Simpozij „Rješenja za prijelaz na agroekologiju u Hrvatskoj”

Pesticide Action Network (PAN) Europe, IBMA i IOBC-WPRS zajedno sa zastupnicom u Europskom parlamentu, Biljanom Borzan, organiziraju online simpozij „Rješenja za prijelaz na agroekologiju u Hrvatskoj” (Smanjenje upotrebe pesticida povećanjem primjene integrirane zaštite bilja uz biokontrolu), 28. listopada 2022. od 09. :00 – 12:00 sati.

Nakon objave nacrta Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja, ovim događanjem želimo podržati hrvatske donositelje odluka pružanjem značajnih informacija o postupanju, ali i posljedicama nedjelovanja u prijelazu na agroekologiju.

Europski zeleni plan i njegove strategije Od polja do stola i Strategija bioraznolikosti do 2030. postavljaju ciljeve za smanjenje pesticida, a Zakon o obnovi prirode poziva na dugoročan i održiv oporavak biološke raznolikosti i otporne prirode.

Za postizanje ovih ciljeva potrebna je značajna promjena u sustavu proizvodnje hrane.

Ovim simpozijem želimo poljoprivrednicima predložiti rješenja koja se uspješno primjenjuju već dugi niz godina, bez gubitka prinosa i svakako bez gubitka prihoda. Rješenja koja se temelje na integriranom upravljanju nametnicima uključuju prevenciju (plodored, međuusjevi, otporne sorte), nadzor, mehaničku i fizičku kontrolu te biokontrolu.

Pesticidi su sada na vrhuncu potrošnje. Nikad prije nisu korišteni u tolikim količinama.

Kako bi se osigurala sigurnost hrane, nužnost uspostave održivog sustava proizvodnje hrane je od iznimne važnosti. Očuvanje prirodnih resursa – plodnost tla i obnova bioraznolikosti – jedini je način da se održi proizvodnja hrane za sljedeće generacije.

1 milijun potvrđenih potpisa za Europsku građansku inicijativu Spasimo pčele i poljoprivrednike

Europska građanska inicijativa (EGI) Spasimo pčele i poljoprivrednike sakupila je više od milijun valjanih potpisa. Certifikati 27 država članica EU su prihvaćeni, a Europska komisija je EGI proglasila uspješnom. Ovaj uspjeh predstavlja vrlo jasnu želju građana Europske unije da snažno smanje upotrebu pesticida. 1,1 milijun građana inicijative zahtijeva postupno ukidanje sintetičkih pesticida i obnovu prirode u poljoprivrednim područjima. Kao sljedeći korak, Komisija će pozvati organizatore i u roku od 3 mjeseca održat će se saslušanje u Europskom parlamentu kako bi se sa zastupnicima u Europskom parlamentu razmijenile informacije o zahtjevima EGI.

Europska građanska inicijativa Spasimo pčele i poljoprivrednike traži:

  • Postupno smanjenje upotrebe sintetičkih pesticida za 80% do 2030. godine i za 100% do 2035.
  • Obnova bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu
  • Financijska potpora poljoprivrednicima za prijelaz na agroekološki uzgoj


Martin Dermine, glavni predstavnik ove EGI i izvršni direktor PAN Europe rekao je:

“Ovo je sedmi uspješni EGI i već drugi protiv pesticida1. To je snažan demokratski signal EU i nacionalnim donositeljima odluka da slušaju građane i odmaknu se od toksičnih pesticida. Poljoprivrednici i znanost pokazali su da agroekologija može nahraniti svijet bez kemikalija. Krajnje je vrijeme da naši političari prestanu slušati agroindustriju i počnu raditi za budućnost naše djece.”

Helmut Burtscher-Schaden, zamjenik glavnog predstavnika ECI (GLOBAL 2000, Friends of the Earth Austria) dodao je:

“Čini se da ministarstva poljoprivrede u mnogim zemljama EU-a imaju nezdravu vjeru u blagodati agroindustrije ili preblizak odnos s njom. Stoga im je cilj spriječiti promjene koje bi naš prehrambeni sustav oslobodile ovisnosti o kemikalijama. Prikupiti milijun valjanih potpisa tijekom pandemija Covida je, međutim, snažan signal za prijelaz na uzgoj koji je prihvatljiv za klimu i pčele.”

Povijesni korak: okoliš više nije u rukama kemijskog lobija

Snažna poruka civilnog društva označava kraj ere u kojoj su odlukama o našem okolišu na razini EU i na nacionalnoj razini dominirali proizvođači kemikalija. Od šezdesetih godina Zelena revolucija tjera poljoprivrednike na korištenje patentiranih sjemenki, visokih doza umjetnih gnojiva i sve većih količina sintetičkih pesticida. Ovi inputi čine intenzivnu poljoprivredu potpuno ovisnom o agrokemikalijama i fosilnim gorivima. Poljoprivrednici rade posao, ali trgovci i industrija, kao i njihovi dioničari, ubiru profit. Organizatori koji stoje iza ove EGI traže promjenu: poljoprivrednici zaslužuju pristojan prihod s poštenim cijenama i zdravu budućnost za svoje poljoprivredno imanje i obitelj!”

Hitan i nužan korak

Model kemijske poljoprivrede ima visoku cijenu za društvo. Bioraznolikost se urušava, naša tla su iscrpljena, voda je zagađena, poljoprivrednici se truju, a naše zdravlje je ugroženo ostacima pesticida u hrani. Naš je krajolik postao otrovan zbog širenja industrijskih monokultura.

Vrlo važan trenutak

Trenutno institucije EU-a raspravljaju o novom zakonu o smanjenju pesticida1 koji će regulirati upotrebu pesticida u narednim godinama. Ishod će imati golem utjecaj na prirodu i zdravlje u Europi. Pesticidni lobi strahuje od pada prihoda, a njihovi saveznici dižu glasne prosvjede u mnogim zemljama.

U čast Rachel Carson: kažemo ne Tihom proljeću

Prije šezdeset godina Rachel Carson objavila je svoju poznatu knjigu Tiho proljeće. Svijetu je dala važno upozorenje: upotreba pesticida dovest će do umrtvljivanja svijeta. Pesticidi poput DDT-a bili su zabranjeni, ali smo propustili priliku da krenemo ‘drugim putem’ koji opisuje u posljednjem poglavlju svoje knjige. Umjesto toga, pesticidi su zamijenjeni novima, često čak i toksičnijima za insekte i okoliš od DDT-a. Sada smo na vrhu korištenja pesticida (Peak Pesticide), svijet nikada prije nije koristio toliku količinu pesticida. Šezdeset godina kasnije možemo jasno vidjeti Tiho proljeće koje dolazi s naglim padom populacija kukaca i ptica u mnogim područjima. Glasan glas građana koji stoje iza naše EGI odaje počast radu Rachel Carson. Hitno nam je potrebna promjena paradigme kako bismo zaustavili ovaj rat protiv prirode i sustava smrti. To je ono na što milijun Europljana sada poziva. Ne želimo Tiho proljeće. Želimo vratiti život, cvijeće i insekte na polja. Budućnost poljoprivrede je u radu s prirodom, a ne u njenom uništavanju.

Jedino poljoprivreda usklađena s prirodom može omogućiti “sigurnost hrane”

Budućnost naše hrane ovisi o zdravim tlima koja hrane I osiguravaju rast zdravih biljaka te odolijevaju suši. Očuvanje bioraznolikosti jedina je mogućnost osiguravanja dugoročne proizvodnje hrane. Znanost je jasna: kontinuirana uporaba umjetnih gnojiva i pesticida dovest će do mrtvog tla i potpunog kolapsa oprašivanja i proizvodnje hrane. Put prema trajnoj sigurnosti hrane i budućnosti za našu djecu, unuke i generacije koje dolaze je svijet u kojem živimo u ravnoteži sa svojim okolišem, umjesto da ga trujemo.