Prijedlog Europske komisije – Uredba o biljkama dobivenima određenim novim genomskim tehnikama te o hrani i hrani za životinje od njih – predstavlja potencijalnu prijetnju zdravlju građana Europske unije, kao i okolišu
Sadašnji prijedlog Komisije karakteriziraju dalekosežni nedostaci u pogledu procjene rizika za zdravlje i okoliš, mogućih utjecaja na poljoprivrednike, transparentnosti i prava proizvođača, trgovaca na malo, potrošača i javnih tijela.
“Biljke otporne na herbicide i biljke koje proizvode pesticide predstavljaju opasnost za građane i prirodne resurse. Stoga prijedlog neće pridonijeti dugoročno održivoj, učinkovitoj i istinski otpornoj proizvodnji hrane u EU-u, kao što tvrde Komisija i Španjolsko predsjedništvo, prijedlog će uzrokovati upravo suprotno.
Hrvatska je uz još neke zemlje članice prepoznala te nedostatke i očekivane negativne učinke koje će ova Uredba, ako se usvoji, imati na poljoprivrednike, građane i ekosustave te se na nedavnom sastanku usprotivila prijedlogu Španjolskog predsjedništva.“, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.
Naše inzistiranje je da svi GMO-i (i NGT – nove genomske tehnike) trebaju podlijegati opsežnoj procjeni rizika kako bi se na odgovarajući način procijenili mogući učinci na ekosustave i njihovo funkcioniranje te na ljudsko zdravlje. To nije slučaj u sadašnjem prijedlogu.
Upozoravamo na sljedeće:
- Genetski modificirani organizmi (GMO) otporni na herbicide i genetski modificirani organizmi koji proizvode pesticide
Vrlo je problematično dopuštanje korištenja GMO-a tolerantnih, odnosno, otpornih na herbicide (HT), osobito izuzimanje od stroge procjene rizika i zahtjeva za autorizaciju i označavanje.
Verzija prijedloga Komisije od 15. lipnja 2023. stavila je HT GMO u kategoriju 2, što bi značilo da su podvrgnuti sigurnosnim procjenama u pogledu zdravlja ljudi i okoliša. Također bi morali biti označeni od sjemena do konačnog proizvoda. Međutim, u verziji prijedloga Komisije objavljenoj 5. srpnja 2023. isključenje HT GMO-a iz kategorije 1 je izbrisano. To bi dovelo do toga da ti GMO-i budu izuzeti od označavanja i procjene rizika. Kao što je nedavno dokumentirano, vrlo problematična promjena rezultat je lobiranja industrije.
HT GMO povezani su s dobro poznatim i dalekosežnim štetnim utjecajima na okoliš, javno zdravlje i kvalitetu opskrbe vodom, primjerice u Sjedinjenim Državama, Latinskoj Americi i Aziji. HT GMO, točnije u proizvodnji kukuruza, pamuka i soje, doveli su do otvorenog porasta uporabe herbicida. Na primjer, između 1995. i 2014. globalna uporaba glifosata pokazala je porast od gotovo 15 puta. Pojačana uporaba glifosata također je u cijelom svijetu dovela do pojave vrsta korova otpornih na glifosat, što je potaknulo daljnji porast upotrebe herbicida.
Također, GMO-i koji proizvode pesticide, koji čine 57% globalnih GMO-a, povezuju se s rizicima za korisne, neciljane organizme i s rastućom otpornošću štetnika. Na primjer, primjerci zapadnog kukuruznog crva u SAD-u već su razvili otpornost na nekoliko toksina koje proizvode GMO biljke. To je zatim dovelo do stvaranja nove generacije GMO-a, što je zauzvrat rezultiralo novom otpornošću štetnika. Ovakav razvoj događaja dokazuje da su navodne prednosti takvih usjeva vremenski izuzetno ograničene, dok poljoprivrednike čine ovisnima i usko veznima za određene proizvođače sjemena. Ključno je da GMO-i koji proizvode pesticide budu podvrgnuti detaljnoj procjeni rizika koja jamči visoku razinu zaštite zdravlja i okoliša. Na primjer, ekspresija insekticida u peludu, nektaru, gutacijskim tekućinama i tlu može imati dramatične negativne posljedice na insekte i ekosustave. Stoga bi se procjena rizika trebala sastojati od, za matične biljke kao i za sva sljedeća križanja, mjerenja koncentracije u svim navedenim matricama, ne samo u lišću, stabljici i korijenu.
GMO koji je otporan na herbicide i koji proizvodi pesticide nije doveo do smanjenja prodaje pesticida, niti do koristi za ekosustave, poljoprivrednike i građane, naprotiv. Prijedlog NGT-a prezentiran je pod izgovorom da ima za cilj povećanje održivosti, dok bi doveo do (neograničene) upotrebe HT GMO-a i nedostatka snažne procjene rizika za GMO-e koji proizvode pesticide i druge GMO-e. Jasno je da je potrebno izvući važne lekcije iz štetnih učinaka GMO-a koji su tolerantni na herbicide i koji proizvode pesticide u različitim dijelovima svijeta te da treba izbjegavati stvaranje ovakvih uvjeta u EU. Komunikacija i argumentacija oko prijedloga NGT-a bili su pogrešni, karakterizirani su ozbiljnim nedostatkom transparentnosti, objektivnosti i neovisnosti te nepoštivanjem načela predostrožnosti.
- Transparentnost, označavanje i sloboda izbora preduvjet su za poštovanje prava poljoprivrednika, malih trgovaca, potrošača i lokalnih/nacionalnih/regionalnih javnih tijela
Važno je da svo GMO sjeme i proizvodi iz svih kategorija budu označeni, te da je zajamčeno pravo izbora.
Osnovno je pravo i kamen temeljac slobodnog tržišta da su proizvođači, trgovci na malo, potrošači i vlasti informirani, a kreatori politike imaju dužnost zaštititi to pravo na izbor. Nema valjanog argumenta da se navedenim dionicima oduzmu ta prava. Građani su opetovano izrazili da pridaju veliku važnost utjecaju njihove hrane na okoliš i zdravlje, kao i transparentnosti u vezi s označavanjem, kao što je izraženo u anketi iz 2021. i peticiji 2023.
- Potreba za istinski održivim, otpornim prehrambenim sustavima i zaštitom funkcioniranja ekosustava
Ključno je da sveukupna, hitna potreba za prijelazom na istinski održive, otporne sustave proizvodnje hrane bude ključna u donošenju odluka i da se izbjegne neučinkovita i/ili štetna zamjena. Monokulture s HT GMO-ima i deregulacija GMO-a ne mogu biti dio vizije EU za istinski održive, ekološki odgovorne i učinkovite sustave proizvodnje hrane. GMO se povezuje sa smanjenom genetskom raznolikošću i povećanom monokulturnom proizvodnjom, što dovodi do daljnjeg smanjenja otpornosti na štetnike i klimatske promjene. Iskustvo je pokazalo da GMO može dovesti do otpornosti biljaka i štetnika, što često dovodi do daljnjeg povećanja upotrebe pesticida.
S obzirom na razvoj otpornosti, kao i povezane rizike za otpornost ekosustava, GMO-i se ne mogu smatrati “rješenjem za sve” kakvim se često predstavljaju. Ključno je da čvrste sigurnosne procjene, transparentnost i zahtjevi za označavanje ostanu na snazi, te da se prakse uzgoja usjeva temelje na integriranom upravljanju štetočinama, optimiziranju zdravog funkcioniranja ekosustava i poticanju istinski otpornih, a time i učinkovitih sustava proizvodnje hrane.
Građani očekuju od kreatora politike da donose neovisne, znanstveno utemeljene, transparentne i dosljedne odluke te da daju prioritet zdravlju i okolišu ispred interesa industrije. Ukidanje prijedloga SUR-a u Europskom parlamentu, kao i pokušaji da se prijedlog ozbiljno razvodni i odgodi u Vijeću, u oštroj su suprotnosti s brzim napretkom prijedloga NGT-a. U oba slučaja zabrinjavajući je utjecaj industrije na napredak u donošenju odluka s jedne strane, te nedostatak uključivanja zahtjeva građana i znanstvenika s druge strane. Građani se protive deregulaciji NGT-a.
Građu prikupila: Kristine De Schamphelaere
