CRISPR rajčice sada na policama

Ove rajčice navodno poboljšavaju kvalitetu sna

Preuzeto sa stranice Test Biotech-a: https://www.testbiotech.org/en/news/crispr-tomatoes-now-shelves

  1. veljače 2024.
    Prve CRISPR rajčice sada su na policama u Japanu. ‘GABA rajčica’ razvijena je novim tehnikama genetskog inženjeringa (NGT). To pokazuje fotografija nedavno snimljena u supermarketu u regiji Tokija. Prema informacijama na pakiranjima, rajčice će sniziti krvni tlak, ublažiti psihički stres i poboljšati kvalitetu sna. Stručnjaci sumnjaju da će konzumacija rajčica imati takve učinke. Istodobno, prema japanskom registru funkcionalne hrane, konzumacija rajčice ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i maloj djeci. Ovakve bi se rajčice uskoro mogle naći iu supermarketima u Europi, bez detaljne procjene rizika i označavanja.

Prema prijedlogu izvjestiteljice Europskog parlamenta Jessice Polfjärd (EPP), o kojem će se glasati u Strasbourgu ove srijede, te bi se rajčice tretirale jednako kao i normalne kultivirane rajčice. No, nedvojbeno je da je sastav rajčice značajno promijenjen, posebice se navodi da je sadržaj gama aminomaslačne kiseline (GABA) četiri do šest, u nekim plodovima čak dvadeset puta veći, u usporedbi s konvencionalno uzgojenim sortama.

Francuski autoritet ANSES, kao i stručnjaci Austrijske agencije za okoliš, ističu da je bilo potrebno samo nekoliko genetskih promjena da bi došlo do ove drastične promjene u NGT rajčicama. Ipak, pretpostavljaju da je vrlo malo vjerojatno da bi se ove rajčice mogle dobiti konvencionalnim metodama uzgoja.

Postoje, zapravo, mnogi primjeri NGT biljaka, kao što su topole, podlanak, riža, pšenica i rajčice, koje se značajno razlikuju po svojim karakteristikama od konvencionalno uzgojenih sorti. Međutim, ako industrija prevlada, i prijedlog izvjestiteljice Polfjärd bude prihvaćen, povezani rizici bili bi istraživani samo u rijetkim slučajevima. NGT biljke više ne bi bile podvrgnute obveznoj procjeni rizika, uzimajući u obzir namjeravane i nenamjerne učinke uzrokovane procesom genetskog inženjeringa. Dogodi li se to, zaštita zdravlja i okoliša postala bi lutrija.

Zabrinjavaju i odgovori koje su građani dobili od članova Europskog parlamenta (MEP) kao odgovor na njihova pisma, budući da oni pokazuju da mnogi europski zastupnici vjerojatno nisu doista provjeravali planirano zakonodavstvo. Osim toga, neki zastupnici u Europskom parlamentu, posebice u Odboru za poljoprivredu, iznijeli su ekstremne prijedloge prema kojima bi se čak i dobrovoljno označavanje NGT biljaka ubuduće zabranilo te bi se biljke morale dopustiti u organskoj poljoprivredi. To je u suprotnosti s interesima potrošača kao i zahtjevima za transparentnošću.

Što nam Europska komisija pokušava “progurati” u Uredbi o novim GMO biljkama?

Prijedlog Europske komisije – Uredba o biljkama dobivenima određenim novim genomskim tehnikama te o hrani i hrani za životinje od njih – predstavlja potencijalnu prijetnju zdravlju građana Europske unije, kao i okolišu

Sadašnji prijedlog Komisije karakteriziraju dalekosežni nedostaci u pogledu procjene rizika za zdravlje i okoliš, mogućih utjecaja na poljoprivrednike, transparentnosti i prava proizvođača, trgovaca na malo, potrošača i javnih tijela.

Biljke otporne na herbicide i biljke koje proizvode pesticide predstavljaju opasnost za građane i prirodne resurse. Stoga prijedlog neće pridonijeti dugoročno održivoj, učinkovitoj i istinski otpornoj proizvodnji hrane u EU-u, kao što tvrde Komisija i Španjolsko predsjedništvo, prijedlog će uzrokovati upravo suprotno.
Hrvatska je uz još neke zemlje članice prepoznala te nedostatke i očekivane negativne učinke koje će ova Uredba, ako se usvoji, imati na poljoprivrednike, građane i ekosustave te se na nedavnom sastanku usprotivila prijedlogu Španjolskog predsjedništva.
“, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Naše inzistiranje je da svi GMO-i (i NGT – nove genomske tehnike) trebaju podlijegati opsežnoj procjeni rizika kako bi se na odgovarajući način procijenili mogući učinci na ekosustave i njihovo funkcioniranje te na ljudsko zdravlje. To nije slučaj u sadašnjem prijedlogu.

Upozoravamo na sljedeće:

  1. Genetski modificirani organizmi (GMO) otporni na herbicide i genetski modificirani organizmi koji proizvode pesticide

Vrlo je problematično dopuštanje korištenja GMO-a tolerantnih, odnosno, otpornih na herbicide (HT), osobito izuzimanje od stroge procjene rizika i zahtjeva za autorizaciju i označavanje.
Verzija prijedloga Komisije od 15. lipnja 2023. stavila je HT GMO u kategoriju 2, što bi značilo da su podvrgnuti sigurnosnim procjenama u pogledu zdravlja ljudi i okoliša. Također bi morali biti označeni od sjemena do konačnog proizvoda. Međutim, u verziji prijedloga Komisije objavljenoj 5. srpnja 2023. isključenje HT GMO-a iz kategorije 1 je izbrisano. To bi dovelo do toga da ti GMO-i budu izuzeti od označavanja i procjene rizika. Kao što je nedavno dokumentirano, vrlo problematična promjena rezultat je lobiranja industrije.

HT GMO povezani su s dobro poznatim i dalekosežnim štetnim utjecajima na okoliš, javno zdravlje i kvalitetu opskrbe vodom, primjerice u Sjedinjenim Državama, Latinskoj Americi i Aziji. HT GMO, točnije u proizvodnji kukuruza, pamuka i soje, doveli su do otvorenog porasta uporabe herbicida. Na primjer, između 1995. i 2014. globalna uporaba glifosata pokazala je porast od gotovo 15 puta. Pojačana uporaba glifosata također je u cijelom svijetu dovela do pojave vrsta korova otpornih na glifosat, što je potaknulo daljnji porast upotrebe herbicida.

Također, GMO-i koji proizvode pesticide, koji čine 57% globalnih GMO-a, povezuju se s rizicima za korisne, neciljane organizme i s rastućom otpornošću štetnika. Na primjer, primjerci zapadnog kukuruznog crva u SAD-u već su razvili otpornost na nekoliko toksina koje proizvode GMO biljke. To je zatim dovelo do stvaranja nove generacije GMO-a, što je zauzvrat rezultiralo novom otpornošću štetnika. Ovakav razvoj događaja dokazuje da su navodne prednosti takvih usjeva vremenski izuzetno ograničene, dok poljoprivrednike čine ovisnima i usko veznima za određene proizvođače sjemena. Ključno je da GMO-i koji proizvode pesticide budu podvrgnuti detaljnoj procjeni rizika koja jamči visoku razinu zaštite zdravlja i okoliša. Na primjer, ekspresija insekticida u peludu, nektaru, gutacijskim tekućinama i tlu može imati dramatične negativne posljedice na insekte i ekosustave. Stoga bi se procjena rizika trebala sastojati od, za matične biljke kao i za sva sljedeća križanja, mjerenja koncentracije u svim navedenim matricama, ne samo u lišću, stabljici i korijenu.

GMO koji je otporan na herbicide i koji proizvodi pesticide nije doveo do smanjenja prodaje pesticida, niti do koristi za ekosustave, poljoprivrednike i građane, naprotiv. Prijedlog NGT-a prezentiran je pod izgovorom da ima za cilj povećanje održivosti, dok bi doveo do (neograničene) upotrebe HT GMO-a i nedostatka snažne procjene rizika za GMO-e koji proizvode pesticide i druge GMO-e. Jasno je da je potrebno izvući važne lekcije iz štetnih učinaka GMO-a koji su tolerantni na herbicide i koji proizvode pesticide u različitim dijelovima svijeta te da treba izbjegavati stvaranje ovakvih uvjeta u EU. Komunikacija i argumentacija oko prijedloga NGT-a bili su pogrešni, karakterizirani su ozbiljnim nedostatkom transparentnosti, objektivnosti i neovisnosti te nepoštivanjem načela predostrožnosti.

  1. Transparentnost, označavanje i sloboda izbora preduvjet su za poštovanje prava poljoprivrednika, malih trgovaca, potrošača i lokalnih/nacionalnih/regionalnih javnih tijela

Važno je da svo GMO sjeme i proizvodi iz svih kategorija budu označeni, te da je zajamčeno pravo izbora.
Osnovno je pravo i kamen temeljac slobodnog tržišta da su proizvođači, trgovci na malo, potrošači i vlasti informirani, a kreatori politike imaju dužnost zaštititi to pravo na izbor. Nema valjanog argumenta da se navedenim dionicima oduzmu ta prava. Građani su opetovano izrazili da pridaju veliku važnost utjecaju njihove hrane na okoliš i zdravlje, kao i transparentnosti u vezi s označavanjem, kao što je izraženo u anketi iz 2021. i peticiji 2023.

  1. Potreba za istinski održivim, otpornim prehrambenim sustavima i zaštitom funkcioniranja ekosustava

Ključno je da sveukupna, hitna potreba za prijelazom na istinski održive, otporne sustave proizvodnje hrane bude ključna u donošenju odluka i da se izbjegne neučinkovita i/ili štetna zamjena. Monokulture s HT GMO-ima i deregulacija GMO-a ne mogu biti dio vizije EU za istinski održive, ekološki odgovorne i učinkovite sustave proizvodnje hrane. GMO se povezuje sa smanjenom genetskom raznolikošću i povećanom monokulturnom proizvodnjom, što dovodi do daljnjeg smanjenja otpornosti na štetnike i klimatske promjene. Iskustvo je pokazalo da GMO može dovesti do otpornosti biljaka i štetnika, što često dovodi do daljnjeg povećanja upotrebe pesticida.

S obzirom na razvoj otpornosti, kao i povezane rizike za otpornost ekosustava, GMO-i se ne mogu smatrati “rješenjem za sve” kakvim se često predstavljaju. Ključno je da čvrste sigurnosne procjene, transparentnost i zahtjevi za označavanje ostanu na snazi, te da se prakse uzgoja usjeva temelje na integriranom upravljanju štetočinama, optimiziranju zdravog funkcioniranja ekosustava i poticanju istinski otpornih, a time i učinkovitih sustava proizvodnje hrane.

Građani očekuju od kreatora politike da donose neovisne, znanstveno utemeljene, transparentne i dosljedne odluke te da daju prioritet zdravlju i okolišu ispred interesa industrije. Ukidanje prijedloga SUR-a u Europskom parlamentu, kao i pokušaji da se prijedlog ozbiljno razvodni i odgodi u Vijeću, u oštroj su suprotnosti s brzim napretkom prijedloga NGT-a. U oba slučaja zabrinjavajući je utjecaj industrije na napredak u donošenju odluka s jedne strane, te nedostatak uključivanja zahtjeva građana i znanstvenika s druge strane. Građani se protive deregulaciji NGT-a.

Građu prikupila: Kristine De Schamphelaere

Za koga rade Europske institucije?

Europska komisija je obnovila odobrenje za korištenje glifosata, čime je prekršen zakon EU o pesticidima, prema kojem bi zdravlje i okoliš trebali biti na prvom mjestu. U slučaju sumnje, mora se pozvati na načelo predostrožnosti.
Dostupan je niz alarmantnih dokaza koji naglašavaju rizike od raka povezane s glifosatom, neurotoksičnost, negativan utjecaj na mikrobiom u crijevima, kao i mnoštvo negativnih učinaka na okoliš – pčele, vodeni organizmi, mikro- i makrobiom tla, svi su podložni negativnim učincima glifosata.

Nedavna anketa koju je provela agencija IPSOS obuhvatila je šest reprezentativnih zemalja EU-a pokazuje da samo 14% građana podržava produljenu upotrebu glifosata. Za razliku od toga, gotovo dvije trećine (62%) ispitanika je za zabranu glifosata.

Također, brojne organizacije civilnog društva poslale su otvoreno pismo predsjednici Europske komisije Von der Leyen, pozivajući je da nešto poduzme, no glifosat je unatoč tome dobio dozvolu za sljedećih 10 godina.
U Belgiji i Nizozemskoj gotovo 300 znanstvenika, uključujući preko 100 sveučilišnih profesora, zatražilo je od svojih ministara da nezavisnu znanost shvate ozbiljno.

U listopadu ove godine, nova studija objavila je revolucionarne podatke o tome kako su niske razine herbicida glifosata – za koje se prije smatralo da su sigurni – uzrokovale slučajeve leukemije kod štakora (u ranoj dobi!), nakon izloženosti. Studija, poznata kao ‘Globalna studija glifosata’, rezultat je međunarodne suradnje koja uključuje više neovisnih institucija, a koordinirao ju je Institut Ramazzini u Italiji.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u svojim je zaključcima identificirala nekoliko praznina u podacima i problema koji su trebali rezultirati povlačenjem odobrenja.

Izvanredni sastanak povodom odbacivanja prijedloga Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja

22. listopada 2023. godine, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, Europski parlament odbacio je prijedlog Europske komisije o smanjenju upotrebe pesticida.

Rezultat glasovanja posljedica je duge i intenzivne kampanju dezinformiranja i lobiranja agro-kemijske industrije i velikih udruženja poljoprivrednika COPA Cogeca, koji su napali prijedlog SUR-a, kao i cjelokupni Europski zeleni plan.

Brojni zastupnici u Europskom parlamentu ostali su prevareni, te su bazirali svoje odluke na neutemeljenim pričama, umjesto da se zalažu za znanost i javni interes.

Znanstvenici su se trudili razotkriti kampanju dezinformiranja o spomenutom prijedlogu, kao i o drugim bitnim elementima Europskog zelenog plana, kao što je Zakon o obnovi prirode.

6000 znanstvenika navodi da je rješavanje kolapsa bioraznolikosti od velike hitnosti te da je preduvjet očuvanja ekosustava i njihovih funkcija, uključujući proizvodnju hrane, za sadašnje i buduće generacije.

Sada, kada smo izgubili ovaj važan prijedlog, vađno je promijeniti strategiju, jer na žalost, znanost nije uspjela doprijeti do dužnosnika koji odlučuju o sudbini građana Europske unije.

Izvanredna sjednica održava se u petak, 24. studenog 2023. u 11:00.
Za sudjelovanje na sjednici prijavite se na e-mail udruge: info@zemljanestaze.org.

Pristrane smjernice za procjenu pesticida, pristrani mediji

Danas dani intervju za RTL, u kojem govorim o opasnim pesticidima i o utjecaju industrije pesticida na kreiranje smjernica uvjeta za usporednu procjenu, rezultirao je prilogom u vijestima u 19:00, s nekoliko sekundi informacija s moje strane i mnogo minuta od strane podržavatelja upotrebe pesticida.

Prilog, nastavno na objavu Izvješća “Raj za pesticide” zbog kojeg sam intervjuirana, govorio je o svemu, samo ne o srži Izvješća – a to je da se industrija pesticida miješa u legislativu i da zbog toga na tržištu imamo hranu kontaminiranu vrlo opasnim pesticidima, kandidatima za zamjenu”.

To su aktivne tvari koje je Europska unija tijekom procjene rizika identificirala kao one koje predstavljaju u usporedbi s drugim pesticidima, veću opasnost za ljudsko zdravlje ili okoliš. Države članice su zakonski obvezne (od kolovoza 2015.) provoditi usporednu procjenu svih primjena kandidata za zamjenu, a svoju odluku o zamjeni ili odluku o zadržavanju u upotrebi moraju temeljiti na nekoliko uvjeta navedenih u Uredbi o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište.
Izvješće donosi dokaze o umiješanosti industrije pesticida u kreiranje legislative o kojoj izravno ovisi odobravanje ovih opasnih tvari za daljnje korištenje.

Nadalje, u RTL prilogu se iznosi niz upitnih tvrdnji, poput one da je voće tretirano pesticidima sigurno za konzumaciju, te se stvara lažan dojam sigurnosti indiciranjem da smanjenjem količine ostataka pesticida u hrani na način da se voće i povrća opere, ona postaje sigurna za konzumaciju.
Vjerojatno nećete isti čas osjetiti posljedice konzumiranja kontaminirane hrane, ili liječnici neće povezati zdravstvene probleme s konzumacijom kontaminiranog voća, ali znanstvenici se slažu u jednom: ostaci pesticida u hrani negativno utječu na zdravlje ljudi.

Spomenuto je da je bolje jesti voće kontaminirano pesticidima, nego ne jesti ga uopće.
Strašno je da RTL dozvoljava emitiranje mišljenja nestručnih ljudi, unatoč postojanju opsežne znanstvene studije koja potvrđuje veći mortalitet kod ljudi koji konzumiraju voće kontaminirano pesticidima, odnosno, pokazuje poništavanje pozitivne učinke voća, ukoliko je ono kontaminirano pesticidima.

Kod donošenja odluka o odabiru hrane, konzultirajte znanost, a pristrane medije uzimajte s velikom dozom sumnji.

Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze

EFSA objavila odgodu objave zaključaka o glifosatu za godinu dana: Ugroženi su zdravlje građana i okoliš!

EFSA je 10. svibnja 2022. objavila odgodu objave svog znanstvenog mišljenja o ponovnom odobrenju glifosata. U praksi to znači da bi Europska komisija i države članice mogle pokušati produljiti dozvolu za korištenje glifosata za godinu dana.
Oštro osuđujemo loše upravljanje spisom od strane EFSA-e i protivimo se bilo kakvom produljenju odobrenja.

Gergely Simon, stručnjak za kemiju u našoj krovnoj organizaciji, PAN Europe, rekao je: “EFSA je dobila dovoljno dokaza za brzu pripremu izjave o neprihvatljivom riziku za zdravlje ljudi i okoliša. Neovisna znanost je jasna: glifosat je genotoksičan, vjerojatno kancerogen i ima neprihvatljive negativne učinke na okoliš”.

Prvotno je EFSA trebala svoje zaključke objaviti tijekom ljeta, a Europska komisija i države članice trebale su donijeti odluku o obnovi dozvole za korištenje prije kraja 2022.

EFSA tvrdi da je kašnjenje povezano s činjenicom da su dobili “daleko više znanstvenih podataka nego što je obično dostupno za takve procjene”. Martin Dermine, službenik za politiku u PAN Europe, rekao je: “EFSA je imala sve informacije u ruci od jeseni 2021. Odgađanje svojih zaključaka za godinu dana malo prije očekivanog datuma objave zaključaka ostavlja dojam lošeg upravljanja spisom”.

Industrija je dostavila svoj spis za obnovu 2019., a javno savjetovanje je zatvoreno u jesen 2021. Martin Dermine je dodao: “Nadamo se da će EFSA iskoristiti priliku da konačno da značaj širini neovisne znanosti, suprotno onome što su učinili 2017. dajući tada prednost industrijskim podacima”.

Gergely Simon zaključuje: “Ne postoji način na koji Komisija može dati dozvolu za dodatnu godinu korištenja glifosata u EU. 2017. uspješna Europska građanska inicijativa zatražila je od Europske komisije i država članica da zabrane glifosat. 2021. još jedna pobjednička građanska inicijativa zatražila je postupno ukidanje pesticida do 2035. Smanjivanje korištenja pesticida također je zaključak Konferencije za budućnost.
Krajnje je vrijeme da EFSA obrati pažnju na radove neovisnih znanstvenika i na zahtjeve građana.

Popratne informacije

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) je glifosat klasificirala kao “vjerojatno kancerogen za ljude” (Skupina 2A) u ožujku 2015., a daljnje studije su podržale rizik od raka (Portier, 2020. ). Studije industrije koje su dovele do ponovne autorizacije glifosata dugo su bile tajne, ali su morale biti otkrivene nakon odluke Europskog suda pravde. Neovisni pregled od strane stručnjaka za karcinom, Knassmüllera i Avertisyan, pokazuje da se odluka EU-a iz 2017. temelji na pogrešnoj analizi. Većina industrijskih studija nije pouzdana, a neovisne studije pokazuju da je glifosat genotoksičan. Glifosat je trebao biti zabranjen 2017. godine.

PAN Europe i druge zdravstvene i ekološke organizacije podnijele su stotine neovisnih znanstvenih publikacija na javno savjetovanje EFSA-e. Mnoge neovisne studije dokazuju da glifosat predstavlja neprihvatljiv rizik za ljudsko zdravlje i okoliš te ne može zadovoljiti kriterije za ponovno odobrenje.

Neovisna literatura otkrila je da glifosat (i herbicidi na bazi glifosata):

– predstavlja rizik od raka (Portier, 2020.).
– negativno utječu na ljudski razvoj, reprodukciju i na hormonalni sustav (HEAL, 2022 ).
– pokazuje neprihvatljive neurotoksične učinke (Cattani 2014, Cattani, 2017).
– predstavlja neprihvatljive rizike za korisne kukce, uključujući pčele (Tan, 2021 , Battisti 2021) – s poremećajem njihove crijevne mikroflore potkopavajući njihov opstanak (Motta, 2020).
– oštećuje vodozemce posebno u njihovim ranim razvojnim fazama (npr.: Herek, 2020), Turhan, 2020).
– ometa kišne gliste u područjima tretiranim glifosatom koji uzrokuju povratnu reakciju u poljoprivrednim prinosima (Pochron, 2020), Owagboriaye, 2020).
– ozbiljno oštećuje mikrobiom tla (Kepler, 2020).
– oštećuje vodene ekosustave (npr.: Ferreira-Junior, 2017), Webster, 2015), Dumitru, 2019), Liu, 2022) i vodeni mikrobiom (Lu, 2020).

NJEMAČKI ZELENI ZALAŽU SE ZA DIGITALNU POLJOPRIVREDNU STATISTIKU

Njemačka Zelena stranka koristi svoje novo mjesto u berlinskoj vladi, nadzirući i ministarstva poljoprivrede i okoliša, kako bi se zalagala za digitalizaciju i redovnu dostupnost statistike o upotrebi pesticida u nastojanjima za postizanje veće transparentnosti

Podsjetnik: Europski parlament i Francusko predsjedanje Vijećem EU usred su trialoga o predloženoj uredbi za statistiku poljoprivrednih inputa i proizvoda, zvanoj SAIO. Dok zastupnici u Europskom parlamentu žele da uredba određuje da evidencija poljoprivrednika mora biti dostupna godišnje, kao i u digitalnom formatu, izvješća neprofitnih organizacija pokazuju da vlastiti stav Vijeća pokušava pobijediti taj pritisak.

“Ova vlada podržava godišnje i digitalno izvješćivanje o upotrebi pesticida, što je vrlo korisno”, rekao je Karl Bär, zastupnik Zelenih u Bundestagu, za Morning Agri u video intervjuu. “To je vrlo važan dio SAIO-a – mora biti digitalan jer ako je napisano na papiru, kako itko može koristiti te podatke?”

Ovo stajalište stavlja Nijemce (koji su već glasovali protiv mandata Vijeća) još više u suprotnosti s trenutnim stajalištem kojeg podržava francusko predsjedništvo Vijeća.

Iako se ministarstvo poljoprivrede u Berlinu već izjasnilo protiv nastojanja Vijeća za izvješćivanje podataka svakih pet godina, još nije javno komentiralo podržava li digitalizaciju podataka.

Bär je bivši član Münchenskog instituta za okoliš (Umweltinstitut München), koji je prošle godine izabran u Bundestag. Vodio je pravni slučaj koji uključuje optužbe za klevetu i povredu zaštitnog znaka u kampanji instituta protiv pesticida usmjerenoj na korištenje kemikalija na farmama jabuka u regiji Južnog Tirola.

Podaci kao obrana: Kao dio svoje obrane, Bär je tvrdio da je institut uspio dobiti detaljnu evidenciju o korištenju pesticida na farmama u Južnom Tirolu, za koju je rekao da je jedna od “najopsežnijih zapisa o upotrebi pesticida koja postoji bilo gdje, koliko je meni poznato.” Nakon što su podaci dobiveni u sklopu suđenja, optužbe za klevetu podignute protiv Bära su odbačene, “budući da smo mogli dokazati, primjerice, da broj učestalosti primjene nije pretjerivan – već je podcjenjen”, rekao je Bär.

Glavna zabrinutost drugih zemalja EU-a je da bi preveliko povećanje zahtjeva za podacima moglo rezultirati velikim dodatnim administrativnim opterećenjem – zabrinutost koju je Bär odbacio, budući da trenutna pravila EU-a već zahtijevaju od poljoprivrednika da vode detaljnu evidenciju upotrebe pesticida.

Što se tiče zavoda za statistiku? “Mislim da to ovdje ne bi trebao biti problem… Ne mislim da je to nemoguć teret. To su državne službe za statistiku – to je njihov posao.

Sve oči uprte u Parlament: Bär je rekao da je jedina šansa Nijemaca da ostave svoj trag u trenutnim pregovorima o SAIO-u u pregovaračkom timu Parlamenta, na čelu s europarlamentarcem iz ljevice Petrosom Kokkalisom. “Samo ako su zastupnici u Europskom parlamentu dovoljno dobri pregovarači da natjeraju Francuze da vrate prijedlgo u Vijeće i da ponovno pregovaraju o stajalištu, postoji mogućnost za njemačku vladu da da novi doprinos”, rekao je.

Bär je dodao da je ministar poljoprivrede Zelenih Cem Özdemir, čak i ako je bio samo nekoliko mjeseci u poslu, “do sada obavio vrlo dobar posao”, kao što je “glasovanje protiv [stava] SAIO-a [Vijeća] ili podrška [ EU] o zabrani sulfoksaflora — vidljive su razlike u odnosu na ono što je učinila [bivša ministrica poljoprivrede] Julia Klöckner, i riječima i detaljima.”

Izvor: Politico.eu

Otkriveno: Kako Vijeće poništava transparentnost upotrebe pesticida

Organizacije za zaštitu okoliša od država članica zahtijevaju djelovanje u trijalogu

Pesticide Action Network (PAN) Europe i organizacija za zaštitu okoliša GLOBAL 2000 – Friends of the Earth Austria otkrivaju u svom izvješću „Taking Aim With A Blindfold On“ kako skupina država članica u Vijeću nastoji spriječiti prikupljanje podataka o korištenje pesticida od strane poljoprivrednika.

Uoči sutrašnjeg početka trijaloga o uredbi o statistici poljoprivrednih inputa i outputa (prijedlog SAIO), upozoravamo na činjenicu da, ukoliko prevlada stajalište Vijeća, važni ciljevi Europskog zelenog plana neće biti postignuti.

Smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine, ključna je mjera za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i promicanje zdravih ekosustava prema Europskom zelenom planu. Međutim, nedostaju značajni podaci o tome koji se pesticidi koriste, gdje, kada i u kojim količinama, za proizvodnju naše hrane. Zbog toga je Europska komisija predstavila prijedlog Uredbe SAIO u veljači 2021. Taj bi prijedlog zahtijevao da države članice:

• dostavljaju statistiku o korištenju pesticida Eurostatu na godišnjoj razini (umjesto svakih pet godina kao što je trenutno slučaj),
• prikupljaju ove podatke iz postojećih evidencija farmi o korištenju pesticida (umjesto dobrovoljnih istraživanja na temelju više ili manje reprezentativnog uzorka gospodarstava),
• te da poljoprivredna gospodarstva ubuduće vode svoje evidencije elektroničkim putem (što je već prevladavajuća praksa), te da ih dostavljaju EUROSTAT-u.

Dok je Europski parlament sačuvao i poboljšao ključne elemente prijedloga SAIO koji se odnose na podatke o pesticidima, države članice u Vijeću razvodnile su prijedlog na mnogo načina koji će imati dalekosežne posljedice. Ako prevlada stajalište Vijeća, nastavlja se sadašnja manjkava praksa te će se onemogućiti praćenje napretka u postizanju cilja smanjenja upotrebe i rizika od pesticida u EU za 50% do 2030. godine.

Dokumenti s ovih zatvorenih sastanaka Vijeća, koje su dobili PAN Europe i GLOBAL 2000, pozivajući se na svoje pravo pristupa dokumentima EU, otkrivaju da je ta razvodnjavanja uvelike potaknula skupina od deset država članica. Oni su međusobno koordinirali svoje (uglavnom destruktivne) amandmane na prijedlog Komisije. Ova „Grupa deset“ uključivala je Austriju, Češku, Dansku, Njemačku, Mađarsku, Irsku, Nizozemsku, Poljsku, Sloveniju i Španjolsku.
Jendako velik broj država članica zauzvrat je prihvatio prijedlog Komisije i izrazio malo ili nimalo prigovora, barem na početku. Na kraju je velikom većinom usvojen zakonski prijedlog, razvodnjen do točke neučinkovitosti, kao pregovarački mandat Vijeća.

„Čini se kao da su se države članice oštro borile, i to iza zatvorenih vrata“, objašnjava Natalija Svrtan, istraživač u PAN Europe. „Što je predloženi amandman bio manje ambiciozan, to su bile veće šanse za njegovo prihvaćanje. Sramotno je da Vijeće djeluje tako destruktivno na važno zakonodavstvo o biološkoj raznolikosti. Na ovaj način nećemo moći riješiti glavne izazove krize biološke raznolikosti u Europi.”

Protiv ovog mandata Vijeća glasale su samo Njemačka i Austrija, dvije zemlje koje su prethodno bile na čelu razvodnjavanja procesa kao članice “Grupe deset”. U slučaju Njemačke, promjena mišljenja došla je s promjenom u vladi; u slučaju Austrije motivi su manje jasni. Jasno je, međutim, da će trijalog započeti 3. veljače i da su stajališta Vijeća i Parlamenta jako udaljena.
“Da bi se na kraju pregovora izglasao zakon koji daje korisne podatke o upotrebi pesticida, Vijeće će se morati pomaknuti prema stajalištu Parlamenta”, objašnjava Helmut Burtscher-Schaden, biokemičar pri GLOBAL 2000 i jedan od autora izvještaja.
„Činjenica da Francuska, zemlja koja nije bila aktivno uključena u razvodnjavanje, sada predsjedava Vijećem je prednost. Prednost je i to što Njemačka, zemlja koja je prednjačila u sabotiranju zakonskog prijedloga, sada djeluje konstruktivno”, kaže Burtscher-Schaden, koji je oprezno optimističan u pogledu pregovora u trijalogu.

Stav Republike Hrvatske pogledajte ovdje:

Koktel u Božićnim kolačima

Božićni blagdani mnogima su najljepši dio godine. Svečanom ugođaju doprinose i mirisi Božićnih kolača koji ispunjavaju kuhinje i uveseljavaju posebice one najmlađe.

No, jesmo li svjesni da upravo ove sezonske namirnice koje se koriste u pečenju kolača tipičnih za predstojeće blagdane, sadrže ostatke pesticida koji nerijetko premašuju čak i maksimalno dozvoljene razine?

Navest ćemo nekoliko podataka koje smo prikupili istražujući kakve otrovne koktele unosimo u organizam tijekom blagdana.
>> U proizvodnji šećerne repe koriste se zabranjeni insekticidi1, neonikotinoidi koji se povezuju s bolestima jetre, štitnjače, negativnim učincima na reproduktivni sustav i problemima u razvoju djece. Organizacija Pesticide Action Network Europe zatražila je od potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa ponovno slanje mandata EFSA-i za procjenu opravdanosti izdavanja dozvola za korištenje ovih insekticida, zbog sumnji u vjerodostojnost njihovog znanstvenog rada.Grožđice, redovito korištene u brojnim vrstama Božićnih kolača, od talijanskih “panettonea” do domaćih orahnjača, makovnjača i gibanica sadrže opasne koktele pesticida.
>> Foodwatch je u studenom ove godine objavio izvješće2 s podacima mjerenja koja su provedena od strane NVWA3: u 15 mjerenja pronađeno je ukupno 45 različitih vrsta pesticida. Od toga, 21 ostatak pesticida ima negativan utjecaj na reproduktivni sustav, 6 ostataka je vjerojatno kancerogeno, 1 je mutagen, a 19 su vjerojatno endokrini disruptori.Od začina za izradu “kolača od đumbira”, popularnih “gingerbreads”, prema EFSA-inom izvješću za 2019. godinu4, sljedeći su sadržavali količine pesticida iznad dopuštenih razina: 11% uzoraka đumbira, 30% listova korijandra, a spomenimo još i 17,9% bosiljka i drugih začina od jestivih cvjetova, te 17,7% čajeva koji su sadržavali pesticide iznad maksimalno dozvoljene količine.
>>Službene vladine podatke o sadržaju ostataka pesticida u voću i povrću u Velikoj Britaniji analizirala je organizacija PAN UK te su došli do zaključka da su najzagađenije voće naranče i grožđe. Znanstvenici koji su proveli studiju otkrili su najmanje 122 ostatka pesticida otrovnih za zdravlje i okoliš, uključujući i neke karcinogene. 61% pronađenih pesticida klasificirano je kao “vrlo opasno”.
Uz grožđe i naranče, koji su na vrhu ove crne liste (87,2% odnosno 86,7% uzoraka), tu je i suho voće (81,9%), kruške (73,6%), grah (34,7%) ili zelena salata (23,6%).
>>Također vrlo aktualno kuhano vino u pravom je smislu “koktel” – prema studiji organizacije PAN Europe, u 34 boce konvencionalno proizvedenog vina pronađeno je 148 različitih kemikalija.

Za usporedbu razina ostataka pesticida u organskoj hrani i onoj proizvedenoj uz upotrebu pesticida pretražili smo EFSA-ino izvješće5 iz 2018. godine, prema kojem od 1940 uzoraka organske hrane, 6,5% uzoraka, njih 126, sadržavalo je mjerljive ostatke jednog ili više pesticida. Za konvencionalno uzgojenu hranu, 44,5% od 28.912 analiziranih uzoraka (12.857 uzoraka) sadržavalo je mjerljive ostatke jednog ili više pesticida6.U EFSA-inom izvješću za 2019. godinu, 96,1% od ukupno 96.302 sadržavalo je manje ostataka pesticida od maksimalne razine ostataka (MRL), a čak 3,9% je premašilo ovu razinu.

“Nadležne državne institucije, instituti, istraživački centri i nevladine udruge sve učestalije provode ispitivanja i provjeru sadržaja ostataka pesticida u hrani, jer se svakodnevno potvrđuju sumnje u negativan učinak pesticida na zdravlje ljudi, kao i na okoliš i prirodu.
Industrija pesticida nije eliminirala glad u svijetu, što ističe kao primarno opravdanje za upotrebu pesticida, ali je zato narušila ravnotežu ekosustava, smanjila je biološku raznolikost i potencijalno negativno utjecala na zdravlje ljudi.” – rekla je Tara Glaser, volonterka udruge Zemljane staze.


Pesticidi su osobito opasni za djecu i trudnice, točnije za njihovu nerođenu djecu, zbog intenzivnog razvoja i rasta. Trudnice izložene pesticidima učestalije imaju komplikacije tijekom trudnoće, veća je mogućnost pojave razvojnih anomalija fetusa, a porođajna težina te opseg glave djeteta su manji.7

I dok smatramo da dajući djeci grožđice kao zdravu zamjenu za bombone činimo dobro za njihovo zdravlje, mi im ustvari dajemo spremnik otrova za koje uopće ne znamo kako djeluju jer se istraživanja za sinergijsko djelovanje pesticida ne provode!
5 komada voća i povrća dnevno jest dobro za naše zdravlje, ali samo ako ne sadrže otrove.



 1https://www.efsa.europa.eu/en/news/neonicotinoids-efsa-assesses-emergency-uses-sugar-beet-202021
2https://www.foodwatch.org/fileadmin/-NL/foodwatch_2021_Bestrijdingsmiddelen_in_rozijnen.pdf
3https://english.nvwa.nl/about-us
4 European Food Safety Authority (EFSA), Luis Carrasco Cabrera and Paula Medina Pastor:The 2019 European Union report on pesticide residues in food; doi: 10.2903/j.efsa.2021.6491
5 EFSA: Monitoring data on pesticide residues in food: results on organic versus conventionally produced food; doi:10.2903/sp.efsa.2018.EN-1397
6 Prema Uredbi (EZ) br. 396/2005 o najvišim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje, države članice Europske unije prate razine ostataka pesticida u hrani te navedene rezultate praćenja dostavljaju EFSA-i.
7 Impact on fetal growth of prenatal exposure to pesticides due to agricultural activities: A prospective cohort study in Brittany, France, November 2010, Environmental Health 9(1):71, DOI:10.1186/1476-069X-9-71


Pesticidi: poljoprivredni model kojeg građani Europske unije skupo plaćaju

Studija “Pesticidi: model koji nas skupo košta“, u izradi francuske tvrtke Le Basic, u suradnji s organizacijama CCFD – Terre Solidaire i POLLiNiS donosi izvješće o troškovima koje stvara sektor proizvodnje i distribucije pesticida.
– Ovo je sada i konkretan dokaz onoga na čemu ustrajemo već godinama: korištenje pesticida nije opravdano. Kada bi industrija snosila troškove sanacije problema koje prouzrokuje upotreba pesticida, proizvodnja pesticida ne bi ni postojala. Pogrešno je računati isplativost temeljem troška nabave pesticida i zarade od dobivenih prinosa, čime se može činiti da smo profitirali, no u tu računicu nisu ubrojeni, primjerice, troškovi koje pokriva HZZO jer smo zbog ostataka pesticida u hrani, vodi i zraku oboljeli od različitih poremećaja i bolesti, tu su, nadalje, troškovi pročišćavanja voda, porezne olakšice za industriju koje također financiraju građani, te oni koji zabrinjavaju jednako kao i ugroza zdravlja – troškovi uništavanja prirodnih resursa, o kojima na kraju i ovisi proizvodnja hrane. Ovo je izraženo u najkraćim crtama, no računica je puno dulja i vrlo zabrinjavajuća.
Zaključak je jasan: pesticidi su dobri isključivo za proizvođače istih i ni za koga drugog. – rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

– Dok je dobit ovog sektora koncentrirana u rukama četiri multinacionalne kompanije (Bayer, BASF, Corteva i Syngenta-ChemChina), upravo su građani ti koji svake godine plaćaju znatan račun pokrivanja troškova povezanih s upotrebom pesticida. Danas, u Europskoj uniji, sektor pesticida građane košta dvostruko više nego što stvara prihode za tvrtke koje proizvode i prodaju pesticide: 2,3 milijarde eura izravno pripisanih pesticidima, koje financiraju sami građani, brojka je iz 2017.1 godine, naspram 0,9 milijardi eura neto dobiti ostvarene od strane industrije u istoj godini.
Dakle, Europska unija daje sektoru proizvodnje i prodaje pesticida gotovo pola milijarde eura godišnje za smanjenje poreza, dok agroindustrijski sustav s kojim su oni intrinzično povezani ne ispunjava svoja glavna obećanja: glad i dalje traje, pothranjenost raste, a prihodi poljoprivrednika ostaju nedovoljni. – kažu analitičari tvrtke Le Basic.U nadolazećim mjesecima, osobito s francuskim predsjedanjem Europskom unijom i namjerom Emmanuela Macrona da preuzme snažnu inicijativu u vezi problematike korištenja pesticida, tema upotrebe pesticida bit će u središtu mnogih rasprava, uz postavljene ciljeve poput, primjerice, smanjenja upotrebe pesticida za 50% do 2030., uspostavljanje mjera za vraćanje bioraznolikosti, zabrane upotrebe glifosata, okončanja izvoza zabranjenih pesticida izvan EU, itd.

Ispunjavanje ovih ciljeva zatražili su i građani Europske unije davanjem potpore Europskim građanskim inicijativama koje se zalažu za kreiranje zdrave i održive poljoprivrede i za očuvanje značajno narušene bioraznolikosti – Zabrana glifozata i Spasimo pčele i poljoprivrednike.
 
1Troškovi od 1,9 milijardi eura povezani s troškovima regulacije, pročišćavanjem vode, emisijom stakleničkih plinova i bolestima poljoprivrednika uzrokovanim ovim kemikalijama, plus smanjenje poreza od 0,4 milijuna eura