Kategorija: Uncategorized

Dana 24. veljače 2022. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je svoje posljednje godišnje izvješće o ostacima pesticida u hrani za 2020. godinu[1]. Podaci pokazuju da je polovica voća i povrća na europskom tržištu još uvijek kontaminirana ostacima barem jednog pesticida, dok četvrtina sadrži koktel do 15 ostataka pesticida. Znanost izvještava da bi izloženost takvim ostacima mogla imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi, uključujući i nerođenu djecu. Ipak, EFSA-ino izvješće još jednom ne uspijeva naglasiti stvarne nedostatke regulatornog sustava u smislu zaštite potrošača.

Zaključci EFSA-e su sljedeći:

– Za 2020. 94,9% ukupnih testiranih uzoraka hrane palo je ispod najveće razine ostataka (MRL), zakonskih granica dopuštenih Uredbom EU-a (u odnosu na 96,1% u 2019.). Od preostalih 5,1 % koji premašuju ovaj zakonsku granicu, samo 3,6 % može se smatrati nesukladnim faktorom nesigurnosti u mjerenju.

– Prema EFSA-inoj metodologiji, izloženost u prehrani ostacima pesticida “malo je vjerojatno da će predstavljati rizik za zdravlje potrošača u EU-u”.

Čitanje ovih nekoliko redaka sažetka, na kojima se čitatelji često zaustavljaju, sugerira da je sve u redu: Uredba EU-a se masovno provodi, a podržana je metodologijom EFSA-e o izloženosti hranom koja zaključuje da, iako su ostaci pesticida posvuda, oni ne štete ! PAN Europe osporava ovu pristranu metodologiju[2] i zaključke izvučene iz nje, a za koje smatramo da potrošače dovode u zabludu načinom izricanja.

Stoga je PAN Europe detaljnije analizirao rezultate ovog izvješća kako bi došao do značajnijih i alarmantnijih nalaza za potrošače. Prema njihovoj vlastitoj analizi, u posljednjih 10 godina nije postignut napredak u pogledu kontaminacije hrane i izloženosti učinku koktela!
Grafikoni čak sugeriraju trend povećanja prisutnosti ostataka pesticida u hrani, dok Europska komisija pozdravlja smanjenje upotrebe i rizika od pesticida od 2018. godine[3]!

– U 2020. gotovo polovica voća i povrća koje se konzumira u EU bila je zagađeno jednim ili više ostataka pesticida. Postotak povrća i voća u europskim trgovinama bez uočljivih (ispod analitičke granice detekcije) ostataka pesticida blago se smanjio na 54,6%, pojačavajući trend posljednjih godina prema sve višim razinama ostataka pesticida.

– U 2020. četvrtina (27%) voća i povrća konzumiranog u Europi sadržavala je višestruke ostatke pesticida. Ova vrlo visoka brojka od 27% ostala je nepromijenjena u odnosu na 2019. Ovaj koktel može biti do 14 pesticida u kruški ili 15 pesticida u uzorku riže.

Najveća učestalost višestrukih ostataka u neprerađenim proizvodima zabilježena je za paprike, jabuke, naranče, kruške, jagode, stolno grožđe, mandarine i breskve. Sve su to uobičajeni proizvodi, koje svakodnevno konzumiraju europski potrošači.

Ovo implicira kroničnu prehrambenu izloženost potrošača koktelu ostataka pesticida, čiji su kumulativni štetni učinci danas uglavnom prijavljeni, ali slabo procijenjeni[4]. U okolnostima u kojima se učinci koktela ne uzimaju u obzir, teško razumijemo kako EFSA može isključiti rizike za potrošače. Ova obmanjujuća i neznanstvena komunikacija je neprihvatljiva!

Paralelno s tim, znanost se razvija. Nedavna studija[5] sugerira da potrošači koji jedu voće i povrće s općenito većim razinama ostataka pesticida obično imaju više kroničnih bolesti od onih koji jedu hranu s nižim razinama pesticida. Potrošači koji putem hrane konzumiraju manje količine pesticida imaju 36% manji rizik od smrtnosti. Ova publikacija sugerira da ostaci pesticida u hrani suprotstavljaju zdravstvenu korist konzumacije voća i povrća. Takvi nalazi još više dovode u pitanje priopćenje EFSA-e, poričući nedostatak procjene rizika koji predstavljaju ostaci pesticida u hrani!

U kontekstu revizije Direktive o održivoj uporabi, ovi nalazi također pokazuju da trenutačni pokazatelji za smanjenje pesticida temeljeni na riziku u kontekstu strategije Od polja do stola nisu prikladni jer ne odražavaju, pa čak i prikrivaju, sve veću prisutnost ostaci pesticida u hrani (ali i u okolišu).

Dodaci:

[1] Pesticides in food: latest report published(link is external)

[2] How to best address cocktails effects in the Pesticide legislation? Towards the implementation of a Mixture Assessment Factor (MAF): PAN Europe’s Position Paper | PAN Europe

[3] EU: Trends(link is external)

[4] Cf.2

[5] https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0160412021006498

Izvor: PAN Europe

EU je 2009. godine uspostavila uredbu o statistici pesticida, Uredbu EU 1185/2009, prema kojoj su države članice dužne obavijestiti EU o godišnjoj prodaji pesticida, a svakih pet godina i o upotrebi pesticida.

EK objavljuje statistiku PRODAJE pesticida svake godine, ali ima poteškoća u prikupljanju statistiku UPOTREBE, kao što možete pročitati ovdje: https://www.pan-europe.info/issues/pesticide-use-europe

Općenito, EK pokušava prikupiti sve ulazne i izlazne statistike u novoj uredbi koja se naziva SAIO. SAIO je bio u javnom savjetovanju prije nekoliko tjedana, a PAN Europe, naša krovna organizacija, je odgovorio.

Ali sada je Europska komisija stavila stvarne statistike o pesticidima na savjetovanje, ovdje na primjer predlažući da bi države članice trebale svake godine Europskoj komisiji dostavljati statistike o upotrebi, ali također predlažući veću transparentnost u pesticidima (temeljeno na količini aktivnih tvar)

Savjetovanje je otvoreno do 27. travnja

EU i nadalje izvozi pesticide zabranjene za upotrebu u EU

Europska unija i nadalje izvozi pesticide zabranjene za korištenje u EU, ali i uvozi hranu koja je proizvedena uz primjenu tih zabranjenih pesticida.

Vrijeme je da se uvede red u zakonodavstvo id a se zdravlje građana Republike Hrvatske, kao i svih ostalih zemalja u EU zaštiti.

Opasni endokrini disruptor zabranjen!

Dobre vijesti iz PAN Europe:

Prošli tjedan većina država članica EU izglasala je za to da se odobrenje za upotrebu mankozeba ne obnavlja!

Mancozeb je zabranjen prema prijedlogu za neobnavljanje koje je izdala Komisija:

“EFSA je zaključila da je mankozeb klasificiran kao toksičan za reproduktivni sustav, kategorije 1B te da su novi kriteriji za utvrđivanje svojstava ometanja endokrinih sustava zadovoljeni za ljude i najvjerojatnije za neciljane organizme”.

Ovo je prvi pesticid koji je identificiran kao endokrini disruptor od početka regulacije pesticida!

Tjedan borbe protiv pesticida – Pesticide Action Week 20-30th March – koji se obilježava svake godine prvog tjedna u proljeću, odgođen je zbog situacije s korona virusom.

Iako smatramo da borba protiv pesticida mora biti kontinuirana, odgađanjem ovog događanja želimo doprinijeti smanjenju broja zaraženih, kao i što bržem povratku na normalan način rada i življenja.

No, dok traju mjere zaštite, pozivamo vas da u svojim domovima i svojim načinom života i nadalje doprinosite smanjenju potrošnje pesticida i smanjenju trovanja tla, zraka i vode odabirom namirnica i podržavanjem malih privrednika koji se bave organskim uzgojem voća, povrća, žitarica, mahunarki i orašastih plodova.

Tjedan borbe protiv pesticida povezan je s pojavom oprašivača, stoga vas molimo da ne koristite pesticide u svom vrtu kako bi pčele, bumbari i ostali kukci koji doprinose povećanju bioraznolikosti, mogli naći hranu. Sačuvajte maslačke, oni su im prva hrana nakon perioda prezimljavanja.

U svom domu, na svojim balkonima i terasama posadite i zasijte povrće koje možete uzgajati u teglama. Vjerujemo da ćete cijeniti hranu koju sami proizvedete i vjerujemo da ćete drugačije gledati na hranu za koju znate da je sigurna i zdrava. Zasadite i aromatično i začinsko bilje koje će privući oprašivače, a vašim jelima pružiti nezamjenjiv okus.

Ukoliko imate vrt, osigurajte vodu pticama i kukcima, u plitkim posudicama. Hranilice za ptice su također prekrasan ukras vašem vrtu.

Iskoristite vrijeme za povezivanje s prirodom i za odmor, a kada se situacija normalizira, nastavite s korisnim praksama.

I #ostanidoma !

Pogledajte što o održavanju površina bez upotrebe pesticida kaže pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, dr. vet. med. Emil Tuk:

http://htz.circulum.it/PesticideFreeZG.mp4

Zamolili smo naše zastupnike u Europskom parlamentu – gđu. Biljanu Borzan, gosp. Ivana Vilibora Sinčića i gđu. Dubravku Šuicu da podrže predloženi prigovor na nacrt Uredbe Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 546/2011 u vezi s procjenom učinka sredstava za zaštitu bilja na pčelama.
Gđa. Borzan i gosp. Sinčić odgovorili su pozitivno na našu zamolbu, a za gđu. Šuicu se nadamo da dijeli njihovi naš stav!
Niže možete pročitati naš dopis:

Poštovana/i,

ovim dopisom BeeLife, BugLife, Greenpeace, SumOfUs i Pesticide Action Network (PAN) Europe traže od vas da podržite predloženi prigovor na nacrt Uredbe Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 546/2011 u vezi s procjenom učinka sredstava za zaštitu bilja na pčelama.

Nacrt rezolucije stavit će se na glasovanje u parlamentarnom odboru ENVI 21. listopada.

Ukoliko Parlamentarna skupština usvoji ovu rezoluciju, učinkovito će zaustaviti planove Komisije za održavanje skandalozno slabe razine zaštite pčela od štetnih pesticida, a temeljenih na već zastarjeloj znanosti. Pozivamo vas da u ime našeg članstva stotina tisuća građana širom Europe [1] tražite zahtjev za primjenom najviših dostupnih standarda za zaštitu pčela od pesticida, kako to zahtijeva Uredba o pesticidima 1107/2009 / EC i onako kako je postavljeno u dokumentu EFSA-e o pčelama za 2013. godinu. [2]
 ,
Europske pčele i drugi insekti su ugroženi. U Njemačkoj su znanstvenici zabilježili gubitke više od 75 posto ukupne mase insekata u zaštićenim područjima tijekom 27 godina. [3] U Nizozemskoj, detaljni podaci pokazuju da više od 50 posto divljih vrsta pčela prijeti izumiranjem. [4] Jedan od glavnih uzroka tih događaja je industrijska poljoprivreda koja izlaže pčele štetnim pesticidima. [5]

Vodič za pčele (Bee Guidance) iz 2013. najsuvremeniji je znanstveni standard za procjenu rizika od pesticida za pčele. Uključuje procjenu akutnih i kroničnih učinaka pesticida i na pčele i na divlje pčele. Ove smjernice omogućile su EFSA-i  pružanje cjelovite procjenu rizika koji proizlazi iz upotrebe tri neonikotinoidna pesticida, što je zauzvrat omogućilo EU da donese svoju uvelike proslavljenu zabranu iz 2018. za sve uporabe ovih pesticida na otvorenom.
I Komisija i EFSA više puta su izjavljivale da podržavaju Vodič za pčele iz 2013. godine. Međutim, države članice blokirale su njegovu primjenu u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje. U međuvremenu, ostaju stare smjernice iz 2002. godine koje je napisala industrija pesticida [6] i koja se temelji na “zastarjeloj” znanosti, prema Komisiji [7] i EFSA8.

Europski građani svjesni su koliko je važna primjena robusnih testova pesticida prije odobrenja za poništavanje pada oprašivača i zahtijevaju trenutno i cjelovito usvajanje smjernica EFSA iz 2013. godine.1

EU mora zaštititi europske pčele i okoliš od opasnih pesticida na temelju “trenutnih znanstvenih i tehničkih saznanja” 9, u skladu s EU regulativom o pesticidima (Uredba (EZ) br. 1107/2009). Neuspjeh država članica i Europske komisije da primijene propise znači da je sada na zastupnicima Europskog parlamenta veto na njihove neprihvatljive planove i dobivanje zadataka poštivanja zakona EU i zaštite europskih pčela na pravom putu.

S poštovanjem,

Natalija Svrtan, mag. ing.
Zemljane Staze
Tijardovićeva 44
10000 Zagreb

[1] 238.000 ljudi potpisalo je peticiju SumOfU-a za potpunu provedbu dokumenta o upravljanju pčelama http://sumofus.org/bee-guidance
[2] EFSA (2013). Dokument o smjernicama EFSA-e o procjeni rizika sredstava za zaštitu bilja od pčela (Apis mellifera, Bombus spp. I samotne pčele). EFSA Journal 2013; 11 (7): 3295
[3] Hallmann CA i sur. (2017). Više od 75 posto pada ukupne biomase letećih insekata tijekom 27 godina u zaštićenim područjima. PLOŠE JEDAN 12 (10)
[4] Reemer, M. (2018). Basisrapport voor de Rode Lijst Bijen, EIS Kenniscentrum Insecten Leiden.
[5] Sánchez-Bayo, F., & Wyckhuys, KA (2019). Pad entomofaune u svijetu: pregled njenih pokretača. Biološka zaštita, 232, 8-27.
[6] Mreža za djelovanje protiv pesticida (2018). Industrija piše svoja pravila, a izvršni direktor i Europska pčelarska koordinacija BeeLife (2010): Je li budućnost pčela u lobiju za pesticide?
[7] Odgovor Greenpeacea i drugih od povjerenika Vytenisa Andriukaitisa, 31.1.2017
8 EFSA (2012). Znanstveno mišljenje o znanosti koja stoji iza razvoja procjene rizika sredstava za zaštitu bilja na pčelama (Apis mellifera, Bombus spp. I samotne pčele). EFSA časopis 10 (5), 1–275 (2012).
9 Uredba (EZ) br. 1107/2009, članak 4.; DODATAK II, točka 3.8.3; Članci 11. i 36

Više plastike nego biomase?

Uzevši u obzir činjenicu da se plastika razgrađuje više od 100 godina, a neke vrste i više od 500 godina, te da nakon razgradnje plastike, osobito spaljivanja plastike, u okolišu ostaju i dalje toksične kemikalije, znamo da smo zagadili Zemlju na više stotina godina i da nećemo za našeg života doživjeti življenje u čistom okolišu.

Porazna je i spoznaja da pri tom uopće ne brinemo o budućim naraštajima, pa ni o vlastitoj djeci, koja su već tu i koja će sigurno, nastavimo li i dalje upotrebljavati plastiku, živjeti u još gorim uvjetima.

Dopustimo li, uvjetno, opravdanost upotrebe plastike u, primjerice, medicini gdje nije lako iznaći alternativu, da li nam je potrebno da svakodnevno kupujemo plastiku – bilo vrećice, bilo vodu i ostale napitke u plastičnim bocama, bilo pregršt igračaka s kojima će se djeca igrati samo jedanput?

Vrijeme za hitnu promjenu isteklo je čim je proizveden prvi polimer – davno smo prekrdašili sve rokove, promijenite svoje načine življenja – odmah.