Europska komisija povlači prijedlog Uredbe o održivoj upotrebi pesticida

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je danas povlačenje prijedloga Uredbe o održivoj uporabi pesticida (SUR).

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavljuje povlačenje
prijedloga Uredbe o održivoj upotrebi pesticida
Photo credits: Euractiv

Prijedlog Uredbe o održivoj upotrebi pesticida bio je, čak i prije objave, izložen neprestanom kritiziranju i otvorenom opstruiranju od strane interesnih grupa. Potpuno odbacivanje prijedloga ostavlja nas bez konkretnog plana za postizanje ključnih ciljeva Europskog zelenog plana o smanjenju upotrebe i rizika od pesticida.

Posebno nas je uznemirila izjava da je “prijedlog SUR-a postao simbol polarizacije”. Ovaj okvir potkopava hitnost rješavanja značajnih opasnosti koje kemijski pesticidi predstavljaju za ljudsko zdravlje, biološku raznolikost i naš okoliš. Opsežni znanstveni dokazi i zabrinutost javnosti naglašavaju potrebu za sveobuhvatnim djelovanjem, kako je navedeno u prijedlogu SUR-a.

Povlačenje prijedloga predstavlja propuštenu priliku za provedbu značajne promjene. Ne smijemo napustiti nastojanja da zaštitimo građane i ekosustave od štetnih učinaka uporabe pesticida. Pozivamo predsjednicu von der Leyen i Europsku komisiju da:

  • Ponovno potvrdi apsolutnu nužnost smanjenja upotrebe pesticida u Europi. Ambicije Zelenog plana i očekivanja javnosti zahtijevaju konkretne radnje.
  • Proširi dijalog i uključi sve dionike, bez preferiranja agroindustrije. Otvoreni dijalozi ključni su za premošćivanje podjela i poticanje suradnje prema zajedničkom cilju.
  • Bez odgode pripremi obnovljeni prijedlog koji uključuje vrijedne elemente SUR-a, a istovremeno se bavi zabrinutostima koje su izrazili različiti dionici. Revidirani prijedlog sa snažnim zaštitnim mjerama za javno zdravlje i okoliš, zajedno s potporom poljoprivrednicima koji prelaze na održive prakse, mora biti sljedeći korak.

    Povlačenje prijedloga SUR-a ne može označiti kraj naših zajedničkih napora da postignemo održiviju budućnost. Pozivamo Europsku komisiju i sve države članice da pokažu predanost rješavanju ovog kritičnog izazova. Vrijeme je da riješimo problem polarizacije i da zajedno radimo na stvaranju Europe u kojoj su naši sustavi proizvodnje hrane sigurni, zdravi i poštuju okoliš.

#ProtectPeople #ProtectPlanet #StopPesticideHarm

CRISPR rajčice sada na policama

Ove rajčice navodno poboljšavaju kvalitetu sna

Preuzeto sa stranice Test Biotech-a: https://www.testbiotech.org/en/news/crispr-tomatoes-now-shelves

  1. veljače 2024.
    Prve CRISPR rajčice sada su na policama u Japanu. ‘GABA rajčica’ razvijena je novim tehnikama genetskog inženjeringa (NGT). To pokazuje fotografija nedavno snimljena u supermarketu u regiji Tokija. Prema informacijama na pakiranjima, rajčice će sniziti krvni tlak, ublažiti psihički stres i poboljšati kvalitetu sna. Stručnjaci sumnjaju da će konzumacija rajčica imati takve učinke. Istodobno, prema japanskom registru funkcionalne hrane, konzumacija rajčice ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i maloj djeci. Ovakve bi se rajčice uskoro mogle naći iu supermarketima u Europi, bez detaljne procjene rizika i označavanja.

Prema prijedlogu izvjestiteljice Europskog parlamenta Jessice Polfjärd (EPP), o kojem će se glasati u Strasbourgu ove srijede, te bi se rajčice tretirale jednako kao i normalne kultivirane rajčice. No, nedvojbeno je da je sastav rajčice značajno promijenjen, posebice se navodi da je sadržaj gama aminomaslačne kiseline (GABA) četiri do šest, u nekim plodovima čak dvadeset puta veći, u usporedbi s konvencionalno uzgojenim sortama.

Francuski autoritet ANSES, kao i stručnjaci Austrijske agencije za okoliš, ističu da je bilo potrebno samo nekoliko genetskih promjena da bi došlo do ove drastične promjene u NGT rajčicama. Ipak, pretpostavljaju da je vrlo malo vjerojatno da bi se ove rajčice mogle dobiti konvencionalnim metodama uzgoja.

Postoje, zapravo, mnogi primjeri NGT biljaka, kao što su topole, podlanak, riža, pšenica i rajčice, koje se značajno razlikuju po svojim karakteristikama od konvencionalno uzgojenih sorti. Međutim, ako industrija prevlada, i prijedlog izvjestiteljice Polfjärd bude prihvaćen, povezani rizici bili bi istraživani samo u rijetkim slučajevima. NGT biljke više ne bi bile podvrgnute obveznoj procjeni rizika, uzimajući u obzir namjeravane i nenamjerne učinke uzrokovane procesom genetskog inženjeringa. Dogodi li se to, zaštita zdravlja i okoliša postala bi lutrija.

Zabrinjavaju i odgovori koje su građani dobili od članova Europskog parlamenta (MEP) kao odgovor na njihova pisma, budući da oni pokazuju da mnogi europski zastupnici vjerojatno nisu doista provjeravali planirano zakonodavstvo. Osim toga, neki zastupnici u Europskom parlamentu, posebice u Odboru za poljoprivredu, iznijeli su ekstremne prijedloge prema kojima bi se čak i dobrovoljno označavanje NGT biljaka ubuduće zabranilo te bi se biljke morale dopustiti u organskoj poljoprivredi. To je u suprotnosti s interesima potrošača kao i zahtjevima za transparentnošću.