Objavljeno

EFSA ponovno daje ‘zeleno svjetlo’ glifosatu, unatoč nepotpunim podacima i nerazriješenim pitanjima

Editorial credit: Leitenberger Photography / Shutterstock.com

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) danas je objavila šokantno izvješće, savjetujući produljenje upotrebe u EU najkorištenijeg i najosporavanijeg herbicida glifosata, unatoč nizu nedostatnih podataka i neriješenih pitanja. U svojim zaključcima ističe da su potencijalna genotoksičnost nečistoća, te procjena rizika za potrošače ostali nepotpuni. Potencijal proizvoda na bazi glifosata za izazivanje razvojne neurotoksičnosti i štete mikrobiomu i bioraznolikosti jasno je prepoznat. Unatoč tome, EFSA predlaže da se nastavi s postupkom odobravanja prebacujući odluke državama članicama. 

EFSA, kao i ECHA i nacionalne agencije temelje svoje procjene uglavnom na industrijskim studijama. Duboko pogrešan sustav autorizacije pesticida u EU-u ne uzima u obzir mnoštvo neovisnih i recenziranih znanstvenih studija koje povezuju glifosat s ozbiljnim zdravstvenim i ekološkim problemima. Brojne studije dokazuju da je glifosat genotoksičan, neurotoksičan, oštećuje crijevni mikrobiom i uzrokuje ozbiljnu štetu tlu, vodenim organizmima i bioraznolikosti.

Široka koalicija nevladinih organizacija ‘Stop glifosatu’ poziva Europsku komisiju da predloži zabranu za korištenje glifosata, a države članice da podrže taj prijedlog. Već je obnovljeno 5-godišnje odobrenje 2017. bilo vrlo osporavano, također i od strane uspješne Europske građanske inicijative “Stop glifosatu”. Mnogi političari EU-a, poput francuskog predsjednika Macrona, obećali su iskoristiti tih 5 godina za rad na postupnom ukidanju glifosata. 

U međuvremenu su europski građani u još jednoj Europskoj građanskoj inicijativi “Spasimo pčele i poljoprivrednike” zatražili od političara smanjenje upotrebe opasnih otrova i potpunu zamjenu neopasnim alternativama. Dodatno je to potvrđeno u Eurobarometru te u izvješću Budućnost Europe koje političari trebaju ispuniti.

Kako bi poduprla svoj poziv, koalicija Stop Glyphosate danas pokreće novu web stranicu stopglyphosate.eu. Ovdje je dostupan pregled svih neovisnih (znanstvenih) informacija te platforma funkcionira kao pouzdan i neovisan izvor informacija o zloglasnom herbicidu. Građanima omogućuje da razotkriju skrivenu istinu o glifosatu te da se obrate svojim izabranim političarima tražeći ispunjenje zakona koji obećavaju zaštitu od utjecaja iz okoliša.

Nakon mnogo godina rasprave, kristalno je jasno da sustav autorizacije EU-a još uvijek ne štiti ljudsko zdravlje i okoliš, što je cilj zakonodavstva EU-a o pesticidima (Uredba (EZ) br. 1107/2009). EFSA-in savjet vrijeđa rad neovisnih znanstvenika, koji su od procjene agencije za rak IARC 2015. godine (povezanost raka i genotoksičnosti kod ljudi još uvijek vrijedi [i]), objavili mnoge znanstvene studije koje pokazuju toksičnost glifosata, još uvijek najkorištenijeg herbicida u svijetu[ii], koji čini 30% ukupne upotrebe herbicida u EU[iii].

Ovaj savjet je također uvreda za sve građane, kao i one kreatore politike koji vide potrebu za zaštitom bioraznolikosti i budućnosti proizvodnje hrane, kao i za smanjenjem ukupne upotrebe pesticida, a posebno glifosata [iv]. Produljenje glifosata je u izravnom sukobu s ciljem smanjenja pesticida u EU od 50% u Strategiji EU o bioraznolikosti [v] (prijedlog SUR) i Deklaracijom iz Montreala nakon COP15 o bioraznolikosti.

“Skandal s glifosatom se nastavlja. Ovaj savjet EFSA-e je izvan svake logike. Mnoge nove neovisne studije pokazuju negativne učinke glifosata na zdravlje i okoliš. EFSA ignorira znanstvena saznanja i događanja iz prošlog desetljeća: nema IARC-a, nema Monsantovih dokumenata, nema pravnih pobjeda u SAD-u od strane žrtava-glifosata, nema brojnih drugih znanstvenih otkrića od tada… Europski parlament osnovao je PEST odbor 2018. nakon posljednjih skandala s glifosatom . Do sada je provedeno samo 15% njihovih preporuka.”, 

“Duboko smo zabrinuti zbog cijelog dosadašnjeg procesa u kojem svi uključeni akteri, ne samo EFSA, već i ECHA, četiri države članice izvjestiteljice i njihove agencije, ne osiguravaju visoke razine zaštite predviđene zakonima EU-a. Od raka, neurotoksičnosti, utjecaja na mikrobiom, zdravlje tla, pčele i ekosustave, naši regulatori okreću leđa svim potencijalnim štetama prijavljenim nakon izlaganja glifosatu.” – Angeliki Lysimachou, istraživačica u PAN Europe

“Kao što je pokazao nedavni skandal nazvan Pestgate – građani EU-a nisu zaštićeni od neurotoksičnih učinaka pesticida. Proizvođači pesticida uskratili su studije o neurotoksičnosti u EU postupku autorizacije. I uz ovu neprihvatljivu tajnovitost, neovisna znanost još uvijek nije dovoljno uzeta u obzir.” – Peter Clausing, znanstvenik iz PAN Germany

“Ovo će natjerati agrokemijske multinacionalne tvrtke i njihove dioničare da otvore boce šampanjca, ali će naštetiti ljudima i planetu. Ljudima je muka od glifosata, a nama je muka od laganja. Kako je EFSA mogla dati zeleno svjetlo glifosatu na temelju prvenstveno loših znanstvenih studija koje su vodile kompanije, kada su IARC i nakon toga mnogi drugi znanstvenici upozorili da je glifosat genotoksičan, a vjerojatno i da uzrokuje rak? O bioraznolikosti da i ne govorimo. Sada ponovno vidimo ono što smo već znali: sustav autorizacije pesticida u EU-u ne odgovara svrsi. Svrha je zaštita ljudi i okoliša. Sustav je sam po sebi otrovan.” – Hans van Scharen, istraživač pri Corporate Europe Observatory (CEO)

“U Hrvatskoj su građani putem peticije pozvali ministre da ne podrže odobrenje ovog opasnog pesticida. Glifosat šteti tlu, vodi, ekosustavima i pčelama: europske su vode jako zagađene glifosatom (Brovini et al, 2021.), a studije su pokazale da koncentracije relevantne za okoliš oštećuju vodene ekosustave, mikrobiom tla, gliste, pa čak i pčele.
Rezultati dobiveni u Global Glyphosate study ukazuju na promjenu mikrobioma, u dozi koja se trenutno smatra sigurnom u Europskoj uniji, također i za djecu – prihvatljivi dnevni unos je ekvivalentan 0,5 miligrama po kilogramu tjelesne težine dnevno. Zbog brojnih dokaza o njegovoj štetnosti, potrebno ga je zabraniti bez odgode.” – Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

[i]1 U ožujku 2015. IARC je klasificirao glifosat kao “vjerojatno kancerogen za ljude” (skupina 2A). To se temelji na “ograničenim” dokazima o raku kod ljudi (iz izloženosti u stvarnom svijetu do kojih je stvarno došlo) i “dovoljnim” dokazima o raku kod pokusnih životinja (iz studija “čistog” glifosata). IARC je također zaključio da postoje “jaki” dokazi za genotoksičnost, i za “čisti” glifosat i za formulacije glifosata.

[ii] 2 Prema istraživanjima globalnog tržišta, globalno tržište glifosata procijenjeno je između 7,6 i 9,3 milijarde USD u 2020., a predviđa se da će dosegnuti između 10,6 i 17,7 milijardi u 2030., s predviđenim godišnjim stopama rasta između 3,0% i 6%. Kao što je pokazano, alternative glifosatu dostupne su za sve namjene

[iii] 3 Dokazi o ljudskom zdravlju su neodoljivi – izloženost glifosatu povezana je s ozbiljnim bolestima kod ljudi (npr. porast biomarkera raka i poremećaj mikrobioma). IARC-ovu epidemiološku procjenu raka nedavno je potvrdio francuski institut INSERM. Štoviše, izvješće HEAL-a objavljeno u lipnju 2022. pokazuje da su znanstveni dokazi koji dokazuju da je glifosat kancerogen do sada odbačeni u znanstvenoj procjeni EU-a. Ovo izvješće pomno je ispitalo 11 studija na štakorima i miševima koje su 2019. dostavile tvrtke za proizvodnju pesticida kao dio dosjea za prijavu. U 10 od 11 studija uočeni su tumori povezani s liječenjem glifosatom. Osim toga, javna znanstvena literatura također povezuje izloženost glifosatu s nizom ozbiljnih bolesti. Na primjer, nedavne studije pokazuju da glifosat i proizvodi od glifosata mogu biti neurotoksični i mogu doprinijeti razvoju Parkinsonove bolesti, mogu izazvati bolest bubrega i poremetiti mikrobiom ljudi i životinja. Izloženost majke glifosatu također je povezana sa spontanim porođajima sa skraćenom gestacijskom duljinom i abnormalnim razvojem reproduktivnih organa u novorođenčadi.

[iv] 4 Sudbina glifosata u okolišu dobro je dokumentirana od strane vrhunske znanosti. Glifosat oštećuje ekosustave uključujući oprašivače i korisne kukce, gliste i biotu tla te uzrokuje izravnu štetu poljoprivredi. Ometa mikrobiom tla – “glifosat može promijeniti endofitni i rizosferski mikrobiom biljaka, što može oslabiti obranu biljaka smanjenom proizvodnjom antimikrobnih sredstava protiv napada patogena” Opasan je za vodeni okoliš – I glifosat i njegov metabolit AMPA predstavljaju rizik za vodenih okoliša i glifosat je već klasificiran kao otrovan za vodeni svijet s dugotrajnim učincima (Aquatic Chronic 2; H411), iako bi stroža klasifikacija bila opravdana na temelju podataka iz znanstvene literature.

  [v] 5 Glifosat je neselektivni herbicid koji ubija ne samo neželjeni korov, već sve biljke, kao i alge, bakterije i gljivice, čime ima neprihvatljiv utjecaj na biološku raznolikost i ekosustav. U Rezoluciji iz 2016. Europski parlament već je istaknuo da “kao takav, glifosat nije u skladu s točkom (e)(iii) članka 4(3) Uredbe (EZ) br. 1107/2009”.

Objavljeno

Reakcija na kompromisno poglavlje o IPM-u švedskog predsjedništva Vijeća EU u Uredbi o održivoj uporabi pesticida (SUR)

Pisali smo ministrici Vučković, ministru Filipoviću, ministru Berošu, stalnom predstavništvu RH pri EU sa zamolbom da očuvaju obveznu integriranu zaštitu bilja u nacrtu Uredbe o održivoj uporabi SZB.

Poštovani,

pišemo Vam kako bismo izrazili zabrinutost u vezi s kompromisnim poglavljem švedskog predsjedništva o Uredbi o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja (SUR).

Otkazivanjem obveze provođenja mjera integrirane zaštite bilja (poznatije pod akronimom “IPM”, za Integrated Pest Management, na engleskom jeziku), predsjedništvo uklanja srž prijedloga SUR-a od Europske komisije. Praćenje pravila IPM-a specifičnih za usjeve koja su učinkovita i provediva za najmanje 90% korištene poljoprivredne površine sama je bit ove Uredbe i preduvjet da dovede do učinkovitih promjena.

Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je na početku švedskog predsjedanja da je “zelenija, sigurnija i slobodnija Europa temelj naših prioriteta”, pri čemu je zelena tranzicija jedan od proglašenih prioriteta švedskog predsjedništva.

Bez obveznih IPM mjera i provedivih pravila specifičnih za usjeve, neće biti smanjenja pesticida niti prijelaza na održive i zdrave sustave poljoprivrede. Poljoprivrednici će ostati ovisni o agrokemijskoj industriji, a naši sustavi uzgoja usjeva ostat će vrlo osjetljivi na napade štetnika i ekstremne vremenske prilike. Nedostatak provedbe IPM-a od objave Direktive o održivoj uporabi pesticida (2009.) pokazuje da bez obvezujućih pravila smanjenje upotrebe pesticida nije moguće. Slabosti direktive i nedostatak ambicioznosti Nacionalnih akcijskih planova (NAP) istaknuti su u brojnim analizama tijela EU1. Sva izvješća ukazuju na nedostatak obveznih ciljeva IPM-a i smanjenja pesticida kao glavni razlog neuspjeha ove direktive.

Točan cilj prijedloga SUR-a bio je riješiti očigledan nedostatak provedbe IPM-a, s obzirom na hitnost rješavanja zdravstvenih učinaka povezanih s upotrebom pesticida, potrebu za prelaskom na otporne sustave proizvodnje hrane i obnovu usluga ekosustava o kojima ovise. Znanost pokazuje da su prijelaz na održive prehrambene sustave prihvatljive prirodi i obnova ekosustava preduvjeti za dugoročnu sigurnost hrane. U prosincu 2022. više od 700 znanstvenika potpisalo je pismo izražavajući zabrinutost zbog nastojanja nekih lobističkih skupina da odgode i oslabe odredbe SUR-a. Kako navode u svom pismu, “nedostatak obvezujućih ciljeva je upravo razlog zašto je ulaganje u IPM zaostalo od usvajanja Direktive o pesticidima iz 2009. godine”.

Posljedice i troškovi nebavljenja zdravstvenim učincima, degradacijom okoliša i smanjenjem velikog broja oprašivača i drugih insekata daleko premašuju sve predviđene troškove smanjenja pesticida i obnove prirode. Nedavna studija njemačke Agencije za okoliš pokazala je da je godišnji trošak gubitka bioraznolikosti zbog intenzivne poljoprivrede samo u ovoj zemlji iznosio 50 milijardi eura, daleko premašujući potencijalne ekonomske troškove provedbe zakonodavstva potrebnog za zaštitu i obnovu bioraznolikosti. Druga studija procjenjuje da društveni troškovi upotrebe pesticida u Francuskoj predstavljaju više od 10% godišnjeg proračuna francuskog Ministarstva poljoprivrede i prehrane za 2017. godinu.

Uspostavljanje sustava za pomoć poljoprivrednicima u smanjenju uporabe pesticida i rizika povezanih s njom, kroz provedbu IPM-a, uz tehničku potporu država članica, neophodna je kako bi se ova tranzicija ostvarila. Stvaranje pravno obvezujućeg okvira potrebno je kako bi se stvorili jednaki uvjeti i osiguralo da sve države članice ispune svoju ulogu u jamčenju održive budućnosti za svoje poljoprivrednike, istovremeno smanjujući upotrebu sintetičkih pesticida i štiteći zdravlje ne samo poljoprivrednika, već i drugih građana, kao i okoliš.

Konačno, sve više sintetičkih pesticida se zabranjuje zbog njihove pretjerane toksičnosti za zdravlje i okoliš, te će poljoprivrednici svakako morati koristiti IPM – je će se broj odobrenih sintetičkih pesticida i nadalje smanjivati. Predlažući da IPM ne bude obvezan, bez obveznih posebnih pravila za usjeve, švedsko predsjedništvo demotivira poljoprivrednike da se postupno prilagode smanjenju upotrebe sintetičkih pesticida.

Molimo vas da preuzmete svoje odgovornosti i uključite se u donošenje odluka na temelju tehničkih i znanstvenih dokaza, u interesu ovih i budućih generacija.

Srdačan pozdrav,

Tara Glaser, mag. ing. agr.
Zemljane staze

1 Reference:

Report on the SUD of the European Commission (2020)

Report on the SUD of the European Court of Auditors (2020)

1 Implementation assessment on SUD by the European Parliamentary Research Service (2020)

Objavljeno

30. ožujka 2023 – Izvješće “Alternativne metode upotrebi glifosata u suzbijanju korova” – nema opravdanja za korištenje glifosata

Nevladina udruga Zemljane staze objavila je izvješće “Alternativne metode upotrebi glifosata u suzbijanju korova” kojim poziva Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo zdravstva da podrže zabranu korištenja glifosata kojem produljeni rok za odobrenje korištenja ističe u prosincu ove godine.

Alternative_upotrebi_glifosata_u_suzbijanju_korova-1Preuzmi

Naime, Europska Komisija je u svibnju prošle godine izvijestila o odgađanju objave svog stručnog mišljenja o glifosatu, najavljenog za srpanj prošle godine, te je zakazala objavu u srpnju 2023. Time su proizvođači glifosata dobili još godinu dana tržišta za ovu opasnu aktivnu tvar, kategoriziranu kao potencijalni karcinogen od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka, toksičnu za akvatične organizme te uzročnika ozbiljnih ozljeda oka. Studije(1) ukazuju na niz različitih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš, poput neurotoksičnosti, poremećaja rada hormonalnog sustava i dr., dok u okolišu glifosat ima širok raspon neciljanih učinaka, uključujući negativne učinke na mikroorganizme u tlu, beskralješnjake i kralješnjake, kao i ekosustav u cjelini.

Peticijom za zabranu upotrebe glifosata pozivamo političare da podrže zabranu glifosata.
Potpisati možete ovdje:
 www.openpetition.eu/hr/petition/online/peticija-za-zabranu-upotrebe-toksicnog-pesticida-glifosata-2

Poljoprivrednici su desetljećima ovisni o pesticidima, jer su mnoge nekemijske metode zanemarene zbog ustaljenih praksi u konvencionalnoj poljoprivredi, temeljenih na upotrebi umjetnih gnojiva i pesticida. Rašireno je pogrešno mišljenje da su herbicidi sigurni za ljudsko zdravlje i da imaju mali utjecaj na okoliš, a zahvaljujući intenzivnom marketinškom radu proizvođača herbicida.

“Kombiniranjem i integracijom širokog spektra nekemijskih metoda upravljanja korovom (npr. preventivnih i mehaničkih) s poznavanjem bioloških i ekoloških karakteristika korova i usjeva, današnji poljoprivrednici i uzgajivači mogu uspješno upravljati korovom bez uporabe herbicida, uz održavanje dobrih prinosa, sprječavanje razvoja otpornosti na herbicide, zaštitu bioraznolikosti tla, smanjenje erozije i smanjenje emisija stakleničkih plinova.“, rekla je Tara Glaser iz udruge Zemljane staze.

Izvješće poručuje da koristi upotrebe glifosata za poljoprivrednike ni u kom slučaju ne opravdavaju štetu počinjenu zdravlju ljudi i ekosustavima. Podržavanjem korištenja glifosata izravno se stavlja profit poljoprivrednika iznad zdravlja ljudi, i iznad potrebe očuvanja prirodnih resursa vitalnih za proizvodnju hrane, unatoč postojanju alternativa korištenju glifosata. 

“Ciljevi Uredbe o uporabi pesticida EU-a za zaštitu zdravlja ljudi i životinja te okoliša trebaju uvijek imati prioritet nad ciljem povećanja proizvodnje prinosa. Bilo kakva rasprava o tumačenju uredbe razjašnjena je nedavnom presudom Europskog suda pravde o dozvolama za korištenje zabranjenih pesticida.”, kaže Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

I građani Europske unije također traže radikalno smanjenje upotrebe pesticida. Godine 2022. Europska građanska inicijativa Spasimo pčele i poljoprivrednike prikupila je više of 1,1 milijun važećih potpisa. Građani Europske unije pozivaju na postupno ukidanje uporabe sintetičkih pesticida: smanjenje uporabe za 80% u poljoprivredi EU-a do 2030 godine, te potpunu zamjena sintetičkih pesticida održivim alternativama, temeljenim na Integriranoj zaštiti bilja do 2035. godine.

Ranije, 2017. godine, još jedna uspješna Europska građanska inicijativa – Stop glifosatu – pozivala je na zabranu glifosata, reformu procesa odobravanja pesticida u EU-u i postavljanje obveznih ciljeva za smanjenje upotrebe pesticida u EU.

Sada je zadatak na političarima da dokažu da zaista slušaju građane te da rade u njihovom interesu, a ne u interesu agroindustrije.

(1) Glifosat:

 – Predstavlja rizik za razvoj karcinoma (Portier, 2020).

– Ima negativan utjecaj na ljudski razvoj, reprodukciju i na hormonalni sustav (HEAL, 2022l)

– Pokazuje neprihvatljive neurotoksične učinke (Cattani 2014, Cattani, 2017).

– Predstavlja neprihvatljive rizike za korisne insekte, uključujući pčele (Tan, 2021, Battisti 2021) – remećenjem njihove crijevne mikrobiote ugrožavajući njihov opstanak (Motta, 2020).

– Šteti vodozemcima posebno u njihovim ranim razvojnim fazama (npr.: Herek, 2020, Turhan, 2020).

– Ometa kišne gliste u područjima tretiranim glifosatom što uzrokuje pad poljoprivrednih prinosa (Pochron, 2020, Owagboriaye, 2020).

– Ozbiljno oštećuje mikrobiom tla (Kepler, 2020).

– Šteti vodenim ekosustavima (npr.: Ferreira-Junior, 2017, Webster, 2015, Dumitru, 2019, Liu, 2022) i vodeni mikrobiom (Lu, 2020).

Objavljeno

Svjetski dan tla

Autor: Tara Glaser

https://www.un.org/en/observances/world-soil-day

Jeste li znali da u jednoj žlici zemlje ima više živih organizama nego ljudi na Zemlji? Tlo je svijet sastavljen od organizama, minerala i organskih komponenti koji osigurava hranu za ljude i životinje kroz rast biljaka.

Poput nas, tlu je potrebna uravnotežena i raznolika opskrba hranjivim tvarima u odgovarajućim količinama da bi bila zdrava. Poljoprivredni sustavi gube hranjive tvari sa svakom žetvom, a ako se tlima ne upravlja na održiv način, plodnost se progresivno gubi, a tla će proizvoditi biljke s nedostatkom hranjivih tvari.

Gubitak hranjivih tvari u tlu glavni je proces degradacije tla koji prijeti ishrani. Prepoznat je kao jedan od najkritičnijih problema na globalnoj razini za sigurnost hrane i održivost diljem svijeta.

Tijekom posljednjih 70 godina razina vitamina i hranjivih tvari u hrani drastično se smanjila, a procjenjuje se da 2 milijarde ljudi diljem svijeta pati od nedostatka mikronutrijenata, poznatog kao skrivena glad jer ju je teško otkriti.

Degradacija tla dovodi do toga da su neka tla osiromašena hranjivim tvarima, gubeći sposobnost podupiranja usjeva, dok druga imaju tako visoku koncentraciju hranjivih tvari da predstavljaju toksično okruženje za biljke i životinje, zagađuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene.

Svjetski dan tla 2022. (#WorldSoilDay) i njegova kampanja “Tla: gdje hrana počinje” imaju za cilj podići svijest o važnosti održavanja zdravih ekosustava i dobrobiti ljudi rješavanjem rastućih izazova u upravljanju tlom, povećanjem svijesti o tlu i poticanjem društava na poboljšati zdravlje tla.

Objavljeno

Pismo ministarstvima poljoprivrede, zdravstva i gospodarstva i održivog razvoja

Obraćamo Vam se s hitnim zahtjevom u vezi prijedloga Uredbe Europske komisije o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja (SUR)1.

Ovaj prijedlog dio je Europskog zelenog plana i strategije Od polja do stola, zajedno sa Zakonom o obnovi prirode. To je prvi korak u važnom planu smanjenja uporabe pesticida koji ozbiljno štete našem zdravlju, kvaliteti vode i biološkoj raznolikosti.
Kontinuirani napadi na ovu važnu uredbu prijete poništenju dugogodišnjeg rada Europske komisije, Vijeća i brojnih organizacija koje su pripremale i komentirale ovu Uredbu. Interesi u agrobiznisu pokušavaju razvodniti SUR i odgoditi njegovo usvajanje2.

Nakon zahtjeva za povlačenjem ove Uredbe i vijesti o tome da skupina država članica planira od Komisije zatražiti dodatnu analizu Procjene učinka, izražavamo zabrinutost zbog posljedica takvog kašnjenja u donošenju Uredbe, jer je vjerojatno da proces usvajanja neće biti dovršen do kraja mandata ove Komisije 2024.3.
Stoga pozivamo Republiku Hrvatsku da zatraži pravovremeno usvajanje SUR-a. To je prvi korak u hitnom smanjenju uporabe pesticida.

Ne postoji potreba za dodatnom Procjenom učinka, jer je Procjenu već odobrio Regulatorni nadzorni odbor. Činjenica da je to učinjeno prije početka posebnih vojnih operacija u Ukrajini nema nikakvog utjecaja na valjanost Procjene učinka. Štoviše, usvajanje SUR-a i naknadno stupanje na snagu vjerojatno bi trajalo do kraja 2023. odnosno 2024., čak i ako bi pregovori odmah započeli. Dakle, učinci ovog zakona ne bi imali nikakve posljedice vezane za tekuću krizu.

Sigurnost hrane u Europskoj uniji nije ugrožena zbog situacije u Ukrajini. Ono što zapravo prijeti globalnoj sigurnosti hrane je trenutni model intenzivne poljoprivredne proizvodnje koji uništava osnovne resurse prirode za proizvodnju hrane – tlo i biološku raznolikost. Kao što su istaknule grupe civilnog društva4 i više od 660 znanstvenika i drugih stručnjaka za prehrambene sustave5, odgađanje i razvodnjavanje planova za očuvanje prirodnih resursa, kao što su ciljevi smanjenja pesticida predloženi u okviru SUR-a, samo bi nas još više udaljili od osiguravanja dugoročne proizvodnje hrane i uspostavljanja sustava otpornog na prijetnje poput klimatskih promjena i krize biološke raznolikosti. Masovna uporaba sintetičkih pesticida već ima vrlo negativan učinak na ljudsko zdravlje6 kao i na biološku raznolikost uključujući oprašivače7, kvalitetu vode i tla – drugim riječima: na temelj proizvodnje hrane.

Sve veći broj poljoprivrednika koji prelaze na agroekologiju podupire znanstvene dokaze – poljoprivreda bez pesticida rezultira proizvodnjom hrane koja doprinosti očuvanju zdravlja, nasuprot konvencionalnoj poljoprivredi koja može imati vrlo negativne učinke na zdravlje. Nadalje, doprinosi povećanju prirodne plodnosti tla i obnavljanju bioraznolikosti.

Odgoda ili čak neusvajanje SUR-a ne samo da bi zanemarila znanstvene preporuke, već i zahtjeve više od milijun građana EU-a koji su sudjelovali u Europskoj građanskoj inicijativi „Spasimo pčele i poljoprivrednike”8 te bi otuđila građane EU-a kojima je opasnost od pesticida je očigledno veliki razlog za zabrinutost. Osim toga, nepoduzimanje učinkovitih radnji također bi potkopalo povjerenje građana u europske i nacionalne institucije.

Umjesto suštinskog protivljenja prijedlogu, potrebno je raspravljati o njegovom sadržaju. Posebno naglašavamo važnost provedbe istinske Integrirane zaštite bilja (IPM), temeljene na preventivnim mjerama, duljim plodoredima, raznovrsnosti usjeva, korištenju otpornih kultivara, praćenju i biološkoj kontroli.
SUR mora osigurati implementaciju IPM-a u velikom opsegu, jer je obavezan za poljoprivrednike od 2014., ali pravilna primjena na europskim farmama još uvijek nije norma. Pravilna provedba IPM-a dovodi do značajnog smanjenja upotrebe pesticida, čime se ispunjava velik dio obveza države članice prema SUR-u, dok se istovremeno čuva i unapređuje priroda na razini farmi.

Stoga vas pozivamo da se usprotivite dodatnoj Procjeni učinka te posljedično odgodi SUR-a na razini EU. Donositelji odluka u EU-u moraju ispuniti svoju odgovornost i slušati neovisnu znanost, kao i građane EU-a koji izražavaju svoju zabrinutost u vezi s upotrebom pesticida u EU barometru (link) i spomenutoj EGI.

Zahvaljujemo na razmatranju prijedloga.

1https://food.ec.europa.eu/system/files/2022-06/pesticides_sud_eval_2022_reg_2022-305_en.pdf

2 Politico, 17.11.2022, EU governments slap down ‘too ambitious’ Green Deal pesticide bill

3https://eeb.org/wp-content/uploads/2022/03/2022-03-21-Publication-of-the-revision-of-the-legislation-on-the-sustainable-use-of-pesticides.pdf

4https://zenodo.org/record/6366132#.Y1pSfS8ithD

5https://presse.inserm.fr/en/inserm-publishes-its-latest-collective-expert-review-on-the-health-effects-of-pesticides/43303/

6UN General Assembly: Report of the Special Rapporteur on the right to food, 24.01.2017, A/HRC/34/48

7https://www.euractiv.com/section/agriculture-food/news/citizens-initiative-to-phase-out-synthetic-pesticides-placed-on-eu-agenda/

8https://food.ec.europa.eu/system/files/2022-06/pesticides_sud_eval_2022_reg_2022-305_en.pdf

Objavljeno

Simpozij „Rješenja za prijelaz na agroekologiju u Hrvatskoj”

Pesticide Action Network (PAN) Europe, IBMA i IOBC-WPRS zajedno sa zastupnicom u Europskom parlamentu, Biljanom Borzan, organiziraju online simpozij „Rješenja za prijelaz na agroekologiju u Hrvatskoj” (Smanjenje upotrebe pesticida povećanjem primjene integrirane zaštite bilja uz biokontrolu), 28. listopada 2022. od 09. :00 – 12:00 sati.

Nakon objave nacrta Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja, ovim događanjem želimo podržati hrvatske donositelje odluka pružanjem značajnih informacija o postupanju, ali i posljedicama nedjelovanja u prijelazu na agroekologiju.

Europski zeleni plan i njegove strategije Od polja do stola i Strategija bioraznolikosti do 2030. postavljaju ciljeve za smanjenje pesticida, a Zakon o obnovi prirode poziva na dugoročan i održiv oporavak biološke raznolikosti i otporne prirode.

Za postizanje ovih ciljeva potrebna je značajna promjena u sustavu proizvodnje hrane.

Ovim simpozijem želimo poljoprivrednicima predložiti rješenja koja se uspješno primjenjuju već dugi niz godina, bez gubitka prinosa i svakako bez gubitka prihoda. Rješenja koja se temelje na integriranom upravljanju nametnicima uključuju prevenciju (plodored, međuusjevi, otporne sorte), nadzor, mehaničku i fizičku kontrolu te biokontrolu.

Pesticidi su sada na vrhuncu potrošnje. Nikad prije nisu korišteni u tolikim količinama.

Kako bi se osigurala sigurnost hrane, nužnost uspostave održivog sustava proizvodnje hrane je od iznimne važnosti. Očuvanje prirodnih resursa – plodnost tla i obnova bioraznolikosti – jedini je način da se održi proizvodnja hrane za sljedeće generacije.

Objavljeno

1 milijun potvrđenih potpisa za Europsku građansku inicijativu Spasimo pčele i poljoprivrednike

Europska građanska inicijativa (EGI) Spasimo pčele i poljoprivrednike sakupila je više od milijun valjanih potpisa. Certifikati 27 država članica EU su prihvaćeni, a Europska komisija je EGI proglasila uspješnom. Ovaj uspjeh predstavlja vrlo jasnu želju građana Europske unije da snažno smanje upotrebu pesticida. 1,1 milijun građana inicijative zahtijeva postupno ukidanje sintetičkih pesticida i obnovu prirode u poljoprivrednim područjima. Kao sljedeći korak, Komisija će pozvati organizatore i u roku od 3 mjeseca održat će se saslušanje u Europskom parlamentu kako bi se sa zastupnicima u Europskom parlamentu razmijenile informacije o zahtjevima EGI.

Europska građanska inicijativa Spasimo pčele i poljoprivrednike traži:

  • Postupno smanjenje upotrebe sintetičkih pesticida za 80% do 2030. godine i za 100% do 2035.
  • Obnova bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu
  • Financijska potpora poljoprivrednicima za prijelaz na agroekološki uzgoj


Martin Dermine, glavni predstavnik ove EGI i izvršni direktor PAN Europe rekao je:

“Ovo je sedmi uspješni EGI i već drugi protiv pesticida1. To je snažan demokratski signal EU i nacionalnim donositeljima odluka da slušaju građane i odmaknu se od toksičnih pesticida. Poljoprivrednici i znanost pokazali su da agroekologija može nahraniti svijet bez kemikalija. Krajnje je vrijeme da naši političari prestanu slušati agroindustriju i počnu raditi za budućnost naše djece.”

Helmut Burtscher-Schaden, zamjenik glavnog predstavnika ECI (GLOBAL 2000, Friends of the Earth Austria) dodao je:

“Čini se da ministarstva poljoprivrede u mnogim zemljama EU-a imaju nezdravu vjeru u blagodati agroindustrije ili preblizak odnos s njom. Stoga im je cilj spriječiti promjene koje bi naš prehrambeni sustav oslobodile ovisnosti o kemikalijama. Prikupiti milijun valjanih potpisa tijekom pandemija Covida je, međutim, snažan signal za prijelaz na uzgoj koji je prihvatljiv za klimu i pčele.”

Povijesni korak: okoliš više nije u rukama kemijskog lobija

Snažna poruka civilnog društva označava kraj ere u kojoj su odlukama o našem okolišu na razini EU i na nacionalnoj razini dominirali proizvođači kemikalija. Od šezdesetih godina Zelena revolucija tjera poljoprivrednike na korištenje patentiranih sjemenki, visokih doza umjetnih gnojiva i sve većih količina sintetičkih pesticida. Ovi inputi čine intenzivnu poljoprivredu potpuno ovisnom o agrokemikalijama i fosilnim gorivima. Poljoprivrednici rade posao, ali trgovci i industrija, kao i njihovi dioničari, ubiru profit. Organizatori koji stoje iza ove EGI traže promjenu: poljoprivrednici zaslužuju pristojan prihod s poštenim cijenama i zdravu budućnost za svoje poljoprivredno imanje i obitelj!”

Hitan i nužan korak

Model kemijske poljoprivrede ima visoku cijenu za društvo. Bioraznolikost se urušava, naša tla su iscrpljena, voda je zagađena, poljoprivrednici se truju, a naše zdravlje je ugroženo ostacima pesticida u hrani. Naš je krajolik postao otrovan zbog širenja industrijskih monokultura.

Vrlo važan trenutak

Trenutno institucije EU-a raspravljaju o novom zakonu o smanjenju pesticida1 koji će regulirati upotrebu pesticida u narednim godinama. Ishod će imati golem utjecaj na prirodu i zdravlje u Europi. Pesticidni lobi strahuje od pada prihoda, a njihovi saveznici dižu glasne prosvjede u mnogim zemljama.

U čast Rachel Carson: kažemo ne Tihom proljeću

Prije šezdeset godina Rachel Carson objavila je svoju poznatu knjigu Tiho proljeće. Svijetu je dala važno upozorenje: upotreba pesticida dovest će do umrtvljivanja svijeta. Pesticidi poput DDT-a bili su zabranjeni, ali smo propustili priliku da krenemo ‘drugim putem’ koji opisuje u posljednjem poglavlju svoje knjige. Umjesto toga, pesticidi su zamijenjeni novima, često čak i toksičnijima za insekte i okoliš od DDT-a. Sada smo na vrhu korištenja pesticida (Peak Pesticide), svijet nikada prije nije koristio toliku količinu pesticida. Šezdeset godina kasnije možemo jasno vidjeti Tiho proljeće koje dolazi s naglim padom populacija kukaca i ptica u mnogim područjima. Glasan glas građana koji stoje iza naše EGI odaje počast radu Rachel Carson. Hitno nam je potrebna promjena paradigme kako bismo zaustavili ovaj rat protiv prirode i sustava smrti. To je ono na što milijun Europljana sada poziva. Ne želimo Tiho proljeće. Želimo vratiti život, cvijeće i insekte na polja. Budućnost poljoprivrede je u radu s prirodom, a ne u njenom uništavanju.

Jedino poljoprivreda usklađena s prirodom može omogućiti “sigurnost hrane”

Budućnost naše hrane ovisi o zdravim tlima koja hrane I osiguravaju rast zdravih biljaka te odolijevaju suši. Očuvanje bioraznolikosti jedina je mogućnost osiguravanja dugoročne proizvodnje hrane. Znanost je jasna: kontinuirana uporaba umjetnih gnojiva i pesticida dovest će do mrtvog tla i potpunog kolapsa oprašivanja i proizvodnje hrane. Put prema trajnoj sigurnosti hrane i budućnosti za našu djecu, unuke i generacije koje dolaze je svijet u kojem živimo u ravnoteži sa svojim okolišem, umjesto da ga trujemo.

Objavljeno

Pristrane smjernice za procjenu pesticida, pristrani mediji

Danas dani intervju za RTL, u kojem govorim o opasnim pesticidima i o utjecaju industrije pesticida na kreiranje smjernica uvjeta za usporednu procjenu, rezultirao je prilogom u vijestima u 19:00, s nekoliko sekundi informacija s moje strane i mnogo minuta od strane podržavatelja upotrebe pesticida.

Prilog, nastavno na objavu Izvješća “Raj za pesticide” zbog kojeg sam intervjuirana, govorio je o svemu, samo ne o srži Izvješća – a to je da se industrija pesticida miješa u legislativu i da zbog toga na tržištu imamo hranu kontaminiranu vrlo opasnim pesticidima, kandidatima za zamjenu”.

To su aktivne tvari koje je Europska unija tijekom procjene rizika identificirala kao one koje predstavljaju u usporedbi s drugim pesticidima, veću opasnost za ljudsko zdravlje ili okoliš. Države članice su zakonski obvezne (od kolovoza 2015.) provoditi usporednu procjenu svih primjena kandidata za zamjenu, a svoju odluku o zamjeni ili odluku o zadržavanju u upotrebi moraju temeljiti na nekoliko uvjeta navedenih u Uredbi o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište.
Izvješće donosi dokaze o umiješanosti industrije pesticida u kreiranje legislative o kojoj izravno ovisi odobravanje ovih opasnih tvari za daljnje korištenje.

Nadalje, u RTL prilogu se iznosi niz upitnih tvrdnji, poput one da je voće tretirano pesticidima sigurno za konzumaciju, te se stvara lažan dojam sigurnosti indiciranjem da smanjenjem količine ostataka pesticida u hrani na način da se voće i povrća opere, ona postaje sigurna za konzumaciju.
Vjerojatno nećete isti čas osjetiti posljedice konzumiranja kontaminirane hrane, ili liječnici neće povezati zdravstvene probleme s konzumacijom kontaminiranog voća, ali znanstvenici se slažu u jednom: ostaci pesticida u hrani negativno utječu na zdravlje ljudi.

Spomenuto je da je bolje jesti voće kontaminirano pesticidima, nego ne jesti ga uopće.
Strašno je da RTL dozvoljava emitiranje mišljenja nestručnih ljudi, unatoč postojanju opsežne znanstvene studije koja potvrđuje veći mortalitet kod ljudi koji konzumiraju voće kontaminirano pesticidima, odnosno, pokazuje poništavanje pozitivne učinke voća, ukoliko je ono kontaminirano pesticidima.

Kod donošenja odluka o odabiru hrane, konzultirajte znanost, a pristrane medije uzimajte s velikom dozom sumnji.

Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze

Objavljeno

Izvješće “Pesticide Paradise” otkriva: jesensko voće visoko je zagađeno

Na 60. obljetnicu objave knjige Tiho proljeće autorice Rachel Carson, koja je inicirala moderni ekološki pokret, opterećenost pesticidima veća je nego ikada!
Stopa neuspjeha EU zakona je 100% kada govorimo o zabrani najštetnijih pesticida – dužnosnici slijede pravila koja je stvorila industrija – otkriva novo izvješće.

Jesensko voće visoko je kontaminirano kategorijom najopasnijih pesticida, pokazuju najnoviji vladini podaci.

Visok postotak voća – europske kruške (49%), stolno grožđe (44%), jabuke (34%), šljive (29%) i maline (25%) – prodan je s ostacima pesticida koji se povezuju s povećanim rizikom od raka, urođenih deformiteta, bolesti srca i drugih ozbiljnih stanja, pokazuju najnoviji podaci [1]. Većina je prijetnja čak i pri vrlo malim dozama.

Voće iz nekih zemalja više je kontaminirano od drugih. Gotovo tri četvrtine (71%) nizozemskih jabuka bilo je kontaminirano, u usporedbi s polovicom onih iz Grčke (54%) i Portugala (50%). Udio kontaminiranih belgijskih, nizozemskih i portugalskih krušaka bio je i viši (71%, 70% odnosno 68%), kao i kod gotovo polovice mađarskih i grčkih šljiva. Daleko najzagađenije bile su norveške maline (61%), dok je u slučaju grožđa najkontaminiranije bilo grčko i talijansko grožđe (56% odnosno 47%).

Problem se pogoršava. Pesticide Action Network (PAN) Europe analizirala je 44 137 uzoraka svježeg voća koje su testirale vlade od 2011. do 2020. godine. Otkriveno je da se kontaminacija jabuka, krušaka i šljiva gotovo udvostručila od 2011., rastući za 110%, 107% odnosno 81%. U 2020., trećina (33%) ukupnog uzorkovanog voća je bila kontaminirana, što je porast u odnosu na 2011. godinu, u kojoj je bilo kontaminirano 20% uzoraka.

Uzorkovanje pokazuje dramatičan porast stope kontaminiranih jabuka, krušaka i šljiva, sa stalnim ukupnim porastom za desetke voća koje su testirali službenici.
Tiho proljeće i rastuća ovisnost o pesticidimaIzvješće pod naslovom Pesticide Paradise, o tome kako su industrija i dužnosnici zaštitili otrovne pesticide od političkog pritiska usmjerenog na uspostavljanje održive poljoprivrede, dolazi 60 godina nakon objavljivanja knjige Silent Spring, koja je prva upozorila javnost na opasnosti pesticida i pomogla potaknuti moderni ekološki pokret. Središnje upozorenje u knjizi bilo je o stvaranju ovisnosti o pesticidima, ističući činjenicu da poljoprivrednici koriste sve više kemikalija kako bi ubili sve otpornije štetnike. Taj ciklus povećava profit industrije, ali je manjkav, kažu istraživači.Od objavljivanja knjige 27. rujna 1962., upotreba pesticida je porasla, izumiranje vrsta potpomognuto pesticidima događa se 1000 puta brže nego inače, a procjenjuje se da bolesti povezane s pesticidima koštaju Europljane do 32 milijarde Eura godišnje. 

Korporativno zarobljavanje i regulatorni neuspjeh
Uviđajući probleme, EU je 2009. usvojila dva važna zakona. Prvi za postupno ukidanje najotrovnije kategorije pesticida tamo gdje su dostupne nekemijske alternative, drugi za poticanje svih poljoprivrednika na usvajanje održivih praksi [2].Današnje izvješće organizacije PAN Europe otkriva da postupno ukidanje pesticida nije uspjelo jer su vlade slijedile smjernice napisane u bliskom partnerstvu s kemijskim divovima BASF, DuPont (sada Corteva) i Syngenta [3]. Dokument nije bio popraćen u glavnim medijima, unatoč svom utjecaju [4]. Neuobičajeno, te kršeći vrijednosti regulatorne neovisnosti EU-a, EU je usvojila smjernice i kopirala ih u nacionalne smjernice [5]. Oni su odgovorni za odbacivanje ne-kemijskih tehnika i odobravanje najotrovnijih pesticida u svakoj prilici od objave zakona iz 2009., koji obuhvaća stotine slučajeva [6]. Smjernice postižu suprotno od onoga što je zakon namjeravao, zapravo promovirajući pesticide koje prodaju tvrtke koje su ih pomogle napisati [7]. Zakon o promicanju alternativa uglavnom nije uspio.

“Europska komisija znala je za neuspjeh postupnog ukidanja najmanje od 2018. godine, ali nije poduzela značajne mjere. Smjernice bi se trebale zamijeniti onima koje priznaju učinkovitost nekemijskih alternativa pesticidima. Novi cilj EU-a o smanjenju pesticida je inače osuđen na propast, kaže Natalija Svrtan iz udruge Zemljane staze, članice organizacije PAN Europe.

Voditeljica kampanje Salomé Roynel iz PAN Europe, rekla je: „Voće postaje sve više kontaminirano jer industrija piše pravila, a službenici ignoriraju nekemijska rješenja. Jedni drugima čuvaju leđa, dok okoliš i naše zdravlje trpe. Rachel Carson je prije 60 godina upozoravala na ovu toksičnu vezu i danas bi čupala kosu da je živa.”
Prema službenoj anketi, više od trećine Europljana zabrinuto je zbog kontaminacije hrane pesticidima, a to pitanje predstavlja najveću zabrinutost u šest europskih zemalja. Godine 2017. podnesena je druga najpopularnija EU certificirana peticija kojom se poziva na potpunu zabranu pesticida. Kampanja Toxic 12 poziva donositelje odluka da hitno eliminiraju najgore pesticide.

Bilješke:

[1] Dužnosnici država članica svake godine testiraju europsko voće koje se prodaje u trgovinama na sve oblike pesticida. [Veliki uzorci znače da službenici smatraju rezultate reprezentativnima za sve prodano voće/izloženost opće populacije]. PAN se usredotočio na rezultate za posebnu kategoriju pesticida koji koriste 53 kemikalije poznate kao kandidati za zamjenu (CfS), koje su dužnosnici EU identificirali kao visoko toksične za ljude, životinje i/ili okoliš (vidi Prilog II., točka 4.). Za svaki se sumnja da uzrokuje jednu ili više teških posljedica, poput raka, urođenih deformiteta ili bolesti srca. Većina utječe na endokrini sustav, tako da nema sigurne razine. Kokteli pesticida mogu višestruko predstavljati opasnost, ali se ne istražuju. Od 2011. vlade su zakonski obvezne zamijeniti ih sigurnijim alternativama.

[2] Nekemijske alternative, definirane u Dodatku 3. Direktive 128/2009, trebale su postati glavne tehnike koje koriste svi poljoprivrednici. Vlade su (članci 14.1 i 14.4) trebale definirati, najkasnije do 2014., kako i kada bi se trebale koristiti alternative, s kemikalijama kao posljednjom mjerom. To su propustili učiniti, što je potaknulo Komisiju da uputi upozorenja (pisma Francuskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Portugalu).

[3] Smjernice je napisao EPPO kroz niz sastanaka svoje radne skupine za otpornost na štetočine. Industrija čini četvrtinu članstva radne skupine, uključujući dvoje iz Syngente i dvoje iz DuPonta. Industrija je ponekad organizirala sastanke, a ponekad je brojčano nadmašivala dužnosnike dva prema jedan. Nevladine organizacije nikada nisu pozvane. PAN se žalio, ali ništa se nije promijenilo. Smjernice EPPO-a preokrenule su volju zakonodavaca u prošlosti. Smjernice za zaštitu medonosnih pčela zapravo su zaštitile tri zloglasna pesticida koji ubijaju pčele. Službenici su ih na kraju ograničili desetljeće kasnije.

[4] EPPO je reagirao na Uredbu 1107/2009, posebno na članke 24, 50 i Aneks 4, koji obvezuju službenike da odbiju zahtjeve za nove CfS pesticide ako su dostupne učinkovite nekemijske alternative. Ali smjernice snažno usmjeravaju službenike da odobre CfS pesticide navodeći u koraku B5 na stranici 4 da poljoprivrednici nikada ne bi trebali ostati bez više vrsta pesticida (načini djelovanja) za borbu protiv otpornih štetnika. Načini industrijskih načela i EPPO smjernica točno odgovaraju stavu industrije. Istraživanja pokazuju da su modaliteti u većini slučajeva lažni zahtjevi jer nekemijske alternative mogu pokrenuti velike rezove u upotrebi pesticida, do 95%. Države članice propuštaju pravilno razmotriti te alternative i uvijek ih odbijaju.

[5] Komisija je trebala odbaciti smjernice EPPO-a na temelju toga što su u suprotnosti sa zakonima iz 2009. i nisu u skladu s normama transparentnosti i neovisnosti kojih se regulatori moraju pridržavati. Umjesto toga usvojio ih je kao meko pravo 2014. Sve države članice slijede EPPO smjernice bez odstupanja, osim Bugarske koja uopće nije slijedila zakon od 2018. Neke su kopirale EPPO smjernice: Belgija, Nizozemska, Njemačka (str. 17), Portugal i Španjolska. Industrija je zadovoljna činjenicom da su smjernice EPPO-a “temelj za mnoge nacionalne dokumente sa smjernicama” (stranica 19) što nije dovelo do gubitaka proizvoda za primjer tvrtke (stranica 7).

[6] Većina država članica ne objavljuje pojedinosti o tome kako se smjernice koriste. Ali interni dokument Komisije navodi (stranica 34) da su CfS pesticidi odobreni u 278 navrata do siječnja 2018. PAN vjeruje da je brojka danas oko 500. Većina država kaže da proces ne funkcionira. Kažu da nisu svjesni održivih nekemijskih alternativa, dok PAN optužuje dužnosnike da ignoriraju nekemijske alternative.

[7] Kada su pesticidi odobreni, poljoprivrednici su pod manjim pritiskom da koriste alternative, stoga koristite pesticide, što povećava otpornost štetnika i potiče sve veću upotrebu kemikalija. Na primjer, Syngenta prodaje nekoliko fungicida koji sadrže CfS koji uvelike zagađuju europsko voće.

Objavljeno

Dozvola za korištenje dimoxystrobina produžena 6. godinu

Organizacija PAN Europe poduzima pravne korake protiv sustavnog produžavanja dozvola za stavljanje na tržište toksičnih pesticida od strane Europske komisije. U 2021. za 136 pesticida produljeno je odobrenje za korištenje, a neki od njih više ne zadovoljavaju kriterije za odobrenje. Dimoxystrobin je produžen 6. godinu.

Brisel, 07. lipnja 2022. – PAN Europe podnio je službenu tužbu Sudu Europske unije. Osporava se šesto produženje odobrenja za korištenje pesticida koji sadrži aktivnu tvar dimoksistrobin. Ova kemikalija nalazi se na popisu najotrovnijih pesticida koji su davno trebali biti zabranjeni. Ovim slučajem PAN Europe namjerava osporiti sustavnu praksu Komisije kojom uzastopno više godina odobrava dozvole opasnim pesticidima, bez odgovarajuće ponovne procjene.

„EU je klasificirao visoko toksične pesticide kao ‘kandidate za zamjenu’. Godine 2009. dogovoreno je da ovu kategoriju kemikalija treba zamijeniti sigurnijim alternativama. Međutim, njihova se uporaba iz godine u godinu produžava, a nedavno je PAN Europe u izvješću ‘Zabranjeno voće‘ razotkrio da je razina ostataka ove kategorije pesticida porasla u voću i povrću. Udruga Zemljane staze članica je organizacije PAN Europe koja vodi kampanju za zabranu najotrovnijih 12 pesticida odmah, a svih kandidata za zamjenu najkasnije do 2030. godine, te u suradnji s udrugama diljem Europske unije nastoji utjecati na zakonodavne institucije da stave zdravlje i zaštitu građana ispred interesa agroindustrije.”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.


Hans Muilerman, službenik za kemiju u PAN Europe, rekao je: „Zakon EU je jasan: odluka o ponovnom odobrenju dimoksistrobina trebala je biti donesena do 2016. To je jedan od najopasnijih pesticida u EU: klasificiran kao vjerojatno kancerogen i toksični za reprodukciju, te kao postojan u okolišu. DG Sante (Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane) nastavlja produljivati odobrenje, sada 6. godinu, protivno pravilima i unatoč zaključcima koje je 2017. objavila ‘država članica izvjestiteljica’ da se ova tvar ne bi trebala ponovno odobriti”.

Odgođene ponovne procjene i produljenja odobrenja za pesticide na razini EU standardni su obrazac. Ilustracije radi, 136 pesticida produljeno je prema članku 17. Uredbe 1107/2009/EC u 2021. godini (što čini gotovo 30% svih trenutno odobrenih pesticida u EU), dok je te iste godine doneseno samo 10 odluka o (ne)obnavljanju odobrenja za korištenje aktivnih tvari. Čak i za najopasnije klasificirane tvari, takozvane ‘kandidate za zamjenu’, produljenja odobrenja također su norma: produljenja se odobravaju do 9 godina. Od 2011. već je 108 produženja – isključivo zbog odgođenih procjena – odobreno za 39 od 54 pesticida s odobrene liste kandidata za zamjenu.

Angela Rupp, voditeljica kampanje u PAN Europe, rekla je: „U središtu pravnog postupka PAN Europe, dovodimo u pitanje neograničenu upotrebu članka 17. Uredbe o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja 1107/2009/EC. Umjesto da ispoštuju rok od 3 godine za ponovnu procjenu i odluku o ponovnom odobrenju ili neodobravanju pesticida, Europska komisija i države članice i dalje odugovlače. Otrovni pesticidi koji su trebali biti ponovno procijenjeni prije gotovo 10 godina još uvijek su na tržištu bez ikakve ponovne procjene njihove toksičnosti.”


Angela Rupp je dodala: “Ova praksa je u suprotnosti s navedenim ciljem i svrhom EU propisa o pesticidima. Uostalom, zakonodavci su postavili stroge rokove za redovitu reviziju toksičnosti pesticida kako bi zaštitili zdravlje ljudi i okoliš. Članak 17. ne može se smatrati izgovorom da ih se potpuno zanemari.”

Sljedeći primjer zlouporabe ovog članka nalazi se na dnevnom redu Stalnog odbora za pesticide za 14. i 15. srpnja, gdje Europska komisija predlaže produljenje niza visokotoksičnih tvari kao što su dikamba, deltametrin ili klorotoluron. Osim toga, fungicid 8-hidroksikinolin je od 2016. klasificiran kao otrovan za reprodukciju 1B, što znači da bi ga trebalo zabraniti. No, Europska komisija predlaže da se nastavi produživati, sada šestu godinu, izlažući trudnice reprotoksičnom pesticidu.


Hans Muilerman zaključuje: „Ono što bi trebala biti iznimka postalo je sustavna standardna praksa. Nepoštivanje rokova za ponovnu ocjenu, kako na razini država članica tako i na razini Komisije, izgleda kao strategija za zadržavanje otrovnih tvari na tržištu, u korist agroindustrije. Propisi o pesticidima su jasni: prioritet mora biti zaštita zdravlja ljudi i okoliša. Nadamo se da će suci ispraviti ovu lošu administraciju.”


Pravna pozadina

U listopadu 2021. Aarhuška uredba je izmijenjena (uredba 2021/1767/EZ), dajući mogućnost civilnom društvu da ospori odobrenja pesticida na razini EU-a. Do tada, način na koji je EU prevela Aarhušku konvenciju u zakonodavstvo EU (uredba 1367/2006/EC) nije dopuštao takve radnje. Nakon pritužbi civilnog društva Odboru za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom, Europska komisija je bila obvezna revidirati svoje zakonodavstvo kako bi građanima omogućila širi pristup pravdi.

Prateći dokumenti:

Pitanja i odgovori o pravnim koracima:

QA-Dimoxystrobin-Legal-Action-1Preuzmi

Informativni list:

Factsheet_-Prolongations.docx-1-1Preuzmi