Objavljeno

Pismo ministrici Vučković i ministru Ćoriću – hoćete li zaštititi divlje oprašivače

Prošlog tjedna dobili smo informaciju da je Europska komisija predložila državama članicama da nakon izlaganja pesticidima ne definiraju prag prihvatljive štetnosti za bumbare i solitarne pčele. Oni to nazivaju “pristupom s nepredodređenim pragom“. Smatramo da je ovaj pristup loš jer znači da će se, pri provođenju procjene rizika na temelju podataka iz industrije, države članice i EFSA osloniti na svoju takozvanu „stručnu prosudbu“, umjesto na korištenje jasnih graničnih kriterija. To je upravo ono što smo imali prije: industrija i države članice koristile su se svim vrstama izgovora za ignoriranje štete utvrđene u regulatornim terenskim testovima: “nije biološki relevantno, nije statistički značajno, ne može dovesti do smrti kolonije, itd.”

Kako bismo to izbjegli, potreban nam je jasan granični kriterij. Nadalje, utvrđeni prag omogućuje jasnije odluke koje se zakonski ne mogu osporiti. Za pčele je definiran prag od 10% (zalagali smo se za 7% dok su neke države članice predlagale dozvoljeno smanjenje veličine pčelinjeg društva do 25% (!!) nakon izlaganja pesticidu).

Za pčele je prošle godine definiran SPG od 10% smanjenja veličine kolonije. Većina pčelinjih zajednica su društva kojima se upravlja i pčelari se brinu o njima: podržavaju njihov razvoj, a kada kolonije uginu, umjetno ih razmnožavaju. Divlje pčele nemaju ovu vrstu pažnje: budući da su potpuno divlje životinje, kada su kolonije bumbara ili soliternih pčela desetkovane pesticidima, nitko ne pomaže tim populacijama da se ponovno oporave. Popratni dokument EFSA-e1 iz 2020. godine pokazao je da je moguće identificirati razliku u populaciji pčelinjih zajednica od 5% između testiranih i kontrolnih polja. Za divlje pčele moguće je staviti mnogo više kolonija (bumbara) i čahura (solitarne pčele) na granicu regulatornih polja. To će pomoći u preciziranju statistike i identificiranju razlika u kolonijama/populacijama čak i manjim od 5%. S obzirom na činjenicu da je niz vrsta divljih pčela u opadanju u Europi2, molimo vas da podržite SPG od maksimalno 3% štete za divlje pčele3.

1https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/topic/review-guidance-document-bees-specific-protection-goals.pdf, §7.2 p.29

2https://www.iucn.org/content/european-red-list-bees

3https://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/public/resources/briefings/202203%20Position%20paper%20on%20the%20development%20of%20a%20Bee%20Guidance%20Document%20on%20Wild%20Bees_joint.pdf

Procjena rizika za divlje pčele predstavlja veliki rizik za industriju pesticida jer bi provođenje terenskih testova s ​​bumbarima i solitarnim pčelama omogućilo mnogo osjetljivija testiranja u usporedbi s medonosnim pčelama. Pčele bumbari i pčele samice omogućit će preciznije rezultate i bolju identifikaciju rizika koji pesticidi predstavljaju za oprašivače. Mnogi će se pesticidi potencijalno smatrati previše opasnim za divlje pčele i biti će uklonjeni s tržišta. Industrija je to shvatila i zato se žestoko protive bilo kakvom poboljšanju procjene rizika pčela općenito.


Nadalje, mnoge vrste bumbara su u opadanju u EU. Iako smatramo da bi norma trebala biti “bez štete za divlje pčele”, s regulatorne točke gledišta, nije moguće pokazati “nema štete” (0%), no 5% je dokazano u praksi. To je razlog zašto je definicija strogog praga važna i zato se zalažemo za prag od 3%.

Krajem ožujka ove godine, DG Sante predložio je “pristup bez unaprijed određenog praga za države članice” i države članice sada razmišljaju o svom stajalištu. Čuli smo da su mnoge države članice bile nezadovoljne ovim prijedlogom Komisije, a niz država članica predlaže prihvatljivo smanjenje od 10% u mikro kolonijama pčela bumbara nakon izlaganja pesticidima. Od država članica traži se da komentiraju prijedlog Komisije od sljedećeg Stalnog odbora (17-18/05).

Pozvali smo stoga Ministricu poljoprivrede i Ministra gospodarstva i zaštite okoliša da zaštite pčele te da se izjasne o stavu Republike Hrvatske o ovomvažnom pitanju.

SPGPreuzmi
Objavljeno

Zajedničko pismo hrvatskih udruga – želimo održivu i zdravu hrvatsku poljoprivredu

VIše od 30 hrvatskih udruga podržalo je Zajedničko pismo u kojem se traži uspostavljanje održivog sustava proizvodnje hrane, neovisnog o vanjskim inputima i sigurnog za zdravlje građana, okoliša i prirode.

Globalna sigurnost hrane stalna je tema otkako je situacija u Ukrajini počela utjecati na cijene poljoprivrednih proizvoda. Različiti akteri u industriji i interesne skupine stavili su ideju o nadolazećoj nestašici hrane visoko na dnevni red, vjerojatno instrumentalizirajući rat za stvaranje lažnog, neutemeljenog straha, a u svrhu jačanje njihovih gospodarskih interesa, pozivajući na smanjenje ekoloških i zdravstvenih standarda i napuštanje inicijativa EU-a za unaprjeđenje poljoprivrednog sektora. Europska komisija stavljena je pod veliki pritisak. Interesne skupine traže razvodnjavanje strategije Od polja do stola te Zakona o obnovi prirode, dovodeći u pitanje ciljeve Europskog zelenog plana.

Odgovor na ovu krizu trebao bi biti sasvim suprotan: inzistiranje na jačanju – a ne napuštanju – preobrazbe prema zdravom i ekološki prihvatljivom sustavu proizvodnje hrane. Argumenti koje iznose interesne skupine, a koji pozivaju na potkopavanje svih dosadašnjih napora, stoje na vrlo klimavim nogama. Činjenice i brojke su jasne – Europa je samoodrživa u proizvodnji hrane; no, ipak smo ovisni o uvozu stočne hrane koja ima velik udio u smisiji stakleničkih plinova, te o energetski intenzivnim sintetičkim gnojivima. Pomak prema agroekologiji smanjio bi ovisnost o ovom uvozu.

Zbog toga se obraćamo ključnim akterima u kreiranju važne uredbe – Uredbe o smanjenju upotrebe pesticida, koja će staviti van snage trenutačnu Direktivu o održivoj upotrebi pesticida iz 2009. godine., apelirajući na potrebu zaštite zdravlja građana, te očuvanja prirode i okoliša, ali i kreiranja sustava otpornog na vanjske utjecaje, poput, primjerice, rata u Ukrajini.

Zajedničko pismo možete pročitati ovdje:

Pismo_zastupnicima_i_ministrima_SUR-4Preuzmi
Objavljeno

Izvješće o ostacima pesticida u hrani: građani Europske Unije sve izloženiji!

Dana 24. veljače 2022. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je svoje posljednje godišnje izvješće o ostacima pesticida u hrani za 2020. godinu[1]. Podaci pokazuju da je polovica voća i povrća na europskom tržištu još uvijek kontaminirana ostacima barem jednog pesticida, dok četvrtina sadrži koktel do 15 ostataka pesticida. Znanost izvještava da bi izloženost takvim ostacima mogla imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi, uključujući i nerođenu djecu. Ipak, EFSA-ino izvješće još jednom ne uspijeva naglasiti stvarne nedostatke regulatornog sustava u smislu zaštite potrošača.

Zaključci EFSA-e su sljedeći:

– Za 2020. 94,9% ukupnih testiranih uzoraka hrane palo je ispod najveće razine ostataka (MRL), zakonskih granica dopuštenih Uredbom EU-a (u odnosu na 96,1% u 2019.). Od preostalih 5,1 % koji premašuju ovaj zakonsku granicu, samo 3,6 % može se smatrati nesukladnim faktorom nesigurnosti u mjerenju.

– Prema EFSA-inoj metodologiji, izloženost u prehrani ostacima pesticida “malo je vjerojatno da će predstavljati rizik za zdravlje potrošača u EU-u”.

Čitanje ovih nekoliko redaka sažetka, na kojima se čitatelji često zaustavljaju, sugerira da je sve u redu: Uredba EU-a se masovno provodi, a podržana je metodologijom EFSA-e o izloženosti hranom koja zaključuje da, iako su ostaci pesticida posvuda, oni ne štete ! PAN Europe osporava ovu pristranu metodologiju[2] i zaključke izvučene iz nje, a za koje smatramo da potrošače dovode u zabludu načinom izricanja.

Stoga je PAN Europe detaljnije analizirao rezultate ovog izvješća kako bi došao do značajnijih i alarmantnijih nalaza za potrošače. Prema njihovoj vlastitoj analizi, u posljednjih 10 godina nije postignut napredak u pogledu kontaminacije hrane i izloženosti učinku koktela!
Grafikoni čak sugeriraju trend povećanja prisutnosti ostataka pesticida u hrani, dok Europska komisija pozdravlja smanjenje upotrebe i rizika od pesticida od 2018. godine[3]!

– U 2020. gotovo polovica voća i povrća koje se konzumira u EU bila je zagađeno jednim ili više ostataka pesticida. Postotak povrća i voća u europskim trgovinama bez uočljivih (ispod analitičke granice detekcije) ostataka pesticida blago se smanjio na 54,6%, pojačavajući trend posljednjih godina prema sve višim razinama ostataka pesticida.

– U 2020. četvrtina (27%) voća i povrća konzumiranog u Europi sadržavala je višestruke ostatke pesticida. Ova vrlo visoka brojka od 27% ostala je nepromijenjena u odnosu na 2019. Ovaj koktel može biti do 14 pesticida u kruški ili 15 pesticida u uzorku riže.

Najveća učestalost višestrukih ostataka u neprerađenim proizvodima zabilježena je za paprike, jabuke, naranče, kruške, jagode, stolno grožđe, mandarine i breskve. Sve su to uobičajeni proizvodi, koje svakodnevno konzumiraju europski potrošači.

Ovo implicira kroničnu prehrambenu izloženost potrošača koktelu ostataka pesticida, čiji su kumulativni štetni učinci danas uglavnom prijavljeni, ali slabo procijenjeni[4]. U okolnostima u kojima se učinci koktela ne uzimaju u obzir, teško razumijemo kako EFSA može isključiti rizike za potrošače. Ova obmanjujuća i neznanstvena komunikacija je neprihvatljiva!

Paralelno s tim, znanost se razvija. Nedavna studija[5] sugerira da potrošači koji jedu voće i povrće s općenito većim razinama ostataka pesticida obično imaju više kroničnih bolesti od onih koji jedu hranu s nižim razinama pesticida. Potrošači koji putem hrane konzumiraju manje količine pesticida imaju 36% manji rizik od smrtnosti. Ova publikacija sugerira da ostaci pesticida u hrani suprotstavljaju zdravstvenu korist konzumacije voća i povrća. Takvi nalazi još više dovode u pitanje priopćenje EFSA-e, poričući nedostatak procjene rizika koji predstavljaju ostaci pesticida u hrani!

U kontekstu revizije Direktive o održivoj uporabi, ovi nalazi također pokazuju da trenutačni pokazatelji za smanjenje pesticida temeljeni na riziku u kontekstu strategije Od polja do stola nisu prikladni jer ne odražavaju, pa čak i prikrivaju, sve veću prisutnost ostaci pesticida u hrani (ali i u okolišu).

Dodaci:

[1] Pesticides in food: latest report published(link is external)

[2] How to best address cocktails effects in the Pesticide legislation? Towards the implementation of a Mixture Assessment Factor (MAF): PAN Europe’s Position Paper | PAN Europe

[3] EU: Trends(link is external)

[4] Cf.2

[5] https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0160412021006498

Izvor: PAN Europe

Objavljeno

Europska komisija zabranila insekticid Sulfoxaflor otrovan za pčele – Hrvatska glasala protiv zabrane

Europska komisija potvrdila je danas da će insekticid Sulfoxaflor uskoro biti zabranjen u EU. Samo 7 godina nakon prvog odobrenja, ova tvar slična neonikotinoidima bit će izvan tržišta zbog zabrinutosti zbog svoje toksičnosti za pčele.

Glasom protiv zabrane, Hrvatska se, srećom našla u manjini ovaj puta, te je ovaj opasni toksin zabranjen za upotrebu.

Sulfoxaflor je prvi put odobren u EU 2015. godine, kao insekticid, sa sličnim svojstvima kao i drugi već zabranjeni neonikotinoidni insekticidi. To je prvi put da je pesticid zabranjen samo 7 godina nakon prvog odobrenja u EU, iz ekoloških razloga.

Kada zabranjuje pesticide iz ekoloških razloga, Europska komisija ih uvijek ograničava na korištenje u staklenicima jer, u teoriji, ne može doći do curenja. Dokazi ipak pokazuju da uopće nije tako.

Sada tražimo od Europske komisije da na isti način tretira druge pesticide otrovne za pčele, poput flupiradifurona ili cipermetrina.

Proizvođač ovog toksina, Dow Agrosciences (sada pod nazivom “Corteva”) tvrdio je da nije neonikotinoid, ciljano smislivši novu kategoriju za ovu tvar (sulfoksimini), kako bi izbjegli marku “neonic”, s negativnu sliku koju ima o pčelama. Zbog nedostatka podataka o njegovoj toksičnosti za pčele, od Dow Agrosciences je zatraženo da Europskoj komisiji pošalje “potvrdne informacije”. 2019. godine Europska agencija za sigurnost hrane smatrala je informacije nedovoljnima za osiguranje sigurnosti pčela (link is external). Nakon nekoliko godina analize i rasprave između Europske komisije, EFSA-e i država članica, Europska komisija je konačno predložila državama članicama da ograniče upotrebu ove tvari na trajne staklenike u jesen 2021. U glasovanju organiziranom u Stalni odbor za fitofarmaceutike krajem 2021. Europska komisija je zatim iznijela ovu temu na “Žalbeni odbor” gdje je održano drugo glasovanje 31. ožujka. Kako, opet, nije postignuta kvalificirana većina za ili protiv prijedloga Komisije, Europska komisija sada ima pravo krenuti naprijed sa zabranom ovog insekticida.