RESTART koalicija odgovorila na upitnik

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

  1. Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Proizvodnja hrane je proces koji se može usmjeriti različito, može biti usmjerena samo na proizvedenu količinu ili se težište može staviti na kvalitetu (kao u proizvodnji predikatnih vina i lednoj berbi). Navedene strategije zahtijevaju pravilan, znanstveni odnos prema proizvodnji i jače sudjelovanje znanstvene zajednice pri odlučivanju o načinu praćenje poljoprivredne proizvodnje – proizvodnje hrane. Navedene strategije od proizvođača zahtijevaju poznavanje važnosti biološke raznolikost, čuvanja prirodnih ekosustava i što je posebno važno očuvanje genetske raznolikosti jer to je jedina prihvatljiva rezerva koja bi se trebala koristiti u stvaranju novog sortimenta i povećanju otpornosti na uzročnike bolesti. Revitalizirana priroda doprinijeti će povećaju kvalitete okoliša u kojem živimo. Zato DA Strategiji EU za bioraznolikost do 2030.

Strategija „od polja do stola” može se sažeti u izjavi „ ako je hrana mora biti zdrava, inače nije hrana“. Preusmjeravanje na domaće, lokalne proizvođače hrane tijekom zatvaranja granica radi COVD-19 pokazalo se ključnom. Nacionalne države radi osiguravanja stabilnosti moraju strateški razmišljati i osigurati dostatnost proizvodnje hrane za vlastito stanovništvo, odnosno kako Strategija kaže „snažnog i otpornog prehrambenog sustava“, provođenje Strategije vidimo kao pomoć proizvođačima u Hrvatskoj jer će država imati zadatak zaštiti domaće proizvođače i prestati favorizirat uvoz hrane vrlo često sumnjive kvalitete.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Zdravo stanovništvo osnovni je preduvjet za stvaranje društvenog blagostanja. Hrana mora biti hrana, a naši proizvođači hrane moraju dobiti stručnu pomoć. Danas imamo puno nezaposlenih agronoma koji su marginalizirani, a njihova stručna znanja ostaju neiskorištena. Činjenica je da ekološki i zdravstveno prihvatljiva hrana može donijeti ekonomsku korist, odnosno smanjiti izdatke za lijekove i tako osigurati održivost sustava solidarnog zdravstva u Hrvatskoj. Strategiju je moguće implementirati i pri tomu zaposliti struku koja mora biti na terenu, kako je to planirano 80-ih, a ne za pisaćim stolom pisati neprovedive zakone.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Integrirana zaštita bilja treba postati prioritet, takav način organizacije proizvodnje hrane koji uvažava prirodne ekosustave i koristi znanje i terenski rad agronoma, veterinara i drugih stručnjaka u procesu proizvodnje hrane smanjuje upotrebu pesticida. Favoriziranje OPG-ova u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta smanjiti će broj površina u monokulturi te i na ta način smanjiti upotrebu kemijskih sredstava u zaštiti bilja i životinja

Odgovor platforme stranaka DOSTA PLJAČKE:

U ime platforme odgovara Davor Popović, dipl.ing.agr.

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Postojeća strategija je prepoznala glavne probleme u poljoprivrednom sektoru i teži da se novom organizacijom riješe problemi i postigne održivo stanje. Niz ciljeva je definirano ispravno, te provedba strategije ima dobre šanse za primjenu.
No, sama strategija je na razini EU, dok naša Hrvatska ne postoji, i potrebno ju je hitno donijeti, ukoliko želimo da se poljoprivredni sektor postavi na zdrave temelje, te da se omogući proizvodnja hrane u samodostatnim količinama za cijelo građanstvo. Hrvatska poljoprivreda trpi velike negativne posljedice, koje su uzrokovane lošim planiranjem. Sve to nas  je dovelo do situacije da proizvodimo svega 50% hrane za pučanstvo.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Strategija je ostvariva, no potrebno je da u njenoj provedbi prati cijeli niz drugih mjera prilagodbe sustava. Uopće na razini Evrope dolazi do smanjenja broja aktivnih tvari i broja pesticida. Prepoznaje se njihova štetnost, te se ukidaju razne aktivne tvari. To zahtjeva da se poljoprivrednici obrazuju kako i na koji način mogu provoditi konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju, a da se problemi u uzgoju otklanjaju na zadovoljavajući način. Sama ekološka poljoprivreda zadovoljava kriterije smanjenja i pruža mnoge odgovore.
Proizvodnja hrane u lokalnoj zajednici, prijevoz roba i sam plasman trebaju biti organizirani regionalno. Treba težiti prema samoodrživosti zajednice, te smanjenjem dodatnih troškova. Hrana mora biti visoko energetska i hranidbeno ispravna namirnica, jer je to preduvjet da osiguramo zdravlje svih građana. Nemojmo zaboraviti da organizacija uzgoja hrane po regijama, koje su preduvjet u planiranju uzgoja prema optimalnim uvjetima svake biljke, treba pratiti infrastrukturna izgrađenost. Ovdje govorimo da se poljoprivrednici moraju početi udruživati, da moraju početi primjenjivati nove tehnologije, te da skladišteni i prerađivački objekti budu u blizini same proizvodnje hrane. Organizacija uzgoja na poljoprivrednim površinama obvezno mora biti povezana sa prerađivačkom industrijom, koja će te iste proizvode prerađivati i distribuirati krajnjim potrošačima. Takav lanac omogućiti će povećanje proizvodnje kvalitetne hrane i nova radna mjesta.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Održiva uporaba pesticida je dobro zamišljen projekt, no nedovoljno dobro proveden na terenu. Podizanje razine znanja kod svih korisnika pesticida je vrlo poželjna, ali građani olako shvaćaju samu uporabu pesticida. Pesticidi imaju vrlo veliki učinak na ekosustav, te kriva primjena utječe na cijeli niz organizama u okruženju primjene. Primjena pesticida iz zraka je ograničena određenim pravilima, iako se u Hrvatskoj ne provodi zbog malih obradivih površina i nepostojanja uređaja za tretiranja. Veći problem vidimo u uređajima (prskalicama) koji unatoč obvezi registracije nisu u dovoljnoj količini provjereni, pa tako dan danas još imamo neispravne uređaje kojima se vrši tretiranje. Tu dolazi do pojave preklapanja, zanošenja (drifta), izlijevanja viškova škropiva na nepravilan način itd. Podizanjem razine znanja i svijesti, postepeno se treba otklanjati nedostatke u primjeni, a sve to zahtjeva uporan i dugotrajan rad savjetodavnih službi, te konstantne provedbe obrazovanja i dostupnost informacija kod samih korisnika. Proces nije lagan, ali je potrebit i kroz duži vremenski period, te s dolaskom novih obrazovanih generacija, možemo postići zadovoljavajuću razinu.

Stranka rada i solidarnosti prva dostavila odgovor

Dostavljamo odgovor Stranke rada i solidarnosti o Planu za održivu proizvodnju zdrave hrane

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Proizvodnja zdrave hrane, odnosno osigurati pristup zdravim namirnicama krajnji je cilj kojem težimo. Zdravlje građana izravno je povezano s dostupnošću kvalitetne hrane koja doprinosi očuvanju zdravlja. Osim doprinosa očuvanju zdravlja ljudi, čuvaju se i okoliš i priroda koji su pod izravnim  utjecajem agrotehničkim mjera koje se provode u procesu proizvodnje hrane.
Stoga smatramo da trebamo uložiti sve dostupne resurse za implementaciju ovih strategija, kao na primjer prilikom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH putem zakupa prednost bi trebalo dati ekološkim proizvođačima. Cilj EU strategije „od polja do stola“ je da do kraja 2030. godine 25 % od ukupnih poljoprivrednih površina bude pod ekološkom proizvodnjom.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Zaštitu okoliša i zdravlja ljudi, te zalaganje za smanjenje utjecaja na klimatske promjene smanjenjem emisije stakleničkih plinova smatramo prioritetnim ciljevima. To planiramo postići ulaganjima u zelenu infrastrukturu, prilagodbama postojećih modela poslovanja održivim sustavima ( npr. navodnjavanje na obnovljive izvore energije – solarni paneli) te kreiranjem održivog,kružnog gospodarstva.
Gradonačelnik Grada Zagreba  dokazao je brigu za ljude i okoliš prihvaćanjem različitih strategija i provođenjem projekata koji doprinose ostvarenju nabrojanih ciljeva, primjerice: Gradovi Bez Pesticida kojim su iz upotrebe na javnim površinama Grada Zagreba izbačeni pesticidi te su zamijenjeni mehaničkim i biološkim metodama, održivim načinima kontrole tzv. štetnika – okopavanje, plijevljenje, tretiranje vrućom vodom, parom, zrakom, itd.
Projektom “Gradski vrtovi” neobrađeno zemljište u vlasništvu grada stavljeno je u funkciju proizvodnje hrane i to isključivo organskim putem, a znamo da je jedan od glavnih gubitaka bioraznolikosti upravo neodrživo korištenje zemljišta. Također, projektom se podiže svijest građana o važnosti kvalitetne ( zdrave) prehrane i očuvanja okoliša, doprinosi se kratkom lancu opskrbe te smanjuje otisak na okoliš jer se na gradskim vrtovima ne koriste kemijska sredstva za zaštitu bilja kao ni druga kemijska sredstva.
Strategija “Od polja do stola” doprinosi očuvanju okoliša i prirode i povećanju bioraznolikosti što posljedično pozitivno utječe i na ljudsko zdravlje.
Gore spomenuti projekti već ispunjavaju svrhu  i ciljeve strategija, čak i u većem opsegu od definicija samih strategija.

Iz navedenog je vidljivo da implementaciju navedenih strategija smatramo važnim i neizbježnim dijelom obveza koje imamo kao članica Europske unije.
Zato da, implementacija spomenutih strategija važna je i korisna za ljude, prirodu i okoliš.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Da, svaki donesen akcijski plan mora biti implementiran i provođen u praksi. Plan koji za cilj ima zaštitu zdravlja građana važan je i prioritetan za provedbu, a znamo da Grad Zagreb već od prije kvalitetu života svojih građana te očuvanje okoliša stavlja na prvo mjesto.
Derogacije su moguće samo kad su iscrpljene druge mogućnosti (mehanički i biološki načini kontrole štetnika i bolesti, itd.), a očekivana šteta nanijela bi ekonomski gubitak i/ili nepopravljivu štetu prirodi, okolišu i/ili ljudima.

Pitanja strankama o održivoj proizvodnji hrane

Pitali smo stranke o planovima za prelazak na održivu proizvodnju hrane

Rotkvice

Poštovani,

potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

Stoga Vas molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.
Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Odgovore ćemo, uz Vaše dopuštenje, objaviti na mrežnim stranicama udruge Zemljane staze.

Koristimo priliku da istaknemo naše stajalište da su u proizvodnji hrane prihvatljive isključivo održive, zdravlju i okolišu neštetne prakse, koje doprinose očuvanju bioraznolikosti, temeljene na principima kružnog gospodarstva te apeliramo na Vas da svojim zalaganjem doprinesete očuvanju zdravlja ljudi, kao i očuvanju okoliša i prirode.

S poštovanjem,

Natalija Svrtan, mag. ing. agroekologije
Zemljane staze
Tijardovićeva 44
10000 Zagreb
M: +385 91 519 2593
Skype: nsvrtan

GRADOVI BEZ PESTICIDA 2020.

I ove godine gradonačelnicima šaljemo Pozivnicu za pristup Europskoj Mreži Gradova Bez Pesticida.

GBP
Grad Ozalj – Grad Bez Pesticida
Foto: Primus Art / Darko Višak

Svjesnost o važnosti očuvanja zdravlja nikad nije bila veća.

Udruga Zemljane staze članica je europskog ogranka svjetske organizacije za borbu protiv pesticida, PAN EUROPE, te u suradnji s navedenom organizacijom radi na provođenju projekata koji za cilj imaju očuvanje i zaštitu prirode, povećanje bioraznolikosti, te zaštitu zdravlja ljudi i životinja.

PAN Europe zalaže se za zamjenu pesticida održivim načinima zaštite i uzgoja bilja, za implementaciju zakona Europske unije u zakonodavstvo svih zemalja članica, kao i za postroživanje odredbi kojima se štiti prije svega zdravlje ljudi, a zatim i priroda; npr. zalažu se za promjenu postojećeg sustava procjene rizika od pesticida.

Jedan od projekata organizacije PAN Europe koji provodimo jest projekt „Gradovi Bez Pesticida” koji za cilj ima podizanje svjesnosti građana o opasnostima od pesticida. Kampanja je usmjerena na radove koji se potpisivanjem Prisege obvezuju izbaciti pesticide iz upotrebe na javnim mjestima te tako doprinose poboljšanju zdravlja građana i očuvanju okoliša. Ujedno, potpisivanjem Prisege gradovi postaju članovi prestižne Europske Mreže Gradova Bez Pesticida koju čine, primjerice, Bruxelles, Strasbourg, Rennes, Kopenhagen, Males i brojni drugi europski gradovi. Cilj Mreže jest razmjena znanja i iskustava u održavanju gradskih površina bez upotrebe pesticida, održivim metodama, te promicanje održivih i zdravih principa življenja.
U Hrvatskoj su 2 grada potpisala Prisegu – Ozalj i Zagreb.

Stoga smo e-mail kampanjom pozvali gradonačelnike hrvatskih gradova da naprave korak više za očuvanje zdravlja svojih građana, osobito najugroženijih skupina – djece i trudnica.

Potpisivanjem Prisege gradovi se odlučuju za zdraviji i kvalitetniji način održavanja zelenih površina na javnim mjestima, bez upotrebe pesticida, mehaničkim i biološkim metodama kontrole tzv. štetnika. Na taj je način eliminirana opasnost od štetnog utjecaja pesticida izravnim kontaktom ili zanošenjem vjetrom, smanjuje se zagađenje tla te otpadnih i podzemnih voda, a doprinosi se povećanju bioraznolikosti i zaštiti pčela i drugih oprašivača. Prošlotjedni slučaj pomora pčela u Međimurju zorno dokazuje opasnost upotrebe pesticida i negativne učinke koje pesticidi ostavljaju na okoliš.
Izbacivanje pesticida iz upotrebe usklađeno je s postojećom Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine.

Podsjećamo da su posljedice upotrebe pesticida na ljudski organizam brojne i višestruke. Pesticidi su kancerogeni, uzrokuju Non-Hodgkin limfom, utječu na reproduktivno zdravlje, uzrokuju bolove u trbuhu, hormonalne poremećaje, pretilost, dijabetes, alergije, neurološke probleme, agitiranost, astmu, Parkinsonovu bolest, te brojne druge bolesti i poremećaje. Osobito su ugrožena djeca i trudnice zbog intenzivnog razvoja u dječjoj dobi, odnosno, tijekom embrionalnog razvoja.

Šteta koju činimo upotrebom pesticida nije ni jednokratna ni lokalizirana.
Primjenom pesticida započinjemo dugačak lanac koji seže u tlo, vodu, zrak, do biljaka i životinja kojima uopće nisu namijenjeni, te na kraju i do naših tanjura.
Neki pesticidi su perzistentni pa se rezidue nalaze u tlu i godinama nakon primjene, neki su bioakumulativni, a neki su i vrlo migrativni pa se rezidue mogu naći i na mjestima vrlo udaljenim od mjesta primjene.

Alternativa upotrebi pesticida ima mnogo, a primjenjuju se ovisno o podneblju, raslinju i klimatskim uvjetima – mehanički načini rješavanja neželjenog bilja – čupanjem, iskopavanjem, tretiranje vrućom vodom, parom ili zrakom, te biološke metode – biološki insekticidi, sadnja bilja otpornog na štetočine, sadnja bilja koja omogućuje razmnožavanje prirodnih predatora štetočina, promicanje autohtonih vrsta, te ono što kao udruga snažno promičemo – Suživot s prirodom. Potičemo građane na prihvaćanje zelenila u gradovima, na stazicama, pločnicima, fasadama, na prihvaćanje autohtonih vrsta umjesto trenutačno jako popularnih ukrasnih vrsta, a koje su ustvari često i invazivne i neprilagođene našem području, nastojimo zainteresirati građane da prihvate prirodu u svom izvornom obliku i da uspostave harmoničan suživot u ekosustavu.

“Nadamo se da će hrvatski gradonačelnici uvidjeti važnost zaštite zdravlja ljudi i okoliša te da će ovim korisnim marketinškim potezom doprinijeti razvoju svog grada, kao što su to do sada u Hrvatskoj učinili gradovi Zagreb i Ozalj”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze. Osim članstva u Europskoj Mreži Gradova Bez Pesticida, gradovi dobivaju pristup informativnim i edukativnim materijalima te sudjeluju u razmjeni znanja i iskustava s drugim gradovima u Mreži, na godišnjim sastancima, kao i u online događanjima.

Ponovo pokrenite hrvatski turizam pomoću Covid-19 krize

Sunce, priroda i zdrava hrana – savršene postavke za zdravstveni turizam

„Covid-19 pruža Hrvatskoj veliku priliku za jačanje turizma, usmjeravanjem na „imunitet – wellness” – namijenjen svima koji žele osvježiti organizam kombiniranjem prirode, sunca i zdrave hrane. “, kaže Andreas Wil Gerdes, pokretač ideje o „imunitet – wellnessu”. Andreas često posjećuje Hrvatsku te je upoznat s njenim prirodnim ljepotama i njenim velikim potencijalom.„Hrvatska ima jedinstvenu kombinaciju sunca, prirode i potencijala za uzgoj zdrave hrane.“, kaže Andreas.

Živeći u neobičnim vremenima, zatvoreni u svojim domovima kako bismo zaštitili sebe i druge ljude od zaraze virusom Covid-19, postajemo svjesni važnosti našeg imunološkog sustava.

Rotkvice na balkonu

Manjak tjelesne aktivnosti, nedostatak svježeg zraka, a posebno nedostatak sunčeve svjetlosti potrebne za stvaranje D3 vitamina, ključnog za prevenciju mnogih bolesti, umanjit će prirodnu sposobnost obrane tijela. Mnogo ljudi će patiti od različitih posljedica spomenutih mjera te će morati naći načine za oporavak.

Covid-19 kriza omogućila nam je da osvijestimo mnoge trenutke i mnoge aspekte življenja koji su neprimijećeno prolazili kroz naše živote, stoga sada mnogi ljudi razmatraju lekcije koje su naučili tijekom ove krize. Pokazalo se da su zdravlje i sposobnost naših organizama da se bori protiv bolesti skočili na vrh liste prioriteta.

Uzimajući u obzir medicinske preporuke za jačanje imunološkog sustava, shvaćamo da je Hrvatska savršeno mjesto za oporavak i (p)održavanje zdravog života. Sa svojim netaknutim prirodnim ljepotama, puno sunca i svježeg zraka, imamo savršene temelje za osmišljavanje jedinstvene i atraktivne turističke ponude – turizma koji podržava imunitet.

„U vrijeme promjene paradigme, trebali bismo iskoristiti priliku za jačanje kapaciteta naše zemlje za unaprjeđenje gospodarstva kroz sektor za koji se zna da daje najveći doprinos Hrvatskoj – turizam. Turističku ponudu treba prilagoditi trenutnim događanjima i zahtjevima. Covid-19 kriza upravo kroji potražnju za nadolazeće godine. Ljudi su više nego ikad prije svjesni potrebe za oporavkom od svakodnevnih rutina i stresa, važnosti učinkovitog imunološkog sustava i potrebe da se slobodno vrijeme provodi u okruženju koje podiže razinu energije.

Grad Ozalj – Grad Bez Pesticida

„Imunitet – wellness” ponuda privući će ljude koji žude za suncem i aktivnostima na otvorenom prostoru te ulažu u svoje zdravlje. Već imamo prekrasnu prirodu i puno sunca, jedino što nedostaje je lokalno uzgojena organska hrana, što je ključno za sve programe koji promoviraju i podržavaju zdravo življenje. Jednako je važno očuvanje naših prirodnih resursa izbacivanjem iz upotrebe pesticida i drugih toksina koji ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi. Hrvatska ima rijetku kombinaciju geografskih i klimatoloških prednosti za uzgoj organske hrane. Moramo je iskoristiti, ali na održiv način, slijedeći pravila kružnog gospodarstva.”, rekla je Natalija Svrtan iz udruge Zemljane staze.




Novi akademski rad osuđuje prakse procjene rizika od pesticida, uoči donošenja strategija “Od farme do vilice” i “REFIT”

“Zeleni oporavak” od COVID-19 krize zahtijeva zdrav i održiv sustav proizvodnje hrane

Udruga Zemljane staze donosi prijevod izvješća za medije iz PAN Europe:
Novi revidirani rad čiji je autor grupa stručnjaka za pravo, politiku i toksikologiju utvrdio je sistemske nedostatke u europskom postupku procjene rizika od pesticida.
 

Stručnjaci su predložili sveobuhvatni program za dalekosežnu reformu, nakon što je u njihovom radu izneseno kako ovi neuspjesi mogu ozbiljno potkopati ambicije za održivom poljoprivredom i „zeleni oporavak“ od pandemije COVID-19.
Pozivi na takav “zeleni oporavak” stigli su od 13 europskih ministara za klimu i okoliš, od 180 kreatora politike, poslovnih lidera, istraživača i nevladinih organizacija (NVO) i WWF-a. Dana 16. travnja Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za Europsku zelenu ponudu, dodao je svoj glas, zahtijevajući da se ukinu stari, zagađujući modeli proizvodnje i da se napravi prelazak na „kružno, održivo i visoko konkurentno gospodarstvo ”.
Spomenuti lideri slažu se da uobičajeno poslovanje nije opcija.
 
Regulatorni propusti:
Prema novom radu, objavljenom u European Journal of Risk Regulation, Europa ne primjenjue dosljedno i ne provodi vlastite propise o pesticidima. Iako je Uredba EU o pesticidima 1107/2009 u teoriji jedna od najstrožih na svijetu, ona tek treba postići svoj cilj „neovisne, objektivne i transparentne procjene pesticida i postići visoku razinu zaštite zdravlja i okoliš”. U radu je predstavljen niz preporuka za rješavanje ovih problema.
 
Razmatrajući glifozat, kao studiju slučaja znanstvene i regulatorne polemike, rad ističe:
    • Raširenu zlouporaba i pogrešnu interpretaciju znanstvenih istraživanja, uz namjerni odabir rezultata povoljnih studija, plagijarizam i nekritičko ponavljanje nalaza predstavljenih kao neovisna potvrda te zlouporabu statističkih i analitičkih alata
    • Neuspjeh u definiranju učinaka smjese, uključujući aditive koji, iako mogu promijeniti profil toksičnosti aktivnog sastojka, nisu dio postupka odobravanja pesticida
    • Neuspjeh da se na odgovarajući način riješi sukob interesa unutar regulatornih agencija, podrivajući neovisnost i objektivnost procjena pesticida.

Kao rezultat ovih propusta, mnogi pesticidi prolaze kroz regulatorni postupak i dobivaju dozvolu usprkos potencijalu da štete zdravlju ljudi i životinja i okoliša.



Predložena rješenja:
Autori otkrivaju da za najveći dio nije kriv sam zakon. Umjesto toga, problem leži u neuspjehu regulatornih tijela da provedu ili provode tvrde ili “meke” zakone koji reguliraju potrošnju pesticida. Autori predlažu načine poboljšanja sustava, zahtijevajući promjene u načinu na koji regulatorno tijelo provodi postupak procjene rizika, kao i način primjene postojećih znanstvenih saznanja i znanstveno analitičkih alata.
To uključuje:
    • Širu upotrebu metoda „sustavnog pregleda“ kako bi se osigurala objektivnost i transparentnost u vrednovanju rezultata znanstvenih istraživanja
    • Pravilnu uporaba pristupa „težina dokaza“ radi uključivanja različitih dokaza, tako da se, na primjer, različite vrste dokaza koje ukazuju na to da je pesticid kancerogen, ne ocjenjuju i ne odbacuju zasebno, već se procjenjuju zajedno integriranim načinom
    • Procjenu toksičnosti formulacija pesticida kao prodanih i korištenih, umjesto samo izoliranih „aktivnih“ sastojaka koji se u regulatornim svrhama testiraju i procjenjuju na sigurnost – jer formulacije mogu biti daleko toksičnije
    • Regulatorno izbjegavanje uobičajene prakse plagiranja vlastitih interpretacija podataka o sigurnosti – umjesto toga, regulatorni organi moraju provoditi objektivne i neovisne procjene podataka.
 
Pojedinosti o novom radu
Postizanje visoke razine zaštite od pesticida u Europi: problemi s trenutnim postupkom i rješenjima za procjenu rizika
Claire ROBINSON, Christopher J. PORTIER, Aleksandra ČAVOŠKI, Robin MESNAGE, Apolline ROGER, Peter CLAUSING, Paul WHALEY, Hans MUILERMAN i Angeliki LYSSIMACHOU
DOI: https://doi.org/10.1017/err.2020.18
Europski časopis za regulaciju rizika, 16. travnja 2020

POZADINA:
Novi se rad temelji na radu interdisciplinarne skupine znanstvenika, pravnika i kreatora politika – uključujući autore ovog rada – koji su 2018. godine formirali koaliciju Građani za znanost u regulaciji pesticida. Više od 140 nevladinih organizacija potpisalo je manifest Koalicije kojom se zahtijeva reforma procjene rizika kako bi se osiguralo da upotreba pesticida ne nanosi štetu ljudima, životinjama, ni okolišu.
Novi rad objavljen je u trenutku kada se Europska komisija priprema za objavljivanje Strategije “Od farme do vilice” (F2F) kao dijela Europskog zelenog plana. F2F ima za cilj “osigurati pošten, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” i uključivat će “mjere za značajno smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida”.
Dr Angeliki Lyssimachou, jedan od autora novog rada, te službenik za znanstvenu politiku u organizaciji Pesticide Action Network Europe, rekla je: “Smanjenje rizika ne može se dogoditi ako se procjena rizika ne izvrši pravilno. Neki pesticidi koji su prošli kroz postupak odobravanja ne bi uopće smjeli biti na tržištu zbog svoje toksičnosti. Regulatorna tijela moraju osigurati primjenu najnovijih znanstvenih saznanja i metoda objektivne procjene tijekom cijelog postupka ocjenjivanja.”
Uz F2F, Komisija će objaviti svoju dugo očekivanu REFIT ocjenu zakonodavstva EU o pesticidima ocjenjujući “da li propisi učinkovito ispunjavaju potrebe građana, poduzeća i javnih institucija” i dajući preporuke za buduće postupke. Istaknuo je da se čini da je REFIT usmjeren na unapređivanje propisa EU za industriju i da će kao rezultat toga namjerno oslabiti propise o pesticidima.
Objavljivanje F2F kao i REFIT Uredbe o pesticidima odgođeno je zbog krize COVID-19, a udruga poljoprivrednika COPA-COGECA lobirala je da publikacija bude odgođena do jeseni – ili da se prvo izvrši procjena učinka.
No , Claire Robinson, urednica GMWatch-a i prva autorica novog rada, komentirala je: “COVID-19 nam je pokazao da ljudsko zdravlje mora biti prioritet i da je održiva proizvodnja hrane presudna. Ne možemo si priuštiti veća odlaganja u provođenju zdravog, održivog, i elastičnog prehrambenog sustava.”
Ovaj poziv podržan je otvorenim pismom 40 nevladinih organizacija, koje zahtjevaju od Komisije da ne odgađa objavu F2F i da „pokaže da ona aktivno usmjerava EU ka zelenijoj budućnosti, od čega su održivi i otporni prehrambeni sustavi bitan dio ”.
Prema nedavnim informacijama koje je dao službenik Komisije, datum pokretanja strategije F2F trenutno se pregledava.

Citati autora:
Dr. Apolline Roger, savjetnica za zakonodavstvo i politiku, ClientEarth, Bruxelles, Belgija, rekla je: “Uredba o pesticidima ima sjajne elemente. Za većinu nije potrebno reformirati zakon, već način na koji se provodi. U našim preporukama detaljno opisujemo reforme koje su potrebne. “
Profesor Christopher Portier, stariji znanstvenik u Fondu za zaštitu okoliša i bivši direktor Nacionalnog centra za zdravlje okoliša u SAD-u, rekao je: „Znanstvena strogost i potpuna transparentnost presudni su za procjenu podataka korištenih u donošenju regulatornih odluka i za povjerenje koje će javnost imati u tim procjenama. Ovaj članak opisuje poboljšanja koja će ojačati i znanstvenu strogost i transparentnost. “
Paul Whaley, akademik sa Sveučilišta Lancaster u Velikoj Britaniji, specijaliziran za nove metode procjene zdravstvenih rizika od izloženosti kemikalijama, rekao je: „Europska agencija za sigurnost hrane bila je vodeća svjetska agencija u predlaganju reformi načina na koji se znanstvena istraživanja koriste u riziku od pesticida procjena, posebno u primjeni metoda sustavnog pregleda za analizu dokaza o potencijalnim zdravstvenim rizicima. Problem je što se te reforme provode previše sporo i neravnomjerno, zbog čega se previše kemikalija ocjenjuje metodama koje su zastarjele, netransparentne i daju nepouzdane rezultate. “
Dr Peter Clausing, toksikolog iz Pesticide Action Network Germany, rekao je: Pristup “težine dokaza” važan je koncept za konsolidaciju znanstvenih podataka. Naš rad pokazuje da postoji mnogo prostora za poboljšanje u načinu na koji europske vlasti koriste ovaj koncept tijekom procjene rizika od pesticida. “
Profesorica Aleksandra Čavoški sa Sveučilišta u Birminghamu rekla je: „EFSA je učinila značajne korake u poboljšanju svoje politike neovisnosti s ciljem sprječavanja učinka „okretnih vrata”. Međutim, EFSA-ova politika neovisnosti ne ide dovoljno daleko da spriječi sukob interesa koji može nastati financiranjem istraživanja. “








Zahtjev Timmermansu i povjerenicima Europske komisije za donošenje strategije “Od farme do vilice”

Potpisnice zajedničkog pisma povjerenicima Europske komisije

39 organizacija civilnog društva jučer je navečer poslalo zajedničko pismo izvršnom potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu, te povjerenicima Kyriakides, Wojciechowskom i Sinkevičiusu, pozivajući da se strategija “Od farme do vilice” objavi 29. travnja, bez daljnjeg odgađanja.

Trenutačna Covid-19 kriza potaknula je različita mišljenja unutar institucija EU-a i među dionicima u proizvodnje hrane i u poljoprivredi oko pitanja trebaju li se strategije “Od farme do vilice” (F2F) i strategije biološke raznolikosti dodatno odgoditi, preispitati ili izravno odbaciti.

Potpisnice pisma, kao i udruga Zemljane staze koja je članica PAN Europe, jedne od potpisnice pisma, vjeruju da nikad nije bilo od većeg značaja da Komisija pokaže svoja nastojanja ka aktivnom usmjeravanju EU prema zelenijoj budućnosti, od čega su održivi i prilagodivi  prehrambeni sustavi bitan dio. 

Nadamo se da će i Hrvatska, kao predsjedavajuća Vijećem EU-a zauzeti stav i izravno doprinijeti donošenju spomenutih strategija.

Udruga Zemljane staze aktivno promiče stavove krovne organizacije kojima je cilj zaštita ljudskog zdravlja, očuvanje okoliša i zaštita prirode, provođenjem inicijativa i sudjelovanjem u radu organizacije.

Europski Zeleni Plan – važna strategija u suočavanju s posljedicama pandemije

EU Commission President Ursula von der Leyen (Photo: European Parliament/Flickr)
Health and Environment Alliance – HEAL upozorava: Europski Zeleni Plan mora biti središnja strategija za prilagodivi oporavak nakon Covid-19 krize   U vrijeme suočavanja s teškom krizom koja se odražava na sve domene života, uočavamo važnost očuvanja i unaprijeđenja postojećih sustava o kojima ovisi naš opstanak. 11 članica EU podržalo je inicijativu kojom se naglašava važnost strategija za sprječavanje klimatske i ekološke krize.
HEAL ističe važnost pridruživanja svih članica EU, a inicijativu podržavaju brojne organizacije koje svojim objavama pozivaju članice EU-a na pažljivo donošenje dugoročnih strategija. U nastavku donosimo prijevod jedne od objava: “Svijet se suočava s neviđenom krizom. U samo nekoliko tjedana pandemija Covid-19 proširila se svijetom i prouzročila ogromnu ljudsku tragediju i povijesni ekonomski zastoj za koji još uvijek ne znamo cjelokupni utjecaj.

Naša su se društva ugasila, granice su zatvorene, nezaposlenost je u porastu, a tvrtke se bore.

Fokus je trenutno na borbi protiv pandemije i njezinih neposrednih posljedica.

Međutim, trebali bismo se pripremiti za obnovu gospodarstva i uvođenje potrebnih strategija za oporavak kako bismo Europi i njenim građanima vratili obnovljeni, održivi napredak i prosperitet.

Pritom ne smijemo izgubiti iz vida ustrajnu klimatsku i ekološku krizu. Stvaranje zamaha za borbu protiv ove bitke mora ostati visoko na političkom planu.

Pouka iz krize Covid-19 jest da je rano djelovanje od ključne važnosti. Stoga moramo održavati ambiciju da ublažimo rizike i troškove neaktivnosti zbog klimatskih promjena i gubitaka biološke raznolikosti.

Ne možemo si priuštiti zastoj koji može imati štetne učinke na našu klimu, biološku raznolikost i okoliš te na zdravlje ljudi i ekonomiju.

Ova kriza podsjetila je da odgovore treba pronaći na usklađen način kroz zajednički europski dogovor.

Kapacitet EU-a da djeluje uvelike ovisi o našoj sposobnosti da solidarno djelujemo na izgradnji mosta između borbe protiv Covid-19, gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena.

Stoga toplo pozdravljamo poziv šefova država i vlada Komisiji da započne rad na sveobuhvatnom planu za oporavak EU koji uključuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

Pozivamo Komisiju da koristi Europski zeleni sporazum kao okvir za ovu vježbu i na taj način da održi zamah primjenom svojih inicijativa.

Zeleni ugovor predstavlja novu strategiju rasta za EU koja je u mogućnosti pružiti dvostruku korist od poticanja gospodarstava i stvaranja radnih mjesta uz ubrzanje zelene tranzicije na financijski učinkovit način.

Na primjer, cilj neutralnosti klime do 2050. godine, kao i snažan politički okvir osiguravaju stabilno i perspektivno ulagačko okruženje za europska poduzeća, što je ključni preduvjet zelenog rasta i stvaranja novih radnih mjesta.

Pored toga, potičemo Komisiju da razmotri elemente Zelenog ugovora, uključujući i Europski plan ulaganja u zeleno djelovanje, koji se može gurnuti naprijed kako bi se potaknuo zeleni oporavak i pravedan prijelaz.

Moramo povećati ulaganja, posebno u područjima održive mobilnosti, obnovljivih izvora energije, obnove zgrada, istraživanja i inovacija, oporavka biološke raznolikosti i cirkularne ekonomije.

Zeleni ugovor pruža nam putokaz za donošenje ispravnih izbora u odgovoru na ekonomsku krizu, istovremeno pretvaranje Europe u održivo i klimatsko neutralno gospodarstvo.

Trebali bismo izdržati iskušenja kratkoročnih rješenja kao odgovor na sadašnju krizu koja riskira zaključavanje EU-a u ekonomiji fosilnih goriva u narednim desetljećima.

Umjesto toga, moramo ostati odlučni u svrhu povećanja cilja EU 2030. do kraja ove godine, pridržavajući se rasporeda pariškog sporazuma, unatoč odgodi Cop26, i potaknuti ostale svjetske dionike da također pojačaju ambicije.

U tom svjetlu smo zadovoljni što je Komisija na putu da do rujna 2020. predstavi plan procjene učinka za povećanje ciljeva EU do 2030. i smanjenje emisija stakleničkih plinova za 50-55% u odnosu na razinu iz 1990. godine.

Nadalje, moramo održavati i ojačati učinkovite regulatorne alate EU kao što su Sustav EU-a za trgovanje emisijama, okolišni standardi i sektorske politike te ih učiniti učinkovitijima u manjenju emisija na najisplativiji način, istovremeno pružajući put europskim tvrtkama ka zelenoj i cirkularnoj ekonomiji.

Moramo poslati snažan politički signal svijetu i našim građanima da će EU voditi primjerom, čak i u teškim vremenima poput sadašnjih i utvrditi put ka klimatskoj neutralnosti i ispunjenju Pariškog sporazuma.

Istodobno, hitne akcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti moraju biti ključni dio našeg odgovora na globalnu zdravstvenu i ekološku krizu i ključni aspekt za osiguranje dugoročnog opstanka i dobrobiti naših društava.

Leonore Gewessler, savezni ministar za klimatsko djelovanje, okoliš, energiju, mobilnost, inovacije i tehnologiju Austrije

Dan Jørgensen, ministar za klimu, energiju i komunalne usluge Danske

Krista Mikkonen, ministar za okoliš i klimatske promjene Finske

Sergio Costa, ministar okoliša, kopna i mora Italije

Juris Pūce, Ministar za zaštitu okoliša i regionalni razvoj Republike Latvije

Carole Dieschbourg, ministrica okoliša, klime i održivog razvoja Luksemburga

Eric Wiebes, ministar ekonomskih poslova i klimatske politike Nizozemske

João Pedro Soeiro de Matos Fernandes, ministar za okoliš i klimatske akcije Portugala

Teresa Ribera Rodríguez, četvrta potpredsjednica vlade i ministrica za ekološku tranziciju i demografski izazov Španjolske

Isabella Lövin, ministrica okoliša i klime i potpredsjednica švedske premijerke

Élisabeth Borne, ministrica za ekološki i inkluzivni prijelaz Francuske

Pismo potpredsjedniku Europske komisije – podržite smanjenje potrošnje pesticida i prelazak na agroekologiju

Danas je 87 organizacija, kao potpora Europskoj građanskoj inicijativi „Spasite pčele i poljoprivrednike!“,  poslalo pismo izvršnom potpredsjedniku Europske komisije, kao i povjerenicima Kyriakides, Wojciechowski i Sinkevičius, tražeći od njih da se Europskim zelenim planom smanji potrošnja pesticida te da se prijeđe na agroeologiju.

Peticiju je potpisalo više od četvrt milijuna građana Europske unije.
Potpisnice su i dvije hrvatske udruge, Zemljane staze i Eco-Hvar.

Razlog traženja ovih mjera jest značajan pad broja pčela i oprašivača u Europi i svijetu. U doba kada nam svima prijete različite i nepredvidive posljedice suočavanja s korona virusom, važno je podržati jednu od najvažnijih domena privrede, a to je upravo proizvodnja hrane. Zajedno sa sve većim urušavanjem biološke raznolikosti kojem trenutno svjedočimo, s pravom je podignut alarm u znanstvenoj zajednici i široj javnosti. Stručnjaci su se složili da uobičajena praksa ne može ostati opcija. Sada je napokon prihvaćeno da je postojeći model proizvodnje hrane glavni pokretač kolapsa ekologije, uglavnom zbog masovne upotrebe sintetičkih pesticida na koje se današnja proizvodnja oslanja.

Zbog toga su potpisnici pozvali Europsku komisiju da sprovede zahtjeve inicijative “Sačuvajte pčele i poljoprivrednike!”.
Posebno traže da bez kompromisa:

1. Započnu postupno izbacivanje sintetičkih pesticida iz poljoprivrede u EU, postavljanjem cilja za smanjenje upotrebe za 80% do 2030. i postupnim ukidanjem do 2035.

2. Postave ambiciozne ciljeve za vraćanje biološke raznolikosti, posebno u poljoprivrednim područjima. Poljoprivreda i biološka raznolikost se međusobno ne isključuju, ali moraju biti od koristi jedna drugoj.

3. Pruže podršku poljoprivrednicima u prijelazu na poljoprivredu usmjerenu na očuvanje prirode. Prijedlozi za reformu ZPP-a moraju se snažno nadograditi kako bi se poljoprivrednicima financijski i tehnički pružila potpora davanjem prioriteta maloj, raznolikoj i održivoj poljoprivredi zasnovanoj na agroekologiji.

Potpisnici se također vesele objavi ambicioznih i vjerodostojnih strategija “Od farme do vilice” i “Strategije za biološku raznolikost“, koje su usmjerene postizanju ciljeva, a vode nas od katastrofe s kojom smo suočeni, kao i ispunjavaju očekivanja građana i poljoprivrednika.