Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) danas je objavila šokantno izvješće, savjetujući produljenje upotrebe u EU najkorištenijeg i najosporavanijeg herbicida glifosata, unatoč nizu nedostatnih podataka i neriješenih pitanja. U svojim zaključcima ističe da su potencijalna genotoksičnost nečistoća, te procjena rizika za potrošače ostali nepotpuni. Potencijal proizvoda na bazi glifosata za izazivanje razvojne neurotoksičnosti i štete mikrobiomu i bioraznolikosti jasno je prepoznat. Unatoč tome, EFSA predlaže da se nastavi s postupkom odobravanja prebacujući odluke državama članicama.
EFSA, kao i ECHA i nacionalne agencije temelje svoje procjene uglavnom na industrijskim studijama. Duboko pogrešan sustav autorizacije pesticida u EU-u ne uzima u obzir mnoštvo neovisnih i recenziranih znanstvenih studija koje povezuju glifosat s ozbiljnim zdravstvenim i ekološkim problemima. Brojne studije dokazuju da je glifosat genotoksičan, neurotoksičan, oštećuje crijevni mikrobiom i uzrokuje ozbiljnu štetu tlu, vodenim organizmima i bioraznolikosti.
Široka koalicija nevladinih organizacija ‘Stop glifosatu’ poziva Europsku komisiju da predloži zabranu za korištenje glifosata, a države članice da podrže taj prijedlog. Već je obnovljeno 5-godišnje odobrenje 2017. bilo vrlo osporavano, također i od strane uspješne Europske građanske inicijative “Stop glifosatu”. Mnogi političari EU-a, poput francuskog predsjednika Macrona, obećali su iskoristiti tih 5 godina za rad na postupnom ukidanju glifosata.
U međuvremenu su europski građani u još jednoj Europskoj građanskoj inicijativi “Spasimo pčele i poljoprivrednike” zatražili od političara smanjenje upotrebe opasnih otrova i potpunu zamjenu neopasnim alternativama. Dodatno je to potvrđeno u Eurobarometru te u izvješću Budućnost Europe koje političari trebaju ispuniti.
Kako bi poduprla svoj poziv, koalicija Stop Glyphosate danas pokreće novu web stranicu stopglyphosate.eu. Ovdje je dostupan pregled svih neovisnih (znanstvenih) informacija te platforma funkcionira kao pouzdan i neovisan izvor informacija o zloglasnom herbicidu. Građanima omogućuje da razotkriju skrivenu istinu o glifosatu te da se obrate svojim izabranim političarima tražeći ispunjenje zakona koji obećavaju zaštitu od utjecaja iz okoliša.
Nakon mnogo godina rasprave, kristalno je jasno da sustav autorizacije EU-a još uvijek ne štiti ljudsko zdravlje i okoliš, što je cilj zakonodavstva EU-a o pesticidima (Uredba (EZ) br. 1107/2009). EFSA-in savjet vrijeđa rad neovisnih znanstvenika, koji su od procjene agencije za rak IARC 2015. godine (povezanost raka i genotoksičnosti kod ljudi još uvijek vrijedi [i]), objavili mnoge znanstvene studije koje pokazuju toksičnost glifosata, još uvijek najkorištenijeg herbicida u svijetu[ii], koji čini 30% ukupne upotrebe herbicida u EU[iii].
Ovaj savjet je također uvreda za sve građane, kao i one kreatore politike koji vide potrebu za zaštitom bioraznolikosti i budućnosti proizvodnje hrane, kao i za smanjenjem ukupne upotrebe pesticida, a posebno glifosata [iv]. Produljenje glifosata je u izravnom sukobu s ciljem smanjenja pesticida u EU od 50% u Strategiji EU o bioraznolikosti [v] (prijedlog SUR) i Deklaracijom iz Montreala nakon COP15 o bioraznolikosti.
“Skandal s glifosatom se nastavlja. Ovaj savjet EFSA-e je izvan svake logike. Mnoge nove neovisne studije pokazuju negativne učinke glifosata na zdravlje i okoliš. EFSA ignorira znanstvena saznanja i događanja iz prošlog desetljeća: nema IARC-a, nema Monsantovih dokumenata, nema pravnih pobjeda u SAD-u od strane žrtava-glifosata, nema brojnih drugih znanstvenih otkrića od tada… Europski parlament osnovao je PEST odbor 2018. nakon posljednjih skandala s glifosatom . Do sada je provedeno samo 15% njihovih preporuka.”,
“Duboko smo zabrinuti zbog cijelog dosadašnjeg procesa u kojem svi uključeni akteri, ne samo EFSA, već i ECHA, četiri države članice izvjestiteljice i njihove agencije, ne osiguravaju visoke razine zaštite predviđene zakonima EU-a. Od raka, neurotoksičnosti, utjecaja na mikrobiom, zdravlje tla, pčele i ekosustave, naši regulatori okreću leđa svim potencijalnim štetama prijavljenim nakon izlaganja glifosatu.” – Angeliki Lysimachou, istraživačica u PAN Europe
“Kao što je pokazao nedavni skandal nazvan Pestgate – građani EU-a nisu zaštićeni od neurotoksičnih učinaka pesticida. Proizvođači pesticida uskratili su studije o neurotoksičnosti u EU postupku autorizacije. I uz ovu neprihvatljivu tajnovitost, neovisna znanost još uvijek nije dovoljno uzeta u obzir.” – Peter Clausing, znanstvenik iz PAN Germany
“Ovo će natjerati agrokemijske multinacionalne tvrtke i njihove dioničare da otvore boce šampanjca, ali će naštetiti ljudima i planetu. Ljudima je muka od glifosata, a nama je muka od laganja. Kako je EFSA mogla dati zeleno svjetlo glifosatu na temelju prvenstveno loših znanstvenih studija koje su vodile kompanije, kada su IARC i nakon toga mnogi drugi znanstvenici upozorili da je glifosat genotoksičan, a vjerojatno i da uzrokuje rak? O bioraznolikosti da i ne govorimo. Sada ponovno vidimo ono što smo već znali: sustav autorizacije pesticida u EU-u ne odgovara svrsi. Svrha je zaštita ljudi i okoliša. Sustav je sam po sebi otrovan.” – Hans van Scharen, istraživač pri Corporate Europe Observatory (CEO)
“U Hrvatskoj su građani putem peticije pozvali ministre da ne podrže odobrenje ovog opasnog pesticida. Glifosat šteti tlu, vodi, ekosustavima i pčelama: europske su vode jako zagađene glifosatom (Brovini et al, 2021.), a studije su pokazale da koncentracije relevantne za okoliš oštećuju vodene ekosustave, mikrobiom tla, gliste, pa čak i pčele.
Rezultati dobiveni u Global Glyphosate study ukazuju na promjenu mikrobioma, u dozi koja se trenutno smatra sigurnom u Europskoj uniji, također i za djecu – prihvatljivi dnevni unos je ekvivalentan 0,5 miligrama po kilogramu tjelesne težine dnevno. Zbog brojnih dokaza o njegovoj štetnosti, potrebno ga je zabraniti bez odgode.” – Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.
[i]1 U ožujku 2015. IARC je klasificirao glifosat kao “vjerojatno kancerogen za ljude” (skupina 2A). To se temelji na “ograničenim” dokazima o raku kod ljudi (iz izloženosti u stvarnom svijetu do kojih je stvarno došlo) i “dovoljnim” dokazima o raku kod pokusnih životinja (iz studija “čistog” glifosata). IARC je također zaključio da postoje “jaki” dokazi za genotoksičnost, i za “čisti” glifosat i za formulacije glifosata.
[ii] 2 Prema istraživanjima globalnog tržišta, globalno tržište glifosata procijenjeno je između 7,6 i 9,3 milijarde USD u 2020., a predviđa se da će dosegnuti između 10,6 i 17,7 milijardi u 2030., s predviđenim godišnjim stopama rasta između 3,0% i 6%. Kao što je pokazano, alternative glifosatu dostupne su za sve namjene
[iii] 3 Dokazi o ljudskom zdravlju su neodoljivi – izloženost glifosatu povezana je s ozbiljnim bolestima kod ljudi (npr. porast biomarkera raka i poremećaj mikrobioma). IARC-ovu epidemiološku procjenu raka nedavno je potvrdio francuski institut INSERM. Štoviše, izvješće HEAL-a objavljeno u lipnju 2022. pokazuje da su znanstveni dokazi koji dokazuju da je glifosat kancerogen do sada odbačeni u znanstvenoj procjeni EU-a. Ovo izvješće pomno je ispitalo 11 studija na štakorima i miševima koje su 2019. dostavile tvrtke za proizvodnju pesticida kao dio dosjea za prijavu. U 10 od 11 studija uočeni su tumori povezani s liječenjem glifosatom. Osim toga, javna znanstvena literatura također povezuje izloženost glifosatu s nizom ozbiljnih bolesti. Na primjer, nedavne studije pokazuju da glifosat i proizvodi od glifosata mogu biti neurotoksični i mogu doprinijeti razvoju Parkinsonove bolesti, mogu izazvati bolest bubrega i poremetiti mikrobiom ljudi i životinja. Izloženost majke glifosatu također je povezana sa spontanim porođajima sa skraćenom gestacijskom duljinom i abnormalnim razvojem reproduktivnih organa u novorođenčadi.
[iv] 4 Sudbina glifosata u okolišu dobro je dokumentirana od strane vrhunske znanosti. Glifosat oštećuje ekosustave uključujući oprašivače i korisne kukce, gliste i biotu tla te uzrokuje izravnu štetu poljoprivredi. Ometa mikrobiom tla – “glifosat može promijeniti endofitni i rizosferski mikrobiom biljaka, što može oslabiti obranu biljaka smanjenom proizvodnjom antimikrobnih sredstava protiv napada patogena” Opasan je za vodeni okoliš – I glifosat i njegov metabolit AMPA predstavljaju rizik za vodenih okoliša i glifosat je već klasificiran kao otrovan za vodeni svijet s dugotrajnim učincima (Aquatic Chronic 2; H411), iako bi stroža klasifikacija bila opravdana na temelju podataka iz znanstvene literature.
[v] 5 Glifosat je neselektivni herbicid koji ubija ne samo neželjeni korov, već sve biljke, kao i alge, bakterije i gljivice, čime ima neprihvatljiv utjecaj na biološku raznolikost i ekosustav. U Rezoluciji iz 2016. Europski parlament već je istaknuo da “kao takav, glifosat nije u skladu s točkom (e)(iii) članka 4(3) Uredbe (EZ) br. 1107/2009”.