Zamolba našim zastupnicima u Europskom parlamentu

Zamolili smo naše zastupnike u Europskom parlamentu – gđu. Biljanu Borzan, gosp. Ivana Vilibora Sinčića i gđu. Dubravku Šuicu da podrže predloženi prigovor na nacrt Uredbe Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 546/2011 u vezi s procjenom učinka sredstava za zaštitu bilja na pčelama.
Gđa. Borzan i gosp. Sinčić odgovorili su pozitivno na našu zamolbu, a za gđu. Šuicu se nadamo da dijeli njihovi naš stav!
Niže možete pročitati naš dopis:

Poštovana/i,

ovim dopisom BeeLife, BugLife, Greenpeace, SumOfUs i Pesticide Action Network (PAN) Europe traže od vas da podržite predloženi prigovor na nacrt Uredbe Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 546/2011 u vezi s procjenom učinka sredstava za zaštitu bilja na pčelama.

Nacrt rezolucije stavit će se na glasovanje u parlamentarnom odboru ENVI 21. listopada.

Ukoliko Parlamentarna skupština usvoji ovu rezoluciju, učinkovito će zaustaviti planove Komisije za održavanje skandalozno slabe razine zaštite pčela od štetnih pesticida, a temeljenih na već zastarjeloj znanosti. Pozivamo vas da u ime našeg članstva stotina tisuća građana širom Europe [1] tražite zahtjev za primjenom najviših dostupnih standarda za zaštitu pčela od pesticida, kako to zahtijeva Uredba o pesticidima 1107/2009 / EC i onako kako je postavljeno u dokumentu EFSA-e o pčelama za 2013. godinu. [2]
 ,
Europske pčele i drugi insekti su ugroženi. U Njemačkoj su znanstvenici zabilježili gubitke više od 75 posto ukupne mase insekata u zaštićenim područjima tijekom 27 godina. [3] U Nizozemskoj, detaljni podaci pokazuju da više od 50 posto divljih vrsta pčela prijeti izumiranjem. [4] Jedan od glavnih uzroka tih događaja je industrijska poljoprivreda koja izlaže pčele štetnim pesticidima. [5]

Vodič za pčele (Bee Guidance) iz 2013. najsuvremeniji je znanstveni standard za procjenu rizika od pesticida za pčele. Uključuje procjenu akutnih i kroničnih učinaka pesticida i na pčele i na divlje pčele. Ove smjernice omogućile su EFSA-i  pružanje cjelovite procjenu rizika koji proizlazi iz upotrebe tri neonikotinoidna pesticida, što je zauzvrat omogućilo EU da donese svoju uvelike proslavljenu zabranu iz 2018. za sve uporabe ovih pesticida na otvorenom.
I Komisija i EFSA više puta su izjavljivale da podržavaju Vodič za pčele iz 2013. godine. Međutim, države članice blokirale su njegovu primjenu u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje. U međuvremenu, ostaju stare smjernice iz 2002. godine koje je napisala industrija pesticida [6] i koja se temelji na “zastarjeloj” znanosti, prema Komisiji [7] i EFSA8.

Europski građani svjesni su koliko je važna primjena robusnih testova pesticida prije odobrenja za poništavanje pada oprašivača i zahtijevaju trenutno i cjelovito usvajanje smjernica EFSA iz 2013. godine.1

EU mora zaštititi europske pčele i okoliš od opasnih pesticida na temelju “trenutnih znanstvenih i tehničkih saznanja” 9, u skladu s EU regulativom o pesticidima (Uredba (EZ) br. 1107/2009). Neuspjeh država članica i Europske komisije da primijene propise znači da je sada na zastupnicima Europskog parlamenta veto na njihove neprihvatljive planove i dobivanje zadataka poštivanja zakona EU i zaštite europskih pčela na pravom putu.

S poštovanjem,

Natalija Svrtan, mag. ing.
Zemljane Staze
Tijardovićeva 44
10000 Zagreb

[1] 238.000 ljudi potpisalo je peticiju SumOfU-a za potpunu provedbu dokumenta o upravljanju pčelama http://sumofus.org/bee-guidance
[2] EFSA (2013). Dokument o smjernicama EFSA-e o procjeni rizika sredstava za zaštitu bilja od pčela (Apis mellifera, Bombus spp. I samotne pčele). EFSA Journal 2013; 11 (7): 3295
[3] Hallmann CA i sur. (2017). Više od 75 posto pada ukupne biomase letećih insekata tijekom 27 godina u zaštićenim područjima. PLOŠE JEDAN 12 (10)
[4] Reemer, M. (2018). Basisrapport voor de Rode Lijst Bijen, EIS Kenniscentrum Insecten Leiden.
[5] Sánchez-Bayo, F., & Wyckhuys, KA (2019). Pad entomofaune u svijetu: pregled njenih pokretača. Biološka zaštita, 232, 8-27.
[6] Mreža za djelovanje protiv pesticida (2018). Industrija piše svoja pravila, a izvršni direktor i Europska pčelarska koordinacija BeeLife (2010): Je li budućnost pčela u lobiju za pesticide?
[7] Odgovor Greenpeacea i drugih od povjerenika Vytenisa Andriukaitisa, 31.1.2017
8 EFSA (2012). Znanstveno mišljenje o znanosti koja stoji iza razvoja procjene rizika sredstava za zaštitu bilja na pčelama (Apis mellifera, Bombus spp. I samotne pčele). EFSA časopis 10 (5), 1–275 (2012).
9 Uredba (EZ) br. 1107/2009, članak 4.; DODATAK II, točka 3.8.3; Članci 11. i 36

Plastična Zemlja

Više plastike nego biomase?

Nepregledna “polja” plastike protežu se oceanima i morima

Uzevši u obzir činjenicu da se plastika razgrađuje više od 100 godina, a neke vrste i više od 500 godina, te da nakon razgradnje plastike, osobito spaljivanja plastike, u okolišu ostaju i dalje toksične kemikalije, znamo da smo zagadili Zemlju na više stotina godina i da nećemo za našeg života doživjeti življenje u čistom okolišu.

Porazna je i spoznaja da pri tom uopće ne brinemo o budućim naraštajima, pa ni o vlastitoj djeci, koja su već tu i koja će sigurno, nastavimo li i dalje upotrebljavati plastiku, živjeti u još gorim uvjetima.

Dopustimo li, uvjetno, opravdanost upotrebe plastike u, primjerice, medicini gdje nije lako iznaći alternativu, da li nam je potrebno da svakodnevno kupujemo plastiku – bilo vrećice, bilo vodu i ostale napitke u plastičnim bocama, bilo pregršt igračaka s kojima će se djeca igrati samo jedanput?

Vrijeme za hitnu promjenu isteklo je čim je proizveden prvi polimer – davno smo prekrdašili sve rokove, promijenite svoje načine življenja – odmah.

Predavanje: Ekološke prednosti biljne prehrane

Koliki ekološki otisak ima meso, koliki mlijeko, a koliki krumpir?
Možemo li se smatrati ekološki osvještenim građanima, a istodobno konzumirati hranu životnjskog podrijetla?
Koja je cijena konzumiranja životinjskih proizvoda koju će plaćati naša djeca i unuci?
Dođite na Vegefest 08. lipnja u 17:45 i saznajte više o održivoj proizvodnji hrane.

Natalija Svrtan
Natalija Svrtan

Zelena transverzala – Yammat – Zagreb, grad bez pesticida

Hrvatska ne smije pogodovati korporacijama, već treba slijediti primjer zemalja koje su se uspješno okrenule organskoj poljoprivredi, poput Danske, nizozemske i ostlaih zapadnoeruopskih zemalja. Preduvjete za to imamo, još i bolje. Primjeri u stvarnom životu postoje, rezultati su fantastični, stoga nema opravdanja za daljnju upotrebu pesticida. Edukacija djelatnika u nadležnim institucijama je preduvjet za napredak, te bi trebalo krenuti odatle.

Također, na nama građanima je jednako važan zadatak – trebamo zahtijevati pravo na zdravlje i pravo na zdrav okoliš!

Natalija Svrtan, mag. ing.

Pesticidi iz voćnjaka i vinograda na dječjim igralištima

Prijeti li djeci opasnost na igralištima?

Proizvodnja voća i vina je u poljporivrednom sektoru najveći potrošač pesticida. Ipak, u kojoj mjeri su javna mjesta pogođena širenjem pesticida s poljoprivrednih površina u velikoj je mjeri nepoznato. U prvom istraživanju te vrste, 71 javno igralište u Južnom Tirolu (Italija) testirano je na kontaminaciju pesticidima. Gotovo polovica ispitanih igrališta bila je kontaminirana pesticidima. Ukupno je bilo pronađeno 12 pesticida. Nalazi su posebno zanimljivi jer je 92% otkrivenih pesticida “hormonski disruptori” (dio obitelji kemikalija koje uzrokuju endokrine poremećaje). Studija je također pokazala da je kontaminacija pesticidima ovisna o udaljenosti i udjelu poljoprivrednih površina u okolnom krajoliku, kao i o vjetru i oborinama.
Ovi su nalazi objavljeni u časopisu Environmental Sciences Europe.

Glifozat i u malim dozama šteti insektima

Argentina je otkrila da doze Roundupa, čiji je aktivnis astojak upravo glifozat, i dalje štete pčelama. To znači da doza nije dovoljno jaka da ubije, ali je očigledno dovoljna da našteti pčeli. Koristeći relativne doze herbicida, istraživači su otkrili da su pčele izložene Roundupu pokazale smanjenu osjetljivost na saharozu – što je dovelo do smanjene sposobnosti praćenja i pronalaženja hrane. Izložene pčele pokazale su i slabije rezultate u učenju, smanjenu sposobnost mirisa i slabu memoriju. Pčele izložene glifosatu pokazuju veću učestalost tzv. poremećaja kolonije, najvjerojatnije zato što se ne mogu sjetiti kako se vratiti u svoju košnicu.

Izvor: https://www.newstarget.com/2016-06-27-study-shows-honeybees-are-starving-because-of-roundup.html

Ostaci pesticida nađeni u 83% poljoprivrednih tala

Ostaci pesticida nađeni su u 83% analiziranih poljoprivrednih tala u 166 različitih kombinacija pesticida. Najčešće mješavine koje su otkrivene u najvišim koncentracijama bile su kontroverzni glifozat i njegov metabolit aminometilfosfonska kiselina, nakon čega je uslijedio uobičajeni pesticid diklorodifeniltrikloretan (zabranjen u EU 1986.) i fungicidi širokog spektra boskalid, epoksikonazol i tebukonazol.

Pročitajte više na: https://phys.org/news/2019-01-pesticides-european-soils.html#jCp