Grad Pazin je novi hrvatski Grad Bez Pesticida

Od pojave pandemije izazvane Covid-19 virusom, iskustva pokazuju da su prevencija i ojačani imunitet najučinkovitije strategije obrane od svih bolesti, pa tako i infekcije Covid-19 virusom, a pesticidi imaju snažan negativan učinak na naše zdravlje.

Zato se Grad Pazin odazvao inicijativi udruge Zemljane staze. Gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić potpisao je Prisegu kojom se pesticidi izbacuju iz korištenja na javnim gradskim površinama. Time je Pazin  postao “Grad Bez Pesticida“, kao i član “Europske Mreže Gradova Bez Pesticida“.

Grad Pazin dosadašnjim ulaganjima u održive sustave i strateškim razvojem pokazuje da ozbiljno shvaća važnost primjena načela kružnog gospodarstva, a transparentno poslovanje stavlja ga u vrh poželjnih gradova za život, kao i za privremeni boravak digitalnih nomada.
Stoga je pridruživanje Mreži logična nadogradnja kojom se podiže kvaliteta življenja građana te se osigurava bezbrižan boravak na zelenim površinama.

Udruga Zemljane staze i gradovi potpisnici projektom koji je osmislio PAN Europe žele zaštititi zdravlje građana, kao i zdravlje okoliša i prirode, te očuvati biološku raznolikost koja je značajno narušena na globalnoj razini. 

Prvenstveno se štiti zdravlje djece koja se igraju na zelenim površinama, radnika koji rade na apliciranju pesticida i održavanju površina.

Osim same zaštite zdravlja, cilj projekta jest podizanje osviještenosti građana Republike Hrvatske o intenzivnom korištenju pesticida u poljoprivredi, vrtlarstvu, održavanju sportskih terena i na drugim zelenim površinama, te o učincima koje pesticidi imaju na zdravlje ljudi izravnim konzumiranjem putem hrane, zatim na na prirodu i okoliš, te posljedično opet na zdravlje ljudi, jer iz te prirode udišemo zrak, pijemo vodu i jedemo hranu, a sve navedeno je, nažalost, zagađeno pesticidima.

Budući da djelovanje pesticida nije ograničeno isključivo na tretirano područje, od iznimne je važnosti reducirati njihovu upotrebu. Brojni europski gradovi poput Strasbourga, Copenhagena, Münstera, Rennesa dijele oduševljenje učinkovitošću alternativnih metoda kontrole tzv. štetnika te povratkom suživotu s prirodom. 

– Podsjećamo da su pesticidi opasni za zdravlje, te da sinergijsko djelovanje pesticida nije dovoljno ispitano, i ustvari ne znamo koje su posljedice miješanja i uzajamnog djelovanja različitih pesticida na naš organizam.
Pesticidi uzrokuju karcinom, non-Hodgkinov limfom, pretilost, dijabetes, alergije, neurološke probleme, probleme s reproduktivnim zdravljem, te brojne druge bolesti i poremećaje. – rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Udruga Zemljane staze proizvela je novi obrazovni video, ovaj puta za srednjoškolce

Permakultura i održivost u vrijeme promjena paradigmi
Udruga Zemljane staze snimila je novi obrazovni video, “Permakultura i održivost“, a prema inicijativi Tajane Anzulović, profesorice i školske knjižničarke iz Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole u Zadru te ideji Ane Rubić iz  Radne grupe za Zelene Knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva.
Obrazovni film dostupan je na YouTube kanalu udruge Zemljane staze na poveznici https://youtu.be/GEMKCvzyk4s.

Iznenađeni činjenicom da brojni odrasli građani Republike Hrvatske ne znaju što su permakultura, održivost i kružno gospodarstvo, članovi udruge Zemljane staze odlučili su snimiti obrazovni video koji se obraća učenicima jer učenici rado prihvaćaju nova saznanja i ideje i u stanju su mijenjati loše postojeće prakse, za razliku od starije populacije koja se teže odlučuje na promjene.

Antonio Svrtan
“Činjenica da odrasli ljudi ne razumiju osnove pojmove održivosti, kao ni načine funkcioniranja kružnog gospodarstva, dovodi u pitanje kvalitetu obrazovnog sustava koji smo svi mi, danas odrasli, prošli. Želimo da se mladi ljudi, kojima ostavljamo u nasljeđe mnogo tereta, točnije, mnogo toksičnog otpada i devastiranu prirodu, osvijeste, te da ne nastavljaju lošu praksu svojih predaka.”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Nadalje, u ovo doba ekstremne krize važno je poznavati mehanizme suočavanja s posljedicama iste, te je važno posložiti prioritete za koje se alociraju financijska sredstva.
U doba kada je krah gospodarstva, ukoliko se mjere suočavanja s opasnošću od zaraze Covid-19 virusom ne promijene – neizbježan, važno je osigurati dovoljne količine hrane, i to zdrave hrane, kako bismo ojačali imunitet i zaštitili se od bolesti, uključujući i zarazu Covid-19 virusom.

Zato očekujemo da stručnjaci prepoznaju zdravu hranu kao prioritet, te da poticaje dodijele upravo za ekološku proizvodnju, umjesto na najskuplje i neodržive načine proizvodnje hrane koji rezultiraju nezdravom hranom, devastacijom okoliša i prirode te narušenom homeostazom.

Uzimajući u obzir sadašnju situaciju, uviđamo važnost obrazovanja mladih ljudi kako bi razumijevali i prepoznavali prioritete.
Ovaj projekt izravna je posljedica suradnje udruge Zemljane staze s Andreasom Wilom Gerdesom, poduzetnikom i mentorom, koji Hrvatsku posjećuje od 2017. godine, te je u Hrvatsku donio ideje za oporavak i napredak gospodarstva, a za koje se nadamo da će biti prepoznate.
“Suradnja s Andreasom bila je prekretnica u radu naše udruge. Andreas nas je povezao s uspješnim aktivistima i inspirirao nas inovativnim  idejama za koje vjerujemo da mogu donijeti značajne pozitivne promjene Republici Hrvatskoj. Andreasove ideje već su prihvatili uspješni poduzetnici i čelnici. Suradnju s gospođom Rubić isto tako možemo zahvaliti Andreasovoj širokoj mreži suradnika i prijatelja.”, kaže Natalija Svrtan iz udruge Zemljane staze.

Ovaj film ponudit ćemo svim školama.

Film je snimljen bez financijskih sredstava, isključivo volonterskim radom članova udruge Zemljane staze.

U vrijeme ekstremne krize poticaji za najskuplju proizvodnju

“Umjesto da se u situaciji očekivane gospodarske kataklizme novac ulaže u strateške namirnice, on se ulaže u održavanje najskuplje prehrambene navike – prehrane životinjskim proizvodima.

Fotografija preuzeta s portala Sibenik.in


https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/65-milijuna-kuna-ulaganja-u-uzgoj-i-kupovinu-junica/4240

Situacija velikih kriza, a nama prijeti kolosalna, odražava se pojedinačno na svaku državu onoliko teško koliko ta ista država ima tzv. robnih rezervi. Koji dio robnih rezervi je strateški po pitanju prehrane stanovništva? Jesu li to Gauda i mljeveno meso?
Ne!
Odgovor je: koliko ima žitarica!
Zato se moć jedne zemlje za opstanak uvijek mjeri po žitnim rezervama. A ako pričamo o vitaliziranju manjih (lokalnih) zajednica za isti scenario: rješenje je preusmjeravanje novca u jačanje OPG-ova koji proizvode biljnu hranu i osigurava nekakvu mrežu proizvodnje i distribucije na lokalnoj razini.

Zašto biljnu hranu? Pa zato da za uloženi novac dobiješ najveću količinu iste.”
– reagirao je Vedran Romac, diplomirani socijalni radnik, na odluku Ministarstva poljoprivrede o davanju potpora za uzgoj i kupnju junica.

Na žalost, stoka za koju se izdvajaju poticaji nerijetko završi napuštena, bolesna, teško ozlijeđena jer nakon preuzimanja financijskih sredstava, korisnici poticaja nemaju više interesa baviti se životinjama.
Najnoviji slučaj iskorištavanja životinja za dobivanje poticaja: https://www.sibenik.in/sibenik/inspekcija-nakon-nadzora-u-razorima-zatekli-smo-cetiri-lesine-vlasniku-nare-eno-da-ostalim-zivotinjama-osigura-hranu/129680.html

Ministarstvo poljoprivrede izdvaja značajna financijska sredstva za uzgoj i kupovinu junica, usprkos poznatoj činjenici da uzgoj stoke doprinosi povećanju onečišćenja okoliša i napredovanju klimatskih promjena.

U isto vrijeme, opravdava se upotreba otrova u proizvodnji hrane pod izlikom nekonkurentnosti.

Savjet djelatnicima Ministarstva, koji su svi doktori znanosti: preusmjerite poticaje za mliječnu i mesnu industriju u poticaje za ekološku proizvodnju.

Također, kontrolirajte certificirane eko-proizvođače. Uz to iznimno je važna kontrola količine rezidua pesticida u konvencionalno proizvedenoj hrani, kako ne bi prelazila dopuštene količine 135 puta, kao u slučaju poriluka iz 2016. godine.

Podsjećamo, Europska unija donijela je strategije kojima se državama članicama omogućuje implementacija praksi koje doprinose očuvanju okoliša i prirode, a posljedično i zdravlja ljudi.

Otvoreno pismo Fransu Timmermansu

EU i nadalje izvozi pesticide zabranjene za upotrebu u EU

Europska unija i nadalje izvozi pesticide zabranjene za korištenje u EU, ali i uvozi hranu koja je proizvedena uz primjenu tih zabranjenih pesticida.

Vrijeme je da se uvede red u zakonodavstvo id a se zdravlje građana Republike Hrvatske, kao i svih ostalih zemalja u EU zaštiti.