Objavljeno

Zajednička izjava 76 europskih organizacija

PAN Europe, Client Earth i Global 2000 sastavili su Zajedničku izjavu o reviziji uredbe o statistici poljoprivrednih inputa i proizvodnje (SAIO).

76 organizacija, uključujući Eureau, EFFAT i SumOfUS, te nekoliko hrvatskih udruga – Biom, Eco-Hvar i Zemljane staze – u Zajedničkoj izjavi izražavaju svoju duboku zabrinutost zbog smjera u kojem idu pregovori u okviru Trijaloga u vezi reforme uredbe o statistici poljoprivrednih inputa i proizvoda (SAIO). Kako bismo osigurali da se europska poljoprivreda odmakne od prakse u kojoj se pesticidi intenzivno koriste, narušavajući pritom zdravlje ljudi, okoliša i prirode, potrebni su nam precizni javni podaci o tome koji se pesticidi koriste, gdje, kada, na kojim usjevima i u kojim količinama.

Izjava je poslana svim sudionicima u pregovorima.

U veljači ove godine 78 europskih organizacija poslalo je otvoreno pismo potpredsjedniku Europske komisije Timmermansu, povjerenicima Kyriakides i Wojciechowskom, francuskom ministru te statističkim uredima, u kojem se objašnjava kako će se predloženi kompromis uredbe SAIO odraziti na postizanje ciljeva Europskog zelenog plana te se traži bolji sustav prikupljanja podataka. Uzimajući u obzir polazište i razvodnjeni prijedlog Vijeća s kraja prošle godine, koji je sugerirao petogodišnje razdoblje prikupljanja podataka o korištenju pesticida, ne nužno u digitalnom obliku, trenutno stanje, nakon Trijaloga održanog 28. travnja ove godine, pokazuje da smo bili uspješni u našim nastojanjima da imamo preciznije podatke o upotrebi pesticida.

Međutim, nacrt prijedloga još uvijek zahtijeva daljnji rad jer neki aspekti prijedloga, ako se ne riješe, mogu rezultirati vrlo lošim prikupljanjem podataka u državama članicama, što neće biti dovoljno za pružanje informacija o stvarnoj situaciji upotrebe pesticida.

“Posljednje što želimo, kada se radi o primjeni opasnih otrova, jest izgubiti trag o mjestu i vremenu njihove primjene. Ovo su podatci koji podliježu Aarhuškoj konvenciji i moraju biti poznati i javno dostupni. Sjetimo se pomora pčela nedavno u Hrvatskoj i Mađarskoj – ne želimo da se ovakve katastrofe ponavljaju.“, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Sljedeći Trijalog održat će se 2. lipnja 2022., a prije tog datuma, kada će se raspravljati o tim točkama, šaljemo snažnu poruku Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću da su nam potrebni podaci u obliku i unutar vremenskog okvira koji će omogućiti praćenje i izračun rizika i izračun stvarne uporabe pesticida.

Zajedničku izjavu pogledajte u nastavku.

JOINT-STATEMENT-SAIO-TriloguePreuzmi
Objavljeno

Kampanja “Zabranjeno voće” osuđuje sve veću prisutnost tzv. opasnijih pesticida na tržištu Europske unije

Države članice EU od 2011. zakonski su obvezne postupno ukinuti 55 pesticida koji su klasificirani kao posebno štetni. Međutim, njihova se prisutnost u hrani dramatično povećala tijekom posljednjih deset godina, kao što je prikazano u danas objavljenom Izvješću. Ova otkrića ukazuju na neprovođenje zakona od strane država članica, a na štetu zaštite zdravlja potrošača. Povećana izloženost također ide u suprotnom smjeru od cilja smanjenja upotrebe pesticida strategije Od polja do stola. PAN Europe i organizacije članice pozivaju na trenutačnu zabranu 12 najotrovnijih pesticida i potpuno ukidanje svih 55 štetnijih pesticida do 2030. godine. 

Godine 2009. Uredbom (EZ) br. 1107/2009 uvedena je nova kategorija aktivnih tvari poznatih kao kandidati za zamjenu. Ova kategorija trebala je identificirati za ljude i okoliš najštetnije odobrene tvari, kako bi ih podvrgla strožim pravilima o upotrebi i potaknula njihovo postupno ukidanje. Ova kategorija uključuje, primjerice, tvari koje su kancerogene, iznimno štetne za razvoj nerođene djece, uzrokuju endokrine poremećaje, postojane su u okolišu, bioakumulativne ili toksične za okoliš.

“Ova kategorija okuplja najgore tvari koje se koriste u hrani, a kojesu još uvijek odobrene na europskom tržištu. Sada strategije Od polja do stola I Strategija za bioraznolikost do 2030. predlažu smanjenje njihove upotrebe za 50% 2030. Ali da su države članice ozbiljno i u skladu sa zakonom slijedile cilj postupnog ukidanja koji je postavljen Uredbom o održivoj upotrebi pesticida 2009/128/EC, ovaj cilj strategije Od polja do stola bio bi postignut već danas”, istaknula je Salomé Roynel, voditeljica kampanje u organizaciji PAN Europe.

Budući da su te tvari toliko otrovne, odnosno ispunjavaju ili gotovo zadovoljavaju granične kriterije, Uredba (EZ) br. 1107/2009 ih regulira strože od ostalih aktivnih tvari. Njihovo razdoblje odobrenja u EU ne može biti dulje od 7 godina, a države članice zakonski su obvezne dati prednost manje štetnim alternativama prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje sredstva za zaštitu bilja koje sadrži kandidate za zamjenu.Cilj ovog načela zamjene je potaknuti prilagođeno i potpuno postupno ukidanje ovih najštetnijih pesticida. Ne samo da države članice nisu uspjele postići ovaj cilj, već spomenuto izvješće pokazuje da je europska hrana sve više onečišćena ovim najštetnijim pesticidima.
U praksi je danas ovako: 55 kandidata za zamjenu još uvijek je odobreno, mnogi od njih duže od sedam godina, zbog kontinuiranih produžavanja prema prethodnim odobrenjima, a države članice nikada nisu zamijenile nijednu od ovih 55 otrovnih tvari.

„Te bi kemikalije trebale nestati iz naše hrane. No umjesto toga, u posljednjih deset godina opažamo dramatično povećanje izloženosti ovim najotrovnijim tvarima. Udio voća i povrća kontaminiranog ovim pesticidima nastavlja rasti. Često je u hrana zabilježeno istovremeno prisustvo dviju ili više ovih otrovnih tvari. To jasno pokazuje da države članice nikada nisu provele pravila zamjene i da nisu ispunile svoju odgovornost da zaštite potrošače.”, komentirala je Salomé Roynel.“Zamjena najopasnijih kemikalija postala je vodeći princip EU kemijske strategije za održivost, dugotrajni neuspjeh zamjene ovih najopasnijih pesticida je skandal! Prijelaz EU na održivi prehrambeni sustav ne može se postići sve dok se najopasniji pesticidi u potpunosti ne eliminiraju iz sustava proizvodnje i potrošnje. Ovo nije samo politička težnja; to je zakon od 2011. i krajnje je vrijeme da države članice postupe po njemu.”, zaključila je Salomé Roynel.

“Hrvatska po pitanju zamjene kandidata za zamjenu manje štetnim alternativama ima prilično nejasnu situaciju. Prema odgovoru primljenom od Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska provodi usporednu procjenu alternativa za svaki novi zahtjev za odobrenje sredstva za zaštitu bilja koja sadrže kandidate za zamjenu. S tim u vezi, provedene su 23 usporedne procjene. No, u Hrvatskoj je odobren 41 aktivna tvar klasificirana kao kandidat za zamjenu. Poslali smo u ožujku ove godine upit Ministarstvu da pojasni ovo neslaganje, no do danas nismo dobili odgovor.”, izjavila je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze, koja u Republici Hrvatskoj provodi ovu kampanju. 

Kampanja će se provoditi tijekom sljedećih nekoliko mjeseci u nekoliko država članica uključujući Belgiju, Francusku, Hrvatsku, Njemačku, Španjolsku, Nizozemsku, sa sljedećim zahtjevima: 

  • Države članice moraju odmah zabraniti 12 najopasnijih kandidata za zamjenu. Ovih toksičnih dvanaest je među najopasnijima i izloženost tim supstancama je najveća, zbog njihove uporabe na poljima i/ili ostataka u hrani.
  • Države članice moraju početi sa zabranom svih proizvoda koji sadrže kandidate za zamjenu i moraju o napretku izvijestiti Europsku komisiju i javnost.
  • Europska komisija od danas pa nadalje mora prestati produljivati odobrenja za korištenje ovih otrovnih tvari.
  • Smjernice za zamjenu moraju se neovisno revidirati do kraja 2022. kako bi se dala prednost nekemijskim alternativama i kako bi se napravio odmak od trenutnog poljoprivrednog sustava koji intenzivno koristi pesticide.
  • Europska komisija mora usvojiti politiku nulte razine ostataka pesticida u hrani do 2035. godine: zakonske granice ostataka pesticida za te tvari trebaju se sniziti na najniže razine (granična vrijednost).

Ovdje možete pronaći Izvješće “Forbidden Fruit”:

Saznajte više o kampanji: www.toxic12.eu

Objavljeno

EFSA objavila odgodu objave zaključaka o glifosatu za godinu dana: Ugroženi su zdravlje građana i okoliš!

EFSA je 10. svibnja 2022. objavila odgodu objave svog znanstvenog mišljenja o ponovnom odobrenju glifosata. U praksi to znači da bi Europska komisija i države članice mogle pokušati produljiti dozvolu za korištenje glifosata za godinu dana.
Oštro osuđujemo loše upravljanje spisom od strane EFSA-e i protivimo se bilo kakvom produljenju odobrenja.

Gergely Simon, stručnjak za kemiju u našoj krovnoj organizaciji, PAN Europe, rekao je: “EFSA je dobila dovoljno dokaza za brzu pripremu izjave o neprihvatljivom riziku za zdravlje ljudi i okoliša. Neovisna znanost je jasna: glifosat je genotoksičan, vjerojatno kancerogen i ima neprihvatljive negativne učinke na okoliš”.

Prvotno je EFSA trebala svoje zaključke objaviti tijekom ljeta, a Europska komisija i države članice trebale su donijeti odluku o obnovi dozvole za korištenje prije kraja 2022.

EFSA tvrdi da je kašnjenje povezano s činjenicom da su dobili “daleko više znanstvenih podataka nego što je obično dostupno za takve procjene”. Martin Dermine, službenik za politiku u PAN Europe, rekao je: “EFSA je imala sve informacije u ruci od jeseni 2021. Odgađanje svojih zaključaka za godinu dana malo prije očekivanog datuma objave zaključaka ostavlja dojam lošeg upravljanja spisom”.

Industrija je dostavila svoj spis za obnovu 2019., a javno savjetovanje je zatvoreno u jesen 2021. Martin Dermine je dodao: “Nadamo se da će EFSA iskoristiti priliku da konačno da značaj širini neovisne znanosti, suprotno onome što su učinili 2017. dajući tada prednost industrijskim podacima”.

Gergely Simon zaključuje: “Ne postoji način na koji Komisija može dati dozvolu za dodatnu godinu korištenja glifosata u EU. 2017. uspješna Europska građanska inicijativa zatražila je od Europske komisije i država članica da zabrane glifosat. 2021. još jedna pobjednička građanska inicijativa zatražila je postupno ukidanje pesticida do 2035. Smanjivanje korištenja pesticida također je zaključak Konferencije za budućnost.
Krajnje je vrijeme da EFSA obrati pažnju na radove neovisnih znanstvenika i na zahtjeve građana.

Popratne informacije

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) je glifosat klasificirala kao “vjerojatno kancerogen za ljude” (Skupina 2A) u ožujku 2015., a daljnje studije su podržale rizik od raka (Portier, 2020. ). Studije industrije koje su dovele do ponovne autorizacije glifosata dugo su bile tajne, ali su morale biti otkrivene nakon odluke Europskog suda pravde. Neovisni pregled od strane stručnjaka za karcinom, Knassmüllera i Avertisyan, pokazuje da se odluka EU-a iz 2017. temelji na pogrešnoj analizi. Većina industrijskih studija nije pouzdana, a neovisne studije pokazuju da je glifosat genotoksičan. Glifosat je trebao biti zabranjen 2017. godine.

PAN Europe i druge zdravstvene i ekološke organizacije podnijele su stotine neovisnih znanstvenih publikacija na javno savjetovanje EFSA-e. Mnoge neovisne studije dokazuju da glifosat predstavlja neprihvatljiv rizik za ljudsko zdravlje i okoliš te ne može zadovoljiti kriterije za ponovno odobrenje.

Neovisna literatura otkrila je da glifosat (i herbicidi na bazi glifosata):

– predstavlja rizik od raka (Portier, 2020.).
– negativno utječu na ljudski razvoj, reprodukciju i na hormonalni sustav (HEAL, 2022 ).
– pokazuje neprihvatljive neurotoksične učinke (Cattani 2014, Cattani, 2017).
– predstavlja neprihvatljive rizike za korisne kukce, uključujući pčele (Tan, 2021 , Battisti 2021) – s poremećajem njihove crijevne mikroflore potkopavajući njihov opstanak (Motta, 2020).
– oštećuje vodozemce posebno u njihovim ranim razvojnim fazama (npr.: Herek, 2020), Turhan, 2020).
– ometa kišne gliste u područjima tretiranim glifosatom koji uzrokuju povratnu reakciju u poljoprivrednim prinosima (Pochron, 2020), Owagboriaye, 2020).
– ozbiljno oštećuje mikrobiom tla (Kepler, 2020).
– oštećuje vodene ekosustave (npr.: Ferreira-Junior, 2017), Webster, 2015), Dumitru, 2019), Liu, 2022) i vodeni mikrobiom (Lu, 2020).

Objavljeno

Pismo ministrici Vučković i ministru Ćoriću – hoćete li zaštititi divlje oprašivače

Prošlog tjedna dobili smo informaciju da je Europska komisija predložila državama članicama da nakon izlaganja pesticidima ne definiraju prag prihvatljive štetnosti za bumbare i solitarne pčele. Oni to nazivaju “pristupom s nepredodređenim pragom“. Smatramo da je ovaj pristup loš jer znači da će se, pri provođenju procjene rizika na temelju podataka iz industrije, države članice i EFSA osloniti na svoju takozvanu „stručnu prosudbu“, umjesto na korištenje jasnih graničnih kriterija. To je upravo ono što smo imali prije: industrija i države članice koristile su se svim vrstama izgovora za ignoriranje štete utvrđene u regulatornim terenskim testovima: “nije biološki relevantno, nije statistički značajno, ne može dovesti do smrti kolonije, itd.”

Kako bismo to izbjegli, potreban nam je jasan granični kriterij. Nadalje, utvrđeni prag omogućuje jasnije odluke koje se zakonski ne mogu osporiti. Za pčele je definiran prag od 10% (zalagali smo se za 7% dok su neke države članice predlagale dozvoljeno smanjenje veličine pčelinjeg društva do 25% (!!) nakon izlaganja pesticidu).

Za pčele je prošle godine definiran SPG od 10% smanjenja veličine kolonije. Većina pčelinjih zajednica su društva kojima se upravlja i pčelari se brinu o njima: podržavaju njihov razvoj, a kada kolonije uginu, umjetno ih razmnožavaju. Divlje pčele nemaju ovu vrstu pažnje: budući da su potpuno divlje životinje, kada su kolonije bumbara ili soliternih pčela desetkovane pesticidima, nitko ne pomaže tim populacijama da se ponovno oporave. Popratni dokument EFSA-e1 iz 2020. godine pokazao je da je moguće identificirati razliku u populaciji pčelinjih zajednica od 5% između testiranih i kontrolnih polja. Za divlje pčele moguće je staviti mnogo više kolonija (bumbara) i čahura (solitarne pčele) na granicu regulatornih polja. To će pomoći u preciziranju statistike i identificiranju razlika u kolonijama/populacijama čak i manjim od 5%. S obzirom na činjenicu da je niz vrsta divljih pčela u opadanju u Europi2, molimo vas da podržite SPG od maksimalno 3% štete za divlje pčele3.

1https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/topic/review-guidance-document-bees-specific-protection-goals.pdf, §7.2 p.29

2https://www.iucn.org/content/european-red-list-bees

3https://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/public/resources/briefings/202203%20Position%20paper%20on%20the%20development%20of%20a%20Bee%20Guidance%20Document%20on%20Wild%20Bees_joint.pdf

Procjena rizika za divlje pčele predstavlja veliki rizik za industriju pesticida jer bi provođenje terenskih testova s ​​bumbarima i solitarnim pčelama omogućilo mnogo osjetljivija testiranja u usporedbi s medonosnim pčelama. Pčele bumbari i pčele samice omogućit će preciznije rezultate i bolju identifikaciju rizika koji pesticidi predstavljaju za oprašivače. Mnogi će se pesticidi potencijalno smatrati previše opasnim za divlje pčele i biti će uklonjeni s tržišta. Industrija je to shvatila i zato se žestoko protive bilo kakvom poboljšanju procjene rizika pčela općenito.


Nadalje, mnoge vrste bumbara su u opadanju u EU. Iako smatramo da bi norma trebala biti “bez štete za divlje pčele”, s regulatorne točke gledišta, nije moguće pokazati “nema štete” (0%), no 5% je dokazano u praksi. To je razlog zašto je definicija strogog praga važna i zato se zalažemo za prag od 3%.

Krajem ožujka ove godine, DG Sante predložio je “pristup bez unaprijed određenog praga za države članice” i države članice sada razmišljaju o svom stajalištu. Čuli smo da su mnoge države članice bile nezadovoljne ovim prijedlogom Komisije, a niz država članica predlaže prihvatljivo smanjenje od 10% u mikro kolonijama pčela bumbara nakon izlaganja pesticidima. Od država članica traži se da komentiraju prijedlog Komisije od sljedećeg Stalnog odbora (17-18/05).

Pozvali smo stoga Ministricu poljoprivrede i Ministra gospodarstva i zaštite okoliša da zaštite pčele te da se izjasne o stavu Republike Hrvatske o ovomvažnom pitanju.

SPGPreuzmi
Objavljeno

Zajedničko pismo hrvatskih udruga – želimo održivu i zdravu hrvatsku poljoprivredu

VIše od 30 hrvatskih udruga podržalo je Zajedničko pismo u kojem se traži uspostavljanje održivog sustava proizvodnje hrane, neovisnog o vanjskim inputima i sigurnog za zdravlje građana, okoliša i prirode.

Globalna sigurnost hrane stalna je tema otkako je situacija u Ukrajini počela utjecati na cijene poljoprivrednih proizvoda. Različiti akteri u industriji i interesne skupine stavili su ideju o nadolazećoj nestašici hrane visoko na dnevni red, vjerojatno instrumentalizirajući rat za stvaranje lažnog, neutemeljenog straha, a u svrhu jačanje njihovih gospodarskih interesa, pozivajući na smanjenje ekoloških i zdravstvenih standarda i napuštanje inicijativa EU-a za unaprjeđenje poljoprivrednog sektora. Europska komisija stavljena je pod veliki pritisak. Interesne skupine traže razvodnjavanje strategije Od polja do stola te Zakona o obnovi prirode, dovodeći u pitanje ciljeve Europskog zelenog plana.

Odgovor na ovu krizu trebao bi biti sasvim suprotan: inzistiranje na jačanju – a ne napuštanju – preobrazbe prema zdravom i ekološki prihvatljivom sustavu proizvodnje hrane. Argumenti koje iznose interesne skupine, a koji pozivaju na potkopavanje svih dosadašnjih napora, stoje na vrlo klimavim nogama. Činjenice i brojke su jasne – Europa je samoodrživa u proizvodnji hrane; no, ipak smo ovisni o uvozu stočne hrane koja ima velik udio u smisiji stakleničkih plinova, te o energetski intenzivnim sintetičkim gnojivima. Pomak prema agroekologiji smanjio bi ovisnost o ovom uvozu.

Zbog toga se obraćamo ključnim akterima u kreiranju važne uredbe – Uredbe o smanjenju upotrebe pesticida, koja će staviti van snage trenutačnu Direktivu o održivoj upotrebi pesticida iz 2009. godine., apelirajući na potrebu zaštite zdravlja građana, te očuvanja prirode i okoliša, ali i kreiranja sustava otpornog na vanjske utjecaje, poput, primjerice, rata u Ukrajini.

Zajedničko pismo možete pročitati ovdje:

Pismo_zastupnicima_i_ministrima_SUR-4Preuzmi
Objavljeno

Izvješće o ostacima pesticida u hrani: građani Europske Unije sve izloženiji!

Dana 24. veljače 2022. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je svoje posljednje godišnje izvješće o ostacima pesticida u hrani za 2020. godinu[1]. Podaci pokazuju da je polovica voća i povrća na europskom tržištu još uvijek kontaminirana ostacima barem jednog pesticida, dok četvrtina sadrži koktel do 15 ostataka pesticida. Znanost izvještava da bi izloženost takvim ostacima mogla imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi, uključujući i nerođenu djecu. Ipak, EFSA-ino izvješće još jednom ne uspijeva naglasiti stvarne nedostatke regulatornog sustava u smislu zaštite potrošača.

Zaključci EFSA-e su sljedeći:

– Za 2020. 94,9% ukupnih testiranih uzoraka hrane palo je ispod najveće razine ostataka (MRL), zakonskih granica dopuštenih Uredbom EU-a (u odnosu na 96,1% u 2019.). Od preostalih 5,1 % koji premašuju ovaj zakonsku granicu, samo 3,6 % može se smatrati nesukladnim faktorom nesigurnosti u mjerenju.

– Prema EFSA-inoj metodologiji, izloženost u prehrani ostacima pesticida “malo je vjerojatno da će predstavljati rizik za zdravlje potrošača u EU-u”.

Čitanje ovih nekoliko redaka sažetka, na kojima se čitatelji često zaustavljaju, sugerira da je sve u redu: Uredba EU-a se masovno provodi, a podržana je metodologijom EFSA-e o izloženosti hranom koja zaključuje da, iako su ostaci pesticida posvuda, oni ne štete ! PAN Europe osporava ovu pristranu metodologiju[2] i zaključke izvučene iz nje, a za koje smatramo da potrošače dovode u zabludu načinom izricanja.

Stoga je PAN Europe detaljnije analizirao rezultate ovog izvješća kako bi došao do značajnijih i alarmantnijih nalaza za potrošače. Prema njihovoj vlastitoj analizi, u posljednjih 10 godina nije postignut napredak u pogledu kontaminacije hrane i izloženosti učinku koktela!
Grafikoni čak sugeriraju trend povećanja prisutnosti ostataka pesticida u hrani, dok Europska komisija pozdravlja smanjenje upotrebe i rizika od pesticida od 2018. godine[3]!

– U 2020. gotovo polovica voća i povrća koje se konzumira u EU bila je zagađeno jednim ili više ostataka pesticida. Postotak povrća i voća u europskim trgovinama bez uočljivih (ispod analitičke granice detekcije) ostataka pesticida blago se smanjio na 54,6%, pojačavajući trend posljednjih godina prema sve višim razinama ostataka pesticida.

– U 2020. četvrtina (27%) voća i povrća konzumiranog u Europi sadržavala je višestruke ostatke pesticida. Ova vrlo visoka brojka od 27% ostala je nepromijenjena u odnosu na 2019. Ovaj koktel može biti do 14 pesticida u kruški ili 15 pesticida u uzorku riže.

Najveća učestalost višestrukih ostataka u neprerađenim proizvodima zabilježena je za paprike, jabuke, naranče, kruške, jagode, stolno grožđe, mandarine i breskve. Sve su to uobičajeni proizvodi, koje svakodnevno konzumiraju europski potrošači.

Ovo implicira kroničnu prehrambenu izloženost potrošača koktelu ostataka pesticida, čiji su kumulativni štetni učinci danas uglavnom prijavljeni, ali slabo procijenjeni[4]. U okolnostima u kojima se učinci koktela ne uzimaju u obzir, teško razumijemo kako EFSA može isključiti rizike za potrošače. Ova obmanjujuća i neznanstvena komunikacija je neprihvatljiva!

Paralelno s tim, znanost se razvija. Nedavna studija[5] sugerira da potrošači koji jedu voće i povrće s općenito većim razinama ostataka pesticida obično imaju više kroničnih bolesti od onih koji jedu hranu s nižim razinama pesticida. Potrošači koji putem hrane konzumiraju manje količine pesticida imaju 36% manji rizik od smrtnosti. Ova publikacija sugerira da ostaci pesticida u hrani suprotstavljaju zdravstvenu korist konzumacije voća i povrća. Takvi nalazi još više dovode u pitanje priopćenje EFSA-e, poričući nedostatak procjene rizika koji predstavljaju ostaci pesticida u hrani!

U kontekstu revizije Direktive o održivoj uporabi, ovi nalazi također pokazuju da trenutačni pokazatelji za smanjenje pesticida temeljeni na riziku u kontekstu strategije Od polja do stola nisu prikladni jer ne odražavaju, pa čak i prikrivaju, sve veću prisutnost ostaci pesticida u hrani (ali i u okolišu).

Dodaci:

[1] Pesticides in food: latest report published(link is external)

[2] How to best address cocktails effects in the Pesticide legislation? Towards the implementation of a Mixture Assessment Factor (MAF): PAN Europe’s Position Paper | PAN Europe

[3] EU: Trends(link is external)

[4] Cf.2

[5] https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0160412021006498

Izvor: PAN Europe

Objavljeno

Europska komisija zabranila insekticid Sulfoxaflor otrovan za pčele – Hrvatska glasala protiv zabrane

Europska komisija potvrdila je danas da će insekticid Sulfoxaflor uskoro biti zabranjen u EU. Samo 7 godina nakon prvog odobrenja, ova tvar slična neonikotinoidima bit će izvan tržišta zbog zabrinutosti zbog svoje toksičnosti za pčele.

Glasom protiv zabrane, Hrvatska se, srećom našla u manjini ovaj puta, te je ovaj opasni toksin zabranjen za upotrebu.

Sulfoxaflor je prvi put odobren u EU 2015. godine, kao insekticid, sa sličnim svojstvima kao i drugi već zabranjeni neonikotinoidni insekticidi. To je prvi put da je pesticid zabranjen samo 7 godina nakon prvog odobrenja u EU, iz ekoloških razloga.

Kada zabranjuje pesticide iz ekoloških razloga, Europska komisija ih uvijek ograničava na korištenje u staklenicima jer, u teoriji, ne može doći do curenja. Dokazi ipak pokazuju da uopće nije tako.

Sada tražimo od Europske komisije da na isti način tretira druge pesticide otrovne za pčele, poput flupiradifurona ili cipermetrina.

Proizvođač ovog toksina, Dow Agrosciences (sada pod nazivom “Corteva”) tvrdio je da nije neonikotinoid, ciljano smislivši novu kategoriju za ovu tvar (sulfoksimini), kako bi izbjegli marku “neonic”, s negativnu sliku koju ima o pčelama. Zbog nedostatka podataka o njegovoj toksičnosti za pčele, od Dow Agrosciences je zatraženo da Europskoj komisiji pošalje “potvrdne informacije”. 2019. godine Europska agencija za sigurnost hrane smatrala je informacije nedovoljnima za osiguranje sigurnosti pčela (link is external). Nakon nekoliko godina analize i rasprave između Europske komisije, EFSA-e i država članica, Europska komisija je konačno predložila državama članicama da ograniče upotrebu ove tvari na trajne staklenike u jesen 2021. U glasovanju organiziranom u Stalni odbor za fitofarmaceutike krajem 2021. Europska komisija je zatim iznijela ovu temu na “Žalbeni odbor” gdje je održano drugo glasovanje 31. ožujka. Kako, opet, nije postignuta kvalificirana većina za ili protiv prijedloga Komisije, Europska komisija sada ima pravo krenuti naprijed sa zabranom ovog insekticida.

Objavljeno

Sulfoksaflor / Posebni zahtjevi za zaštitu divljih oprašivača

Ova će tema posebno zanimati pčelare jer se odnosi na testiranja pesticida te na zabranu jednog od pesticida koji je snažno toksičan za pčele.

Uoči sljedećeg sastanka Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu (PAFF odbor) uputili smo pismo ministrici Vučković i ministru Ćoriću kako bismo saznali stav Vlade RH po pitanju ovih dviju važnih tema.
Naime, na posljednjem sastanku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, postalo je jasno da je EFSA-ina metodologija za procjenu rizika od pesticida za divlje oprašivače ne samo nedostatna, već i nezakonita. MEP Martin Hojsik zatražio je da, dok EFSA ne ustanovi znanstveno utemeljenu metodologiju, prihvatljivi rizik bude 0!

Više pročitajte u pismu upućenom ministrici Vučković:

Divlji_oprasivaci_sulfoksaflorPreuzmi
Objavljeno

NJEMAČKI ZELENI ZALAŽU SE ZA DIGITALNU POLJOPRIVREDNU STATISTIKU

Njemačka Zelena stranka koristi svoje novo mjesto u berlinskoj vladi, nadzirući i ministarstva poljoprivrede i okoliša, kako bi se zalagala za digitalizaciju i redovnu dostupnost statistike o upotrebi pesticida u nastojanjima za postizanje veće transparentnosti

Podsjetnik: Europski parlament i Francusko predsjedanje Vijećem EU usred su trialoga o predloženoj uredbi za statistiku poljoprivrednih inputa i proizvoda, zvanoj SAIO. Dok zastupnici u Europskom parlamentu žele da uredba određuje da evidencija poljoprivrednika mora biti dostupna godišnje, kao i u digitalnom formatu, izvješća neprofitnih organizacija pokazuju da vlastiti stav Vijeća pokušava pobijediti taj pritisak.

“Ova vlada podržava godišnje i digitalno izvješćivanje o upotrebi pesticida, što je vrlo korisno”, rekao je Karl Bär, zastupnik Zelenih u Bundestagu, za Morning Agri u video intervjuu. “To je vrlo važan dio SAIO-a – mora biti digitalan jer ako je napisano na papiru, kako itko može koristiti te podatke?”

Ovo stajalište stavlja Nijemce (koji su već glasovali protiv mandata Vijeća) još više u suprotnosti s trenutnim stajalištem kojeg podržava francusko predsjedništvo Vijeća.

Iako se ministarstvo poljoprivrede u Berlinu već izjasnilo protiv nastojanja Vijeća za izvješćivanje podataka svakih pet godina, još nije javno komentiralo podržava li digitalizaciju podataka.

Bär je bivši član Münchenskog instituta za okoliš (Umweltinstitut München), koji je prošle godine izabran u Bundestag. Vodio je pravni slučaj koji uključuje optužbe za klevetu i povredu zaštitnog znaka u kampanji instituta protiv pesticida usmjerenoj na korištenje kemikalija na farmama jabuka u regiji Južnog Tirola.

Podaci kao obrana: Kao dio svoje obrane, Bär je tvrdio da je institut uspio dobiti detaljnu evidenciju o korištenju pesticida na farmama u Južnom Tirolu, za koju je rekao da je jedna od “najopsežnijih zapisa o upotrebi pesticida koja postoji bilo gdje, koliko je meni poznato.” Nakon što su podaci dobiveni u sklopu suđenja, optužbe za klevetu podignute protiv Bära su odbačene, “budući da smo mogli dokazati, primjerice, da broj učestalosti primjene nije pretjerivan – već je podcjenjen”, rekao je Bär.

Glavna zabrinutost drugih zemalja EU-a je da bi preveliko povećanje zahtjeva za podacima moglo rezultirati velikim dodatnim administrativnim opterećenjem – zabrinutost koju je Bär odbacio, budući da trenutna pravila EU-a već zahtijevaju od poljoprivrednika da vode detaljnu evidenciju upotrebe pesticida.

Što se tiče zavoda za statistiku? “Mislim da to ovdje ne bi trebao biti problem… Ne mislim da je to nemoguć teret. To su državne službe za statistiku – to je njihov posao.“

Sve oči uprte u Parlament: Bär je rekao da je jedina šansa Nijemaca da ostave svoj trag u trenutnim pregovorima o SAIO-u u pregovaračkom timu Parlamenta, na čelu s europarlamentarcem iz ljevice Petrosom Kokkalisom. “Samo ako su zastupnici u Europskom parlamentu dovoljno dobri pregovarači da natjeraju Francuze da vrate prijedlgo u Vijeće i da ponovno pregovaraju o stajalištu, postoji mogućnost za njemačku vladu da da novi doprinos”, rekao je.

Bär je dodao da je ministar poljoprivrede Zelenih Cem Özdemir, čak i ako je bio samo nekoliko mjeseci u poslu, “do sada obavio vrlo dobar posao”, kao što je “glasovanje protiv [stava] SAIO-a [Vijeća] ili podrška [ EU] o zabrani sulfoksaflora — vidljive su razlike u odnosu na ono što je učinila [bivša ministrica poljoprivrede] Julia Klöckner, i riječima i detaljima.”

Izvor: Politico.eu

Objavljeno

Otkriveno: Kako Vijeće poništava transparentnost upotrebe pesticida

Organizacije za zaštitu okoliša od država članica zahtijevaju djelovanje u trijalogu

Pesticide Action Network (PAN) Europe i organizacija za zaštitu okoliša GLOBAL 2000 – Friends of the Earth Austria otkrivaju u svom izvješću „Taking Aim With A Blindfold On“ kako skupina država članica u Vijeću nastoji spriječiti prikupljanje podataka o korištenje pesticida od strane poljoprivrednika.

Uoči sutrašnjeg početka trijaloga o uredbi o statistici poljoprivrednih inputa i outputa (prijedlog SAIO), upozoravamo na činjenicu da, ukoliko prevlada stajalište Vijeća, važni ciljevi Europskog zelenog plana neće biti postignuti.

Smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine, ključna je mjera za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i promicanje zdravih ekosustava prema Europskom zelenom planu. Međutim, nedostaju značajni podaci o tome koji se pesticidi koriste, gdje, kada i u kojim količinama, za proizvodnju naše hrane. Zbog toga je Europska komisija predstavila prijedlog Uredbe SAIO u veljači 2021. Taj bi prijedlog zahtijevao da države članice:

• dostavljaju statistiku o korištenju pesticida Eurostatu na godišnjoj razini (umjesto svakih pet godina kao što je trenutno slučaj),
• prikupljaju ove podatke iz postojećih evidencija farmi o korištenju pesticida (umjesto dobrovoljnih istraživanja na temelju više ili manje reprezentativnog uzorka gospodarstava),
• te da poljoprivredna gospodarstva ubuduće vode svoje evidencije elektroničkim putem (što je već prevladavajuća praksa), te da ih dostavljaju EUROSTAT-u.

Dok je Europski parlament sačuvao i poboljšao ključne elemente prijedloga SAIO koji se odnose na podatke o pesticidima, države članice u Vijeću razvodnile su prijedlog na mnogo načina koji će imati dalekosežne posljedice. Ako prevlada stajalište Vijeća, nastavlja se sadašnja manjkava praksa te će se onemogućiti praćenje napretka u postizanju cilja smanjenja upotrebe i rizika od pesticida u EU za 50% do 2030. godine.

Dokumenti s ovih zatvorenih sastanaka Vijeća, koje su dobili PAN Europe i GLOBAL 2000, pozivajući se na svoje pravo pristupa dokumentima EU, otkrivaju da je ta razvodnjavanja uvelike potaknula skupina od deset država članica. Oni su međusobno koordinirali svoje (uglavnom destruktivne) amandmane na prijedlog Komisije. Ova „Grupa deset“ uključivala je Austriju, Češku, Dansku, Njemačku, Mađarsku, Irsku, Nizozemsku, Poljsku, Sloveniju i Španjolsku.
Jendako velik broj država članica zauzvrat je prihvatio prijedlog Komisije i izrazio malo ili nimalo prigovora, barem na početku. Na kraju je velikom većinom usvojen zakonski prijedlog, razvodnjen do točke neučinkovitosti, kao pregovarački mandat Vijeća.

„Čini se kao da su se države članice oštro borile, i to iza zatvorenih vrata“, objašnjava Natalija Svrtan, istraživač u PAN Europe. „Što je predloženi amandman bio manje ambiciozan, to su bile veće šanse za njegovo prihvaćanje. Sramotno je da Vijeće djeluje tako destruktivno na važno zakonodavstvo o biološkoj raznolikosti. Na ovaj način nećemo moći riješiti glavne izazove krize biološke raznolikosti u Europi.”

Protiv ovog mandata Vijeća glasale su samo Njemačka i Austrija, dvije zemlje koje su prethodno bile na čelu razvodnjavanja procesa kao članice “Grupe deset”. U slučaju Njemačke, promjena mišljenja došla je s promjenom u vladi; u slučaju Austrije motivi su manje jasni. Jasno je, međutim, da će trijalog započeti 3. veljače i da su stajališta Vijeća i Parlamenta jako udaljena.
“Da bi se na kraju pregovora izglasao zakon koji daje korisne podatke o upotrebi pesticida, Vijeće će se morati pomaknuti prema stajalištu Parlamenta”, objašnjava Helmut Burtscher-Schaden, biokemičar pri GLOBAL 2000 i jedan od autora izvještaja.
„Činjenica da Francuska, zemlja koja nije bila aktivno uključena u razvodnjavanje, sada predsjedava Vijećem je prednost. Prednost je i to što Njemačka, zemlja koja je prednjačila u sabotiranju zakonskog prijedloga, sada djeluje konstruktivno”, kaže Burtscher-Schaden, koji je oprezno optimističan u pogledu pregovora u trijalogu.

Stav Republike Hrvatske pogledajte ovdje:

wk01580-ad20.en21-1Preuzmi