Pismo ministrici Vučković i ministru Ćoriću – hoćete li zaštititi divlje oprašivače

Prošlog tjedna dobili smo informaciju da je Europska komisija predložila državama članicama da nakon izlaganja pesticidima ne definiraju prag prihvatljive štetnosti za bumbare i solitarne pčele. Oni to nazivaju “pristupom s nepredodređenim pragom“. Smatramo da je ovaj pristup loš jer znači da će se, pri provođenju procjene rizika na temelju podataka iz industrije, države članice i EFSA osloniti na svoju takozvanu „stručnu prosudbu“, umjesto na korištenje jasnih graničnih kriterija. To je upravo ono što smo imali prije: industrija i države članice koristile su se svim vrstama izgovora za ignoriranje štete utvrđene u regulatornim terenskim testovima: “nije biološki relevantno, nije statistički značajno, ne može dovesti do smrti kolonije, itd.”

Kako bismo to izbjegli, potreban nam je jasan granični kriterij. Nadalje, utvrđeni prag omogućuje jasnije odluke koje se zakonski ne mogu osporiti. Za pčele je definiran prag od 10% (zalagali smo se za 7% dok su neke države članice predlagale dozvoljeno smanjenje veličine pčelinjeg društva do 25% (!!) nakon izlaganja pesticidu).

Za pčele je prošle godine definiran SPG od 10% smanjenja veličine kolonije. Većina pčelinjih zajednica su društva kojima se upravlja i pčelari se brinu o njima: podržavaju njihov razvoj, a kada kolonije uginu, umjetno ih razmnožavaju. Divlje pčele nemaju ovu vrstu pažnje: budući da su potpuno divlje životinje, kada su kolonije bumbara ili soliternih pčela desetkovane pesticidima, nitko ne pomaže tim populacijama da se ponovno oporave. Popratni dokument EFSA-e1 iz 2020. godine pokazao je da je moguće identificirati razliku u populaciji pčelinjih zajednica od 5% između testiranih i kontrolnih polja. Za divlje pčele moguće je staviti mnogo više kolonija (bumbara) i čahura (solitarne pčele) na granicu regulatornih polja. To će pomoći u preciziranju statistike i identificiranju razlika u kolonijama/populacijama čak i manjim od 5%. S obzirom na činjenicu da je niz vrsta divljih pčela u opadanju u Europi2, molimo vas da podržite SPG od maksimalno 3% štete za divlje pčele3.

1https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/topic/review-guidance-document-bees-specific-protection-goals.pdf, §7.2 p.29

2https://www.iucn.org/content/european-red-list-bees

3https://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/public/resources/briefings/202203%20Position%20paper%20on%20the%20development%20of%20a%20Bee%20Guidance%20Document%20on%20Wild%20Bees_joint.pdf

Procjena rizika za divlje pčele predstavlja veliki rizik za industriju pesticida jer bi provođenje terenskih testova s ​​bumbarima i solitarnim pčelama omogućilo mnogo osjetljivija testiranja u usporedbi s medonosnim pčelama. Pčele bumbari i pčele samice omogućit će preciznije rezultate i bolju identifikaciju rizika koji pesticidi predstavljaju za oprašivače. Mnogi će se pesticidi potencijalno smatrati previše opasnim za divlje pčele i biti će uklonjeni s tržišta. Industrija je to shvatila i zato se žestoko protive bilo kakvom poboljšanju procjene rizika pčela općenito.


Nadalje, mnoge vrste bumbara su u opadanju u EU. Iako smatramo da bi norma trebala biti “bez štete za divlje pčele”, s regulatorne točke gledišta, nije moguće pokazati “nema štete” (0%), no 5% je dokazano u praksi. To je razlog zašto je definicija strogog praga važna i zato se zalažemo za prag od 3%.

Krajem ožujka ove godine, DG Sante predložio je “pristup bez unaprijed određenog praga za države članice” i države članice sada razmišljaju o svom stajalištu. Čuli smo da su mnoge države članice bile nezadovoljne ovim prijedlogom Komisije, a niz država članica predlaže prihvatljivo smanjenje od 10% u mikro kolonijama pčela bumbara nakon izlaganja pesticidima. Od država članica traži se da komentiraju prijedlog Komisije od sljedećeg Stalnog odbora (17-18/05).

Pozvali smo stoga Ministricu poljoprivrede i Ministra gospodarstva i zaštite okoliša da zaštite pčele te da se izjasne o stavu Republike Hrvatske o ovomvažnom pitanju.