Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je danas povlačenje prijedloga Uredbe o održivoj uporabi pesticida (SUR).
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavljuje povlačenje prijedloga Uredbe o održivoj upotrebi pesticida Photo credits: Euractiv
Prijedlog Uredbe o održivoj upotrebi pesticida bio je, čak i prije objave, izložen neprestanom kritiziranju i otvorenom opstruiranju od strane interesnih grupa. Potpuno odbacivanje prijedloga ostavlja nas bez konkretnog plana za postizanje ključnih ciljeva Europskog zelenog plana o smanjenju upotrebe i rizika od pesticida.
Posebno nas je uznemirila izjava da je “prijedlog SUR-a postao simbol polarizacije”. Ovaj okvir potkopava hitnost rješavanja značajnih opasnosti koje kemijski pesticidi predstavljaju za ljudsko zdravlje, biološku raznolikost i naš okoliš. Opsežni znanstveni dokazi i zabrinutost javnosti naglašavaju potrebu za sveobuhvatnim djelovanjem, kako je navedeno u prijedlogu SUR-a.
Povlačenje prijedloga predstavlja propuštenu priliku za provedbu značajne promjene. Ne smijemo napustiti nastojanja da zaštitimo građane i ekosustave od štetnih učinaka uporabe pesticida. Pozivamo predsjednicu von der Leyen i Europsku komisiju da:
Ponovno potvrdi apsolutnu nužnost smanjenja upotrebe pesticida u Europi. Ambicije Zelenog plana i očekivanja javnosti zahtijevaju konkretne radnje.
Proširi dijalog i uključi sve dionike, bez preferiranja agroindustrije. Otvoreni dijalozi ključni su za premošćivanje podjela i poticanje suradnje prema zajedničkom cilju.
Bez odgode pripremi obnovljeni prijedlog koji uključuje vrijedne elemente SUR-a, a istovremeno se bavi zabrinutostima koje su izrazili različiti dionici. Revidirani prijedlog sa snažnim zaštitnim mjerama za javno zdravlje i okoliš, zajedno s potporom poljoprivrednicima koji prelaze na održive prakse, mora biti sljedeći korak.
Povlačenje prijedloga SUR-a ne može označiti kraj naših zajedničkih napora da postignemo održiviju budućnost. Pozivamo Europsku komisiju i sve države članice da pokažu predanost rješavanju ovog kritičnog izazova. Vrijeme je da riješimo problem polarizacije i da zajedno radimo na stvaranju Europe u kojoj su naši sustavi proizvodnje hrane sigurni, zdravi i poštuju okoliš.
Odobrenje za korištenje glifosatu istječe 15. prosinca 2023.; Europska komisija predlaže ponovno odobrenje do 2033.
Beč, Brisel, 2023– Tijekom protekle četiri godine bečko državno odvjetništvo provelo je istrage o aktivnostima proizvođača pesticida, Bayera/Monsanta. Ova je istraga proizašla iz kaznene prijave koju su u ljeto 2019. podnijele članice organizacije Pesticide Action Network (PAN) Europe. U opsežnom dosjeu, organizacije posjeduju dokumente koji upućuju na to da je Monsanto tijekom prethodnog procesa odobrenja pogrešno predstavio te sakrio kritične dokaze o štetnim učincima glifosata na zdravlje.
Po prvi put, GLOBAL 2000 i PAN Europe objavit će svoja saznanja tijekom konferencije za novinare zakazane za 27. rujna 2023. Tijekom konferencije predstavit će posljedice navodnih pogrešnih izjava na prethodne procjene rizika. Štoviše, oni će predstaviti nove dokaze koji upućuju na potencijalno prikrivanje značajnih zdravstvenih rizika povezanih s glifosatom — osobito u vezi s trudnicama i malom djecom — u trenutnom postupku odobravanja.
Očekuje se da će 12. listopada zemlje članice Europske unije glasati o odobrenju glifosata u cijeloj EU, čime bi njegovo korištenje moglo biti omogućeno do 2033. godine.
Gosti predavači:
Dr. Angeliki Lysimachou, voditeljica odjela za znanost i pravna pitanja pri PAN Europe
Dr. Helmut Burtscher-Schaden, stručnjak za okolišnu kemiju pri GLOBAL 2000
Dr. Josef Unterweger, odvjetnik
Dr. Giovanni Ghirga, International Society of Doctors for Environment (ISDE)
Pozivamo vas da nam se pridružite na ovoj konferenciji za novinare, na kojoj ćemo predstaviti ključne uvide i otkrića vezana uz proces odobravanja glifosata.
Gosti predavači obratit će se novinarima na engleskom jeziku, a za pitanja novinara bit će formirane zasebne sjednice (breakout rooms) na francuskom, hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku.
Dana 24. veljače 2022. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je svoje posljednje godišnje izvješće o ostacima pesticida u hrani za 2020. godinu[1]. Podaci pokazuju da je polovica voća i povrća na europskom tržištu još uvijek kontaminirana ostacima barem jednog pesticida, dok četvrtina sadrži koktel do 15 ostataka pesticida. Znanost izvještava da bi izloženost takvim ostacima mogla imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi, uključujući i nerođenu djecu. Ipak, EFSA-ino izvješće još jednom ne uspijeva naglasiti stvarne nedostatke regulatornog sustava u smislu zaštite potrošača.
Zaključci EFSA-e su sljedeći:
– Za 2020. 94,9% ukupnih testiranih uzoraka hrane palo je ispod najveće razine ostataka (MRL), zakonskih granica dopuštenih Uredbom EU-a (u odnosu na 96,1% u 2019.). Od preostalih 5,1 % koji premašuju ovaj zakonsku granicu, samo 3,6 % može se smatrati nesukladnim faktorom nesigurnosti u mjerenju.
– Prema EFSA-inoj metodologiji, izloženost u prehrani ostacima pesticida “malo je vjerojatno da će predstavljati rizik za zdravlje potrošača u EU-u”.
Čitanje ovih nekoliko redaka sažetka, na kojima se čitatelji često zaustavljaju, sugerira da je sve u redu: Uredba EU-a se masovno provodi, a podržana je metodologijom EFSA-e o izloženosti hranom koja zaključuje da, iako su ostaci pesticida posvuda, oni ne štete ! PAN Europe osporava ovu pristranu metodologiju[2] i zaključke izvučene iz nje, a za koje smatramo da potrošače dovode u zabludu načinom izricanja.
Stoga je PAN Europe detaljnije analizirao rezultate ovog izvješća kako bi došao do značajnijih i alarmantnijih nalaza za potrošače. Prema njihovoj vlastitoj analizi, u posljednjih 10 godina nije postignut napredak u pogledu kontaminacije hrane i izloženosti učinku koktela! Grafikoni čak sugeriraju trend povećanja prisutnosti ostataka pesticida u hrani, dok Europska komisija pozdravlja smanjenje upotrebe i rizika od pesticida od 2018. godine[3]!
– U 2020. gotovo polovica voća i povrća koje se konzumira u EU bila je zagađeno jednim ili više ostataka pesticida. Postotak povrća i voća u europskim trgovinama bez uočljivih (ispod analitičke granice detekcije) ostataka pesticida blago se smanjio na 54,6%, pojačavajući trend posljednjih godina prema sve višim razinama ostataka pesticida.
– U 2020. četvrtina (27%) voća i povrća konzumiranog u Europi sadržavala je višestruke ostatke pesticida. Ova vrlo visoka brojka od 27% ostala je nepromijenjena u odnosu na 2019. Ovaj koktel može biti do 14 pesticida u kruški ili 15 pesticida u uzorku riže.
Najveća učestalost višestrukih ostataka u neprerađenim proizvodima zabilježena je za paprike, jabuke, naranče, kruške, jagode, stolno grožđe, mandarine i breskve. Sve su to uobičajeni proizvodi, koje svakodnevno konzumiraju europski potrošači.
Ovo implicira kroničnu prehrambenu izloženost potrošača koktelu ostataka pesticida, čiji su kumulativni štetni učinci danas uglavnom prijavljeni, ali slabo procijenjeni[4]. U okolnostima u kojima se učinci koktela ne uzimaju u obzir, teško razumijemo kako EFSA može isključiti rizike za potrošače. Ova obmanjujuća i neznanstvena komunikacija je neprihvatljiva!
Paralelno s tim, znanost se razvija. Nedavna studija[5] sugerira da potrošači koji jedu voće i povrće s općenito većim razinama ostataka pesticida obično imaju više kroničnih bolesti od onih koji jedu hranu s nižim razinama pesticida. Potrošači koji putem hrane konzumiraju manje količine pesticida imaju 36% manji rizik od smrtnosti. Ova publikacija sugerira da ostaci pesticida u hrani suprotstavljaju zdravstvenu korist konzumacije voća i povrća. Takvi nalazi još više dovode u pitanje priopćenje EFSA-e, poričući nedostatak procjene rizika koji predstavljaju ostaci pesticida u hrani!
U kontekstu revizije Direktive o održivoj uporabi, ovi nalazi također pokazuju da trenutačni pokazatelji za smanjenje pesticida temeljeni na riziku u kontekstu strategije Od polja do stola nisu prikladni jer ne odražavaju, pa čak i prikrivaju, sve veću prisutnost ostaci pesticida u hrani (ali i u okolišu).
EU je 2009. godine uspostavila uredbu o statistici pesticida, Uredbu EU 1185/2009, prema kojoj su države članice dužne obavijestiti EU o godišnjoj prodaji pesticida, a svakih pet godina i o upotrebi pesticida.
Općenito, EK pokušava prikupiti sve ulazne i izlazne statistike u novoj uredbi koja se naziva SAIO. SAIO je bio u javnom savjetovanju prije nekoliko tjedana, a PAN Europe, naša krovna organizacija, je odgovorio.
Ali sada je Europska komisija stavila stvarne statistike o pesticidima na savjetovanje, ovdje na primjer predlažući da bi države članice trebale svake godine Europskoj komisiji dostavljati statistike o upotrebi, ali također predlažući veću transparentnost u pesticidima (temeljeno na količini aktivnih tvar)
“Proizvodnja hrane bez pesticida” naslov je 3. obrazovnog filma iz serijala “Učinci pesticida i održive alternative” snimljenog u produkciji udruge Zemljane staze
Nakon intervjua s najvećim njemačkim proizvođačem organske hrane, Marcom Buckleyem, koji na 12.500 hektara proizvodi hranu kojom opskrbljuje 20.000 maloprodajnih objekata u 12 zemalja Europe, donosimo 2 priče s kojima se Hrvati lako mogu poistovjetiti.
Danijel Grabar zdravu hranu, bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva proizvodi na svom imanju u Svedruži u Zagorju, dok je Ljiljana Mihalinec-Drčec svoj elegantni travnjak s “čistom” travom zamijenila povrtnjakom u kojem uzgaja zdravu hranu za svoju obitelj i prijatelje.
“Ne može se!”, “Nije moguće!” – česti su izrazi koje čujemo kada proizvođačima hrane predlažemo ekološke načine proizvodnje. Proizvođači su, na žalost, uvjereni da bez upotrebe umjetnih gnojiva, herbicida, insekticida i fungicida nije moguće dobiti željene prinose. Razina osviještenosti građana Republike Hrvatske o opasnostima konzumiranja hrane koja sadrži rezidue pesticida je na vrlo niskoj razini pa potrošači ni ne traže zdravu hranu, koja je zbog toga malo zastupljena i vrlo skupa. No, u konačnici, koliko košta naše zdravlje, koju vrijednost smo odredili svom zdravlju, kada svakodnevno unosimo opasne toksine u naš organizam?
Da je proizvodnja hrane na zdravi i siguran način moguća, uvjerili smo se i u ovom filmu.
Danijel nam govori zašto se odlučio na ekološku proizvodnju, s kakvim se izazovima susreće, kako ih rješava, te nam otkriva koliko je bio uspješan u prodaji svojih ekoloških proizvoda. Također je s nama podijelio svoja razmišljanja o smislenosti konvencionalne poljoprivredne proizvodnje u usporedbi s ekološkom, tradicijskom proizvodnjom.
Ljiljana nas vodi kroz svoj vrt koji je osmislila po principima kružnog gospodarstva, tako da vrt osigurava hranu, podržava bioraznolikost, privlači pčele, daje ljekovito bilje, a sve što se ne može iskoristiti za prehranu, kao i otpatke od pripreme hrane, Ljiljana kompostira i vraća natrag u vrt. Vrt se ne ore pa se temeljem svega navedenog može označiti kao “Zero-emission” i “Zero-Waste”.
Covid-kriza ukazala je na krhkost postojećih sustava opskrbe hranom, te je postalo jasno da su dostupnost čiste vode i zdrave, svježe hrane – prioritet. “Svatko tko ima raspoloživu zemlju trebao bi uzgajati zdravu hranu, barem za svoje potrebe. Na taj bi se način skratili lanci opskrbe, smanjilo bi se bacanje hrane, umanjila bi se emisija CO2, a samim time i utjecaj na klimatske promjene. Bez obzira na vrstu krize koja nas možda čeka u budućnosti, bila to pandemija, nepogoda uzrokovana klimatskim promjenama ili potres, voda i hrana su prioritet, i trebaju nam svaki dan.” – rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.
Covid-kriza je također potakla građane da više razmišljaju i o podizanju imuniteta. Za snažan imunitet, koji će nam pomoći ne samo u obrani od Covida, već i od drugih bolesti, trebamo dovoljno sna, boravka na svježem zraku i na suncu, te konzumiranje zdrave hrane, dakle hrane koja je proizvedena prirodno, bez primjene kemikalija.
Prošli tjedan većina država članica EU izglasala je za to da se odobrenje za upotrebu mankozeba ne obnavlja!
Mancozeb je zabranjen prema prijedlogu za neobnavljanje koje je izdala Komisija:
“EFSA je zaključila da je mankozeb klasificiran kao toksičan za reproduktivni sustav, kategorije 1B te da su novi kriteriji za utvrđivanje svojstava ometanja endokrinih sustava zadovoljeni za ljude i najvjerojatnije za neciljane organizme”.
Ovo je prvi pesticid koji je identificiran kao endokrini disruptor od početka regulacije pesticida!
“Već 2 godine pokušavamo navesti gradove da učine više za zaštitu zdravlja svojih građana”. Do sada su to učinili samo Zagreb i Ozalj.
Grad Ozalj
Zašto drugi gradovi ne brinu za zdravlje svojih građana, otkrit ćemo u sljedećoj, posljednjoj kampanji.
Poslušajte gradonačelnicu Ozlja čija razmišljanja i stavove podržavamo, te joj želimo još mnogo mandata. Uz transparentno poslovanje, napredne ideje i vođenje grada po principima kružnog gospodarstva, gradonačelnica Lipšinić je primjer čelnika kakve bismo željeli vidjeti u svim gradovima!
Intervju s gradonačelnicom Ozlja Gordanom Lipšinić i s predsjednicom udruge Zemljane staze Natalijom Svrtan o projektu “Gradovi Bez Pesticida”.
Tjedan borbe protiv pesticida – Pesticide Action Week 20-30th March – koji se obilježava svake godine prvog tjedna u proljeću, odgođen je zbog situacije s korona virusom.
Iako smatramo da borba protiv pesticida mora biti kontinuirana, odgađanjem ovog događanja želimo doprinijeti smanjenju broja zaraženih, kao i što bržem povratku na normalan način rada i življenja.
No, dok traju mjere zaštite, pozivamo vas da u svojim domovima i svojim načinom života i nadalje doprinosite smanjenju potrošnje pesticida i smanjenju trovanja tla, zraka i vode odabirom namirnica i podržavanjem malih privrednika koji se bave organskim uzgojem voća, povrća, žitarica, mahunarki i orašastih plodova.
Tjedan borbe protiv pesticida povezan je s pojavom oprašivača, stoga vas molimo da ne koristite pesticide u svom vrtu kako bi pčele, bumbari i ostali kukci koji doprinose povećanju bioraznolikosti, mogli naći hranu. Sačuvajte maslačke, oni su im prva hrana nakon perioda prezimljavanja.
U svom domu, na svojim balkonima i terasama posadite i zasijte povrće koje možete uzgajati u teglama. Vjerujemo da ćete cijeniti hranu koju sami proizvedete i vjerujemo da ćete drugačije gledati na hranu za koju znate da je sigurna i zdrava. Zasadite i aromatično i začinsko bilje koje će privući oprašivače, a vašim jelima pružiti nezamjenjiv okus.
Ukoliko imate vrt, osigurajte vodu pticama i kukcima, u plitkim posudicama. Hranilice za ptice su također prekrasan ukras vašem vrtu.
Iskoristite vrijeme za povezivanje s prirodom i za odmor, a kada se situacija normalizira, nastavite s korisnim praksama.
