se za 7% dok su neke države članice predlagale dozvoljeno smanjenje veličine pčelinjeg društva do 25% (!!) nakon izlaganja pesticidu).

Za pčele je prošle godine definiran SPG od 10% smanjenja veličine kolonije. Većina pčelinjih zajednica su društva kojima se upravlja i pčelari se brinu o njima: podržavaju njihov razvoj, a kada kolonije uginu, umjetno ih razmnožavaju. Divlje pčele nemaju ovu vrstu pažnje: budući da su potpuno divlje životinje, kada su kolonije bumbara ili soliternih pčela desetkovane pesticidima, nitko ne pomaže tim populacijama da se ponovno oporave. Popratni dokument EFSA-e1 iz 2020. godine pokazao je da je moguće identificirati razliku u populaciji pčelinjih zajednica od 5% između testiranih i kontrolnih polja. Za divlje pčele moguće je staviti mnogo više kolonija (bumbara) i čahura (solitarne pčele) na granicu regulatornih polja. To će pomoći u preciziranju statistike i identificiranju razlika u kolonijama/populacijama čak i manjim od 5%. S obzirom na činjenicu da je niz vrsta divljih pčela u opadanju u Europi2, molimo vas da podržite SPG od maksimalno 3% štete za divlje pčele3.

1https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/topic/review-guidance-document-bees-specific-protection-goals.pdf, §7.2 p.29

2https://www.iucn.org/content/european-red-list-bees

3https://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/public/resources/briefings/202203%20Position%20paper%20on%20the%20development%20of%20a%20Bee%20Guidance%20Document%20on%20Wild%20Bees_joint.pdf

Procjena rizika za divlje pčele predstavlja veliki rizik za industriju pesticida jer bi provođenje terenskih testova s ​​bumbarima i solitarnim pčelama omogućilo mnogo osjetljivija testiranja u usporedbi s medonosnim pčelama. Pčele bumbari i pčele samice omogućit će preciznije rezultate i bolju identifikaciju rizika koji pesticidi predstavljaju za oprašivače. Mnogi će se pesticidi potencijalno smatrati previše opasnim za divlje pčele i biti će uklonjeni s tržišta. Industrija je to shvatila i zato se žestoko protive bilo kakvom poboljšanju procjene rizika pčela općenito.


Nadalje, mnoge vrste bumbara su u opadanju u EU. Iako smatramo da bi norma trebala biti “bez štete za divlje pčele”, s regulatorne točke gledišta, nije moguće pokazati “nema štete” (0%), no 5% je dokazano u praksi. To je razlog zašto je definicija strogog praga važna i zato se zalažemo za prag od 3%.

Krajem ožujka ove godine, DG Sante predložio je “pristup bez unaprijed određenog praga za države članice” i države članice sada razmišljaju o svom stajalištu. Čuli smo da su mnoge države članice bile nezadovoljne ovim prijedlogom Komisije, a niz država članica predlaže prihvatljivo smanjenje od 10% u mikro kolonijama pčela bumbara nakon izlaganja pesticidima. Od država članica traži se da komentiraju prijedlog Komisije od sljedećeg Stalnog odbora (17-18/05).

Pozvali smo stoga Ministricu poljoprivrede i Ministra gospodarstva i zaštite okoliša da zaštite pčele te da se izjasne o stavu Republike Hrvatske o ovomvažnom pitanju.

Europska komisija zabranila insekticid Sulfoxaflor otrovan za pčele – Hrvatska glasala protiv zabrane

Europska komisija potvrdila je danas da će insekticid Sulfoxaflor uskoro biti zabranjen u EU. Samo 7 godina nakon prvog odobrenja, ova tvar slična neonikotinoidima bit će izvan tržišta zbog zabrinutosti zbog svoje toksičnosti za pčele.

Glasom protiv zabrane, Hrvatska se, srećom našla u manjini ovaj puta, te je ovaj opasni toksin zabranjen za upotrebu.

Sulfoxaflor je prvi put odobren u EU 2015. godine, kao insekticid, sa sličnim svojstvima kao i drugi već zabranjeni neonikotinoidni insekticidi. To je prvi put da je pesticid zabranjen samo 7 godina nakon prvog odobrenja u EU, iz ekoloških razloga.

Kada zabranjuje pesticide iz ekoloških razloga, Europska komisija ih uvijek ograničava na korištenje u staklenicima jer, u teoriji, ne može doći do curenja. Dokazi ipak pokazuju da uopće nije tako.

Sada tražimo od Europske komisije da na isti način tretira druge pesticide otrovne za pčele, poput flupiradifurona ili cipermetrina.

Proizvođač ovog toksina, Dow Agrosciences (sada pod nazivom “Corteva”) tvrdio je da nije neonikotinoid, ciljano smislivši novu kategoriju za ovu tvar (sulfoksimini), kako bi izbjegli marku “neonic”, s negativnu sliku koju ima o pčelama. Zbog nedostatka podataka o njegovoj toksičnosti za pčele, od Dow Agrosciences je zatraženo da Europskoj komisiji pošalje “potvrdne informacije”. 2019. godine Europska agencija za sigurnost hrane smatrala je informacije nedovoljnima za osiguranje sigurnosti pčela (link is external). Nakon nekoliko godina analize i rasprave između Europske komisije, EFSA-e i država članica, Europska komisija je konačno predložila državama članicama da ograniče upotrebu ove tvari na trajne staklenike u jesen 2021. U glasovanju organiziranom u Stalni odbor za fitofarmaceutike krajem 2021. Europska komisija je zatim iznijela ovu temu na “Žalbeni odbor” gdje je održano drugo glasovanje 31. ožujka. Kako, opet, nije postignuta kvalificirana većina za ili protiv prijedloga Komisije, Europska komisija sada ima pravo krenuti naprijed sa zabranom ovog insekticida.

Pismo Ministrici poljoprivrede – Reforma postojećeg sustava prikupljanja podataka o potrošnji pesticida

Poštovana gospođo Vučković,

pišem Vam u ime organizacije Zemljane staze, a radeći u javnom interesu na zaštiti zdravlja poljoprivrednika, stanovnika ruralnih područja, drugih ljudi izloženih pesticidima, kao i prirode i okoliša.

Ovim pismom želimo skrenuti vašu pozornost na tekuću reformu statistike poljoprivrede Europske unije1. Ova zakonodavna reforma je od velike važnosti jer će definirati koji će podaci biti dostupni za praćenje napretka prema održivoj upotrebi i smanjenju uporabe pesticida2, 2 između ostalih ciljeva. Postavljanje ciljeva smanjenja, kako je predloženo u Strategiji EU-a Od polja do stola, od iznimne je važnosti. Jednako je ključno osigurati postojanje relevantnih, pouzdanih i javnih podataka za praćenje napretka prema ostvarenju ovih ciljeva. Važnost praćenja i pristupa utemeljenog na dokazima Vijeće je posebno naglasilo podržavši strategiju Od polja do stola3. Bez uspostavljenih sustava prikupljanja i objave ovih podataka, postavljeni ciljevi su prazna politička obećanja. Ovaj nedostatak transparentnosti također može samo potaknuti nepovjerenje u društvu.

Nedostatak transparentnosti u ovom području negativno se odražava na sve, osim na kemijsku industriju. Države ne reagiraju. Postupci ambicioznih država ne mogu se dokazati. Napori i ulaganja poljoprivrednika ostaju ispod radara; specifične prepreke s kojima se suočavaju i dalje je teško identificirati. Stanovnici ruralnih područja lišeni su prava na dobivanje informacija o okolišu4.4

Ovo je, nažalost, trenutno stanje koje rezultira većim nepovjerenjem prema vladama i cjelokupnom poljoprivrednom sektoru.

Trenutno Eurostat od država članica prima samo nepotpune podatke o prodaji i upotrebi pesticida i objavljuje samo vrlo nejasne skupne podatke zbog trenutnog slabog pravnog okvira5.5 To znači da nema dostupnih preciznih podataka koji pokazuju koji su pesticidi korišteni u posljednjih godina za proizvodnju hrane u EU, niti gdje, kada i u kojim količinama su korišteni. Kalifornija je, primjerice, već prije 30 godina uspostavila opsežnu bazu podataka6. EU stoga jako zaostaje.

U veljači ove godine7 Europska komisija (Eurostat) predložila je novu uredbu EU koja se odnosi na „Statistiku poljoprivrednih inputa i proizvoda” (SAIO), stavljajući izvan snage posebno Uredbu (EZ) br. 1185/2009 o statistici o pesticidima8. Od tada je Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta usvojio svoje stajalište pozivajući na nekoliko amandmana na prijedlog Komisije9. Pozivamo Vas da podržite ključne značajke prijedloga Komisije, kao i bitne izmjene i dopune Europskog parlamenta kako bi se osiguralo:

1. Sustavno i elektroničko godišnje prikupljanje podataka svih poljoprivrednika o njihovoj upotrebi pesticida

Razumijemo da ovaj prijedlog Komisije izaziva zabrinutost u vezi s opsegom administrativnog tereta koji bi stvorio. Međutim, poljoprivrednici već moraju sastavljati i čuvati takve evidencije, ne samo da bi bili u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/200910, nego i kako bi informirali prehrambeni lanac o korištenim pesticidima. Za neke države članice to bi moglo zahtijevati ulaganje unaprijed, ali ovo će ulaganje uštedjeti znatnu količinu javnih resursa. Ovo je važno zbog sljedećeg:

• Bez ovih podataka, uspješna provedba Okvirne direktive o vodama, Direktive o pticama i staništima, Direktive o održivom korištenju pesticida11 i Uredba o pesticidima je neučinkovita, pa čak i nerealna, osim ako se ne poduzmu mjere opreza12;

• Bez ovih podataka, tijela zadužena za zaštitu zdravlja i okoliša propuštaju podršku neovisnih znanstvenika koji su onemogućeni u obavljanju prijeko potrebnih istraživanja (kao što je istaknuto u nedavnoj akademskoj publikaciji);13

• Ako se evidencija poljoprivrednika ne prikuplja sustavno i digitalno, morat će se prikupiti i objaviti u svakom slučaju nakon individualnog pristupa zahtjevima za dokumente u primjeni prava EU-a, kao što se nedavno dogodilo u Njemačkoj14. Ova reforma je prilika da se osigura da uprava svake zemlja u EU ima potrebne digitalne alate i sustave prikupljanja podataka za učinkovito pružanje ovih informacija.

2. Prikupljanje podataka ne samo o pesticidima nego i o biocidima i veterinarskim proizvodima

Poput pesticida i gnojiva, biocidi i veterinarski proizvodi se intenzivno koriste u poljoprivredi i potencijalno su štetni za ljude i prirodu.15 Neprikupljanje podataka o takvim kemikalijama znači svjesno stvaranje slijepih točaka.

3. Sustavno objavljivanje podataka o uporabi pesticida na značajnoj razini detalja
Uredba treba jamčiti da će podaci biti objavljeni prema aktivnoj tvari, proizvodu, usjevu/vrsti, godini i na zemljopisnoj razini lokalne administrativne jedinice kako bi se osigurala dosljednost s UNECE Konvencijom o pristupu informacijama (Aarhuška konvencija). značajno ograničavajući rizik dopuštanja neizravne identifikacije točne lokacije farmi.16

Cilj objave podataka nije otkrivanje osobnih podataka o poljoprivrednicima. Cilj je pružiti potrebne podatke kako bi mogli zaštititi svoje zdravlje i zdravlje ostalih radnika, njihovih obitelji, stanovnika ruralnih područja, te prirode i okoliša. Prilikom objave podataka na razini lokalne administrativne jedinice očekuje se da za 99,9% upotrijebljenih količina neće biti moguće – čak ni posredno – identificirati adresu gospodarstava na određenom području.17

Francuska već objavljuje prikupljene podatke o prodaji pesticida, po aktivnoj tvari, po proizvodu i na razini poštanskog broja kupca,18 nakon pozitivnog pravnog mišljenja Francuske komisije o pristupu dokumentima koji se oslanjaju na pravo EU19.

Stoga je jasno da ne postoje zakonske zapreke za objavu podataka o uporabi pesticida na ovoj razini detaljnosti.

4. Neograničen i jednostavan pristup neobrađenim podacima za europska i nacionalna javna tijela

Sirovi podaci – što znači da nisu ni na koji način sumirani, sažeti ili grupirani – moraju se dijeliti između statističkih ureda i nacionalnih i europskih tijela nadležnih za osiguranje zdravlja ljudi i okoliša. Prečesto se podaci ne dijele među javnim tijelima zbog straha od kršenja povjerljivosti. Ne samo da je taj strah pravno neutemeljen, nego su ti podaci neophodni za njihov regulatorni rad.

Pozivamo vas stoga da osigurate prikupljanje i objavu ažurnih, pouzdanih i preciznih podataka kako biste omogućili donošenje odluka utemeljenih na dokazima i praćenje napretka prema održivoj poljoprivredi, podržavajući ključne elemente prijedloga i amandmana Sabora i zagovaranje novih amandmana kako bi se tekst doveo tamo gdje treba.

Zahvaljujemo Vam što ste razmotrili naše preporuke te se nadamo povratnoj informaciji o ovoj važnoj temi.

S poštovanjem,

Natalija Svrtan
Zemljane staze

U Zagrebu, 04. studenog 2021.

1Vidi https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?reference=2021/0020(COD)&l=en

2Directive 2009/128/EC of the European Parliament and of the Council of 21 October 2009 establishing a framework for Community action to achieve the sustainable use of pesticides, OJ L 309, 24.11.2009, p.71

3See Council Conclusions from October 2020 https://www.consilium.europa.eu/media/46419/st12099-en20.pdf

4The United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) Convention on access to information, public participation in decision-making and access to justice in environmental matters done at Aarhus, Denmark, in 1998 available at: https://unece.org/fileadmin/DAM/env/pp/documents/cep43e.pdf

5Vidi https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/aei_pestuse/default/bar?lang=en

6https://www.cdpr.ca.gov/docs/pur/purmain.htm

7Prijedlog dostupan pri: https://www.europarl.europa.eu/RegData/docs_autres_institutions/commission_europeenne/com/2021/0037/COM_COM(2021)0037_EN.pdf

8Regulation (EC) No 1185/2009 of the European Parliament and of the Council of 25 November 2009 concerning statistics on pesticides, OJ L 324, 10.12.2009, p. 1–22

9https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2021-0285_EN.html

10Prema članku 67. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 profesionalni korisnici pesticida moraju voditi evidenciju o sredstvima za zaštitu bilja koja koriste.

11Države članice imaju obvezu prema Direktivi o održivom korištenju pesticida (Direktiva 2009/128) poduzeti “odgovarajuće mjere upravljanja rizikom”, posebno u zaštićenim područjima definiranim Direktivama o staništima i pticama (članak 12.(b) Direktive). U tu svrhu trebaju prikupiti podatke o uporabi pesticida u relevantnim područjima.

12Prema Direktivi 2000/60 od država članica se zahtijeva da „prikupljaju i održavaju informacije o vrsti i veličini značajnih antropogenih pritisaka kojima su tijela površinske vode u svakom vodnom području podložna” (Dodatak II. odjeljak 1.4. Direktive 2000 /60). U tu svrhu trebaju prikupiti podatke o korištenju pesticida na području koje je povezano sa porječjem.

13Mesnage, R., Straw, E.A., Antoniou, M.N. et al. Improving pesticide-use data for the EU. Nat Ecol Evol (2021). https://doi.org/10.1038/s41559-021-01574-1

14Zakon EU-a zahtijeva od javnih tijela da prikupljaju i objavljuju evidenciju tih poljoprivrednika, na zahtjev, u skladu s Direktivom 2003/4. To je zato što se evidencije koje poljoprivrednici moraju voditi „vode za javno tijelo” u smislu ove direktive. Osim toga, podaci koji se nalaze u tim evidencijama predstavljaju “informacije vezane uz emisije u okoliš”. Vidi uspješne slučajeve njemačkog suda: VG Freiburg od 13. srpnja 2020. 10 K 1230/19, VG Sigmaringen, 30. rujna 2020. 8 K 5297/18, VG Stuttgart od 10. lipnja 2020., 14 K 9469/18 potvrđeno 20. siječnja od 20. siječnja 2020. u žalbi 4. svibnja 2021., VGH 10 S 1348/20, VGH 10 S 2422/20.

15Vidi Mahefarisoa et al. (2021) ‘The threat of veterinary medicinal products and biocides on pollinators: A One Health perspective’, available at : https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2352771421000276

16https://unece.org/fileadmin/DAM/env/pp/documents/cep43e.pdf

17The potential issue of revealing indirectly the addresses of farms due to a small number of farms in a given postal code only arose for 0.1% of the quantities sold in France in 2019: http://www.data.eaufrance.fr/opendata-files/a69c8e76-13e1-4f87-9f9d-1705468b7221/bnvd_eaufrance_metadonnees_achat_20201215.pdf.

18Fiche de métadonnées du jeu Achats de pesticides par code postal | data.eaufrance.fr

19Mišljenje Francuske komisije o pristupu administrativnim dokumentima n°20184341: Conseil 20184341 – CADA (data.gouv.fr)