Earth Trek’s educational movie on the pesticides impact

The Earth Trek NGO recorded 3 educational movies on the effects of pesticides and sustainable alternatives

HR version

The global impact of pesticide use has long been too much of a burden on the environment and nature, and especially on human health

In order to raise the awareness of the citizens of the Republic of Croatia about the effects of pesticides on human health and the environment, we recorded 3 educational movies, with support from Global Greengrants Fund.

The first of them is bilingual, in Croatian and English, in order to reach as wide an audience as possible, and it will be premiered on the Earth Trek https://www.youtube.com/channel/UCfBaq3SooW2PVUU0aYrN5igNGO’s Youtube channel on Thursday, August 6, 2020. at 10:00 a.m.

Link to premiere: https://youtu.be/sVGTWzsnMqY

The guest of the first show is the Malta based German entrepreneur Andreas Wil Gerdes, who brought ideas for the recovery and progress to Croatia and connected with Croatian entrepreneurs and activists.

Andreas is interested in bringing progress to Croatia, with ideas and innovative solutions that are simple and scalable.

#AndreasWilGerdes

In the interview, he talks about the importance of boosting health/ immune systems. He shares his experiences and believes in Croatia’s unique potential e.g. living a healthy and happy life. He paid special attention to the Covid-19 crisis.

“The goal of filming these educational movies is not to make money, but only to reach as many viewers as possible, in order to raise citizens’ awareness of the consequences of pesticide use, and encourage relevant institutions to react quickly and adapt to European trends, and enacting the laws and strategies which are protecting human health, nature and environment,” said Natalija Svrtan, the president of the Earth Trek NGO.

Natalija Svrtan
Natalija Svrtan, the Author

Premijerno prikazivanje prvog edukativnog videa iz serije “Učinci pesticida i održive alternative”

ENG version

Udruga Zemljane staze snimila je 3 edukativne emisije o učincima pesticida i o održivim alternativama

Globalni utjecaj upotrebe pesticida već dugo vremena predstavlja preveliko opterećenje okolišu i prirodi, a osobito zdravlju ljudi

Da bismo podigli razinu osviještenosti građana Republike Hrvatske o učincima pesticida na zdravlje ljudi i na okoliš, snimili smo 3 edukativne emisije.

Prva od njih je dvojezična, na hrvatskom i engleskom jeziku, kako bi se obuhvatila što šira publika, a bit će premijerno prikazana na Youtube kanalu udruge Zemljane staze u četvrtak, 06.08.2020. u 10:00 sati.

Poveznica na premijeru: https://youtu.be/sVGTWzsnMqY

Gost prve emisije je njemački poduzetnik Andreas Wil Gerdes sa sjedištem na Malti, koji je u Hrvatsku donio ideje za oporavak i napredak te se povezao s hrvatskim poduzetnicima i aktivistima.

Andreas je zainteresiran za napredak u Hrvatskoj, s jednostavnim i mjerljivim idejama i inovativnim rješenjima.

Andreas Wil Gerdes
#AndreasWilGerdes

U intervjuu govori o važnosti jačanja zdravstvenog / imunološkog sustava. Dijeli svoja iskustva i vjeruje u jedinstveni potencijal Hrvatske, npr. u mogućnost življenja zdravim i sretnim životom. Posebnu pozornost posvetio je Covid-19 krizi .

Video je snimljen sredstvima organizacije Global Greengrants Fund i bit će besplatno dostupan za emitiranje.

“Cilj snimanja ovih edukativnih videa nije zarada, već isključivo dopiranje do što većeg broja gledatelja, kako bi se podigla svijest građana o posljedicama upotrebe pesticida, te potaknulo relevantne institucije na brzu reakciju i prilagođavanje europskim trendovima, te usklađivanje sa zakonima i strategijama koje za cilj imaju zaštitu zdravlja ljudi, prirode i okoliša.”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Natalija Svrtan
Natalija Svrtan, autorica videa
Edukativni video

Restart Croatian tourism with the help of Covid-19 crisis

Largest reset for the planet directs our focus to the immune system

Sunshine, nature, and healthy food – a perfect setup for health tourism

Covid-19 offers Croatia the largest opportunity to boost tourism, targeting immunity wellness – addressing all who wants to recharge by combining nature, sunshine and healthy food. “, says Andreas Wil Gerdes, who initiated the idea of the „immunity wellness”. Andreas often visits Croatia and is familiar with Croatian natural beauties and Croatia’s big potential.
Croatia has a unique combination of sunshine, nature and the potential to grow healthy food.”, says Andreas.

Antonio Svrtan
Antonio Svrtan

Living in most unusual times, being closed indoor to protect ourselves and other people from contracting the Covid-19 virus, we are bringing to the attention the importance of our immune system.

The lack of physical activity, lack of fresh air, and especially the lack of sunlight needed to create D3 vitamin which is crucial in the prevention of many diseases, will decrease the body’s natural defense capacity. Lots of people will suffer from different consequences and medical conditions, and will need to recuperate.

Covid-19 crisis has made us aware of many moments and many aspects of living that passed unnoticed through our lives, so many people are considering the lessons they have learned during this crisis. The health and ability of our organisms to fight the diseases are shown to be shifted to the top of the priority lists.

Taking into account medical recommendations for boosting the immune system, we realize that Croatia is a perfect spot for recovering and for maintaining a healthy life. With its untouched natural beauty, plenty of sunshine and fresh air, we have a perfect base to design a unique and attractive touristic offer – Immunity boosting tourism.

At a time of paradigm shift, we should seize the opportunity to build up the capacity of our country to boost the economy through the sector which is known to be Croatia’s biggest contributor – tourism. The touristic offer should be customized according to the current events and demands. The Covid-19 crisis will tailor the demand for future years. People are now more than ever aware of the need to recover from their daily routines and stressed lives, of the importance to have an efficient immune system, and of the need to spend their leisure time in energy-boosting surrounding.

This offer will attract people craving for sunshine and outdoor activities and are investing in their health. We already have beautiful nature and lots of sunshine, the only thing that is missing is localy grown organic food, which is crucial for any programs including health promotion. Equally important is to preserve our natural resources, to keep them free of toxins. Croatia has rare combination of geographical and climatological advantages for growing organic food, we must exploit it, but in a sustainable manner, following the rules of the circular economy.”, says Natalija Svrtan from the organization Earth Trek.

Pitanja strankama o održivoj proizvodnji hrane

Pitali smo stranke o planovima za prelazak na održivu proizvodnju hrane

Rotkvice

Poštovani,

potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

Stoga Vas molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.
Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Odgovore ćemo, uz Vaše dopuštenje, objaviti na mrežnim stranicama udruge Zemljane staze.

Koristimo priliku da istaknemo naše stajalište da su u proizvodnji hrane prihvatljive isključivo održive, zdravlju i okolišu neštetne prakse, koje doprinose očuvanju bioraznolikosti, temeljene na principima kružnog gospodarstva te apeliramo na Vas da svojim zalaganjem doprinesete očuvanju zdravlja ljudi, kao i očuvanju okoliša i prirode.

S poštovanjem,

Natalija Svrtan, mag. ing. agroekologije
Zemljane staze
Tijardovićeva 44
10000 Zagreb
M: +385 91 519 2593
Skype: nsvrtan

Ponovo pokrenite hrvatski turizam pomoću Covid-19 krize

Sunce, priroda i zdrava hrana – savršene postavke za zdravstveni turizam

„Covid-19 pruža Hrvatskoj veliku priliku za jačanje turizma, usmjeravanjem na „imunitet – wellness” – namijenjen svima koji žele osvježiti organizam kombiniranjem prirode, sunca i zdrave hrane. “, kaže Andreas Wil Gerdes, pokretač ideje o „imunitet – wellnessu”. Andreas često posjećuje Hrvatsku te je upoznat s njenim prirodnim ljepotama i njenim velikim potencijalom.„Hrvatska ima jedinstvenu kombinaciju sunca, prirode i potencijala za uzgoj zdrave hrane.“, kaže Andreas.

Živeći u neobičnim vremenima, zatvoreni u svojim domovima kako bismo zaštitili sebe i druge ljude od zaraze virusom Covid-19, postajemo svjesni važnosti našeg imunološkog sustava.

Rotkvice na balkonu; Foto: Natalija Svrtan

Manjak tjelesne aktivnosti, nedostatak svježeg zraka, a posebno nedostatak sunčeve svjetlosti potrebne za stvaranje D3 vitamina, ključnog za prevenciju mnogih bolesti, umanjit će prirodnu sposobnost obrane tijela. Mnogo ljudi će patiti od različitih posljedica spomenutih mjera te će morati naći načine za oporavak.

Covid-19 kriza omogućila nam je da osvijestimo mnoge trenutke i mnoge aspekte življenja koji su neprimijećeno prolazili kroz naše živote, stoga sada mnogi ljudi razmatraju lekcije koje su naučili tijekom ove krize. Pokazalo se da su zdravlje i sposobnost naših organizama da se bori protiv bolesti skočili na vrh liste prioriteta.

Uzimajući u obzir medicinske preporuke za jačanje imunološkog sustava, shvaćamo da je Hrvatska savršeno mjesto za oporavak i (p)održavanje zdravog života. Sa svojim netaknutim prirodnim ljepotama, puno sunca i svježeg zraka, imamo savršene temelje za osmišljavanje jedinstvene i atraktivne turističke ponude – turizma koji podržava imunitet.

„U vrijeme promjene paradigme, trebali bismo iskoristiti priliku za jačanje kapaciteta naše zemlje za unaprjeđenje gospodarstva kroz sektor za koji se zna da daje najveći doprinos Hrvatskoj – turizam. Turističku ponudu treba prilagoditi trenutnim događanjima i zahtjevima. Covid-19 kriza upravo kroji potražnju za nadolazeće godine. Ljudi su više nego ikad prije svjesni potrebe za oporavkom od svakodnevnih rutina i stresa, važnosti učinkovitog imunološkog sustava i potrebe da se slobodno vrijeme provodi u okruženju koje podiže razinu energije.

Grad Ozalj – Grad Bez Pesticida

„Imunitet – wellness” ponuda privući će ljude koji žude za suncem i aktivnostima na otvorenom prostoru te ulažu u svoje zdravlje. Već imamo prekrasnu prirodu i puno sunca, jedino što nedostaje je lokalno uzgojena organska hrana, što je ključno za sve programe koji promoviraju i podržavaju zdravo življenje. Jednako je važno očuvanje naših prirodnih resursa izbacivanjem iz upotrebe pesticida i drugih toksina koji ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi. Hrvatska ima rijetku kombinaciju geografskih i klimatoloških prednosti za uzgoj organske hrane. Moramo je iskoristiti, ali na održiv način, slijedeći pravila kružnog gospodarstva.”, rekla je Natalija Svrtan iz udruge Zemljane staze.


Novi akademski rad osuđuje prakse procjene rizika od pesticida, uoči donošenja strategija “Od farme do vilice” i “REFIT”

“Zeleni oporavak” od COVID-19 krize zahtijeva zdrav i održiv sustav proizvodnje hrane

Udruga Zemljane staze donosi prijevod izvješća za medije iz PAN Europe:
Novi revidirani rad čiji je autor grupa stručnjaka za pravo, politiku i toksikologiju utvrdio je sistemske nedostatke u europskom postupku procjene rizika od pesticida.
 

Stručnjaci su predložili sveobuhvatni program za dalekosežnu reformu, nakon što je u njihovom radu izneseno kako ovi neuspjesi mogu ozbiljno potkopati ambicije za održivom poljoprivredom i „zeleni oporavak“ od pandemije COVID-19.
Pozivi na takav “zeleni oporavak” stigli su od 13 europskih ministara za klimu i okoliš, od 180 kreatora politike, poslovnih lidera, istraživača i nevladinih organizacija (NVO) i WWF-a. Dana 16. travnja Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za Europsku zelenu ponudu, dodao je svoj glas, zahtijevajući da se ukinu stari, zagađujući modeli proizvodnje i da se napravi prelazak na „kružno, održivo i visoko konkurentno gospodarstvo ”.
Spomenuti lideri slažu se da uobičajeno poslovanje nije opcija.
 
Regulatorni propusti:
Prema novom radu, objavljenom u European Journal of Risk Regulation, Europa ne primjenjue dosljedno i ne provodi vlastite propise o pesticidima. Iako je Uredba EU o pesticidima 1107/2009 u teoriji jedna od najstrožih na svijetu, ona tek treba postići svoj cilj „neovisne, objektivne i transparentne procjene pesticida i postići visoku razinu zaštite zdravlja i okoliš”. U radu je predstavljen niz preporuka za rješavanje ovih problema.
 
Razmatrajući glifozat, kao studiju slučaja znanstvene i regulatorne polemike, rad ističe:
    • Raširenu zlouporaba i pogrešnu interpretaciju znanstvenih istraživanja, uz namjerni odabir rezultata povoljnih studija, plagijarizam i nekritičko ponavljanje nalaza predstavljenih kao neovisna potvrda te zlouporabu statističkih i analitičkih alata
    • Neuspjeh u definiranju učinaka smjese, uključujući aditive koji, iako mogu promijeniti profil toksičnosti aktivnog sastojka, nisu dio postupka odobravanja pesticida
    • Neuspjeh da se na odgovarajući način riješi sukob interesa unutar regulatornih agencija, podrivajući neovisnost i objektivnost procjena pesticida.

Kao rezultat ovih propusta, mnogi pesticidi prolaze kroz regulatorni postupak i dobivaju dozvolu usprkos potencijalu da štete zdravlju ljudi i životinja i okoliša.



Predložena rješenja:
Autori otkrivaju da za najveći dio nije kriv sam zakon. Umjesto toga, problem leži u neuspjehu regulatornih tijela da provedu ili provode tvrde ili “meke” zakone koji reguliraju potrošnju pesticida. Autori predlažu načine poboljšanja sustava, zahtijevajući promjene u načinu na koji regulatorno tijelo provodi postupak procjene rizika, kao i način primjene postojećih znanstvenih saznanja i znanstveno analitičkih alata.
To uključuje:
    • Širu upotrebu metoda „sustavnog pregleda“ kako bi se osigurala objektivnost i transparentnost u vrednovanju rezultata znanstvenih istraživanja
    • Pravilnu uporaba pristupa „težina dokaza“ radi uključivanja različitih dokaza, tako da se, na primjer, različite vrste dokaza koje ukazuju na to da je pesticid kancerogen, ne ocjenjuju i ne odbacuju zasebno, već se procjenjuju zajedno integriranim načinom
    • Procjenu toksičnosti formulacija pesticida kao prodanih i korištenih, umjesto samo izoliranih „aktivnih“ sastojaka koji se u regulatornim svrhama testiraju i procjenjuju na sigurnost – jer formulacije mogu biti daleko toksičnije
    • Regulatorno izbjegavanje uobičajene prakse plagiranja vlastitih interpretacija podataka o sigurnosti – umjesto toga, regulatorni organi moraju provoditi objektivne i neovisne procjene podataka.
 
Pojedinosti o novom radu
Postizanje visoke razine zaštite od pesticida u Europi: problemi s trenutnim postupkom i rješenjima za procjenu rizika
Claire ROBINSON, Christopher J. PORTIER, Aleksandra ČAVOŠKI, Robin MESNAGE, Apolline ROGER, Peter CLAUSING, Paul WHALEY, Hans MUILERMAN i Angeliki LYSSIMACHOU
DOI: https://doi.org/10.1017/err.2020.18
Europski časopis za regulaciju rizika, 16. travnja 2020

POZADINA:
Novi se rad temelji na radu interdisciplinarne skupine znanstvenika, pravnika i kreatora politika – uključujući autore ovog rada – koji su 2018. godine formirali koaliciju Građani za znanost u regulaciji pesticida. Više od 140 nevladinih organizacija potpisalo je manifest Koalicije kojom se zahtijeva reforma procjene rizika kako bi se osiguralo da upotreba pesticida ne nanosi štetu ljudima, životinjama, ni okolišu.
Novi rad objavljen je u trenutku kada se Europska komisija priprema za objavljivanje Strategije “Od farme do vilice” (F2F) kao dijela Europskog zelenog plana. F2F ima za cilj “osigurati pošten, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” i uključivat će “mjere za značajno smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida”.
Dr Angeliki Lyssimachou, jedan od autora novog rada, te službenik za znanstvenu politiku u organizaciji Pesticide Action Network Europe, rekla je: “Smanjenje rizika ne može se dogoditi ako se procjena rizika ne izvrši pravilno. Neki pesticidi koji su prošli kroz postupak odobravanja ne bi uopće smjeli biti na tržištu zbog svoje toksičnosti. Regulatorna tijela moraju osigurati primjenu najnovijih znanstvenih saznanja i metoda objektivne procjene tijekom cijelog postupka ocjenjivanja.”
Uz F2F, Komisija će objaviti svoju dugo očekivanu REFIT ocjenu zakonodavstva EU o pesticidima ocjenjujući “da li propisi učinkovito ispunjavaju potrebe građana, poduzeća i javnih institucija” i dajući preporuke za buduće postupke. Istaknuo je da se čini da je REFIT usmjeren na unapređivanje propisa EU za industriju i da će kao rezultat toga namjerno oslabiti propise o pesticidima.
Objavljivanje F2F kao i REFIT Uredbe o pesticidima odgođeno je zbog krize COVID-19, a udruga poljoprivrednika COPA-COGECA lobirala je da publikacija bude odgođena do jeseni – ili da se prvo izvrši procjena učinka.
No , Claire Robinson, urednica GMWatch-a i prva autorica novog rada, komentirala je: “COVID-19 nam je pokazao da ljudsko zdravlje mora biti prioritet i da je održiva proizvodnja hrane presudna. Ne možemo si priuštiti veća odlaganja u provođenju zdravog, održivog, i elastičnog prehrambenog sustava.”
Ovaj poziv podržan je otvorenim pismom 40 nevladinih organizacija, koje zahtjevaju od Komisije da ne odgađa objavu F2F i da „pokaže da ona aktivno usmjerava EU ka zelenijoj budućnosti, od čega su održivi i otporni prehrambeni sustavi bitan dio ”.
Prema nedavnim informacijama koje je dao službenik Komisije, datum pokretanja strategije F2F trenutno se pregledava.

Citati autora:
Dr. Apolline Roger, savjetnica za zakonodavstvo i politiku, ClientEarth, Bruxelles, Belgija, rekla je: “Uredba o pesticidima ima sjajne elemente. Za većinu nije potrebno reformirati zakon, već način na koji se provodi. U našim preporukama detaljno opisujemo reforme koje su potrebne. “
Profesor Christopher Portier, stariji znanstvenik u Fondu za zaštitu okoliša i bivši direktor Nacionalnog centra za zdravlje okoliša u SAD-u, rekao je: „Znanstvena strogost i potpuna transparentnost presudni su za procjenu podataka korištenih u donošenju regulatornih odluka i za povjerenje koje će javnost imati u tim procjenama. Ovaj članak opisuje poboljšanja koja će ojačati i znanstvenu strogost i transparentnost. “
Paul Whaley, akademik sa Sveučilišta Lancaster u Velikoj Britaniji, specijaliziran za nove metode procjene zdravstvenih rizika od izloženosti kemikalijama, rekao je: „Europska agencija za sigurnost hrane bila je vodeća svjetska agencija u predlaganju reformi načina na koji se znanstvena istraživanja koriste u riziku od pesticida procjena, posebno u primjeni metoda sustavnog pregleda za analizu dokaza o potencijalnim zdravstvenim rizicima. Problem je što se te reforme provode previše sporo i neravnomjerno, zbog čega se previše kemikalija ocjenjuje metodama koje su zastarjele, netransparentne i daju nepouzdane rezultate. “
Dr Peter Clausing, toksikolog iz Pesticide Action Network Germany, rekao je: Pristup “težine dokaza” važan je koncept za konsolidaciju znanstvenih podataka. Naš rad pokazuje da postoji mnogo prostora za poboljšanje u načinu na koji europske vlasti koriste ovaj koncept tijekom procjene rizika od pesticida. “
Profesorica Aleksandra Čavoški sa Sveučilišta u Birminghamu rekla je: „EFSA je učinila značajne korake u poboljšanju svoje politike neovisnosti s ciljem sprječavanja učinka „okretnih vrata”. Međutim, EFSA-ova politika neovisnosti ne ide dovoljno daleko da spriječi sukob interesa koji može nastati financiranjem istraživanja. “








Zahtjev Timmermansu i povjerenicima Europske komisije za donošenje strategije “Od farme do vilice”

Potpisnice zajedničkog pisma povjerenicima Europske komisije

39 organizacija civilnog društva jučer je navečer poslalo zajedničko pismo izvršnom potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu, te povjerenicima Kyriakides, Wojciechowskom i Sinkevičiusu, pozivajući da se strategija “Od farme do vilice” objavi 29. travnja, bez daljnjeg odgađanja.

Trenutačna Covid-19 kriza potaknula je različita mišljenja unutar institucija EU-a i među dionicima u proizvodnje hrane i u poljoprivredi oko pitanja trebaju li se strategije “Od farme do vilice” (F2F) i strategije biološke raznolikosti dodatno odgoditi, preispitati ili izravno odbaciti.

Potpisnice pisma, kao i udruga Zemljane staze koja je članica PAN Europe, jedne od potpisnice pisma, vjeruju da nikad nije bilo od većeg značaja da Komisija pokaže svoja nastojanja ka aktivnom usmjeravanju EU prema zelenijoj budućnosti, od čega su održivi i prilagodivi  prehrambeni sustavi bitan dio. 

Nadamo se da će i Hrvatska, kao predsjedavajuća Vijećem EU-a zauzeti stav i izravno doprinijeti donošenju spomenutih strategija.

Udruga Zemljane staze aktivno promiče stavove krovne organizacije kojima je cilj zaštita ljudskog zdravlja, očuvanje okoliša i zaštita prirode, provođenjem inicijativa i sudjelovanjem u radu organizacije.

Europski Zeleni Plan – važna strategija u suočavanju s posljedicama pandemije

EU Commission President Ursula von der Leyen (Photo: European Parliament/Flickr)
Health and Environment Alliance – HEAL upozorava: Europski Zeleni Plan mora biti središnja strategija za prilagodivi oporavak nakon Covid-19 krize   U vrijeme suočavanja s teškom krizom koja se odražava na sve domene života, uočavamo važnost očuvanja i unaprijeđenja postojećih sustava o kojima ovisi naš opstanak. 11 članica EU podržalo je inicijativu kojom se naglašava važnost strategija za sprječavanje klimatske i ekološke krize.
HEAL ističe važnost pridruživanja svih članica EU, a inicijativu podržavaju brojne organizacije koje svojim objavama pozivaju članice EU-a na pažljivo donošenje dugoročnih strategija. U nastavku donosimo prijevod jedne od objava: “Svijet se suočava s neviđenom krizom. U samo nekoliko tjedana pandemija Covid-19 proširila se svijetom i prouzročila ogromnu ljudsku tragediju i povijesni ekonomski zastoj za koji još uvijek ne znamo cjelokupni utjecaj.

Naša su se društva ugasila, granice su zatvorene, nezaposlenost je u porastu, a tvrtke se bore.

Fokus je trenutno na borbi protiv pandemije i njezinih neposrednih posljedica.

Međutim, trebali bismo se pripremiti za obnovu gospodarstva i uvođenje potrebnih strategija za oporavak kako bismo Europi i njenim građanima vratili obnovljeni, održivi napredak i prosperitet.

Pritom ne smijemo izgubiti iz vida ustrajnu klimatsku i ekološku krizu. Stvaranje zamaha za borbu protiv ove bitke mora ostati visoko na političkom planu.

Pouka iz krize Covid-19 jest da je rano djelovanje od ključne važnosti. Stoga moramo održavati ambiciju da ublažimo rizike i troškove neaktivnosti zbog klimatskih promjena i gubitaka biološke raznolikosti.

Ne možemo si priuštiti zastoj koji može imati štetne učinke na našu klimu, biološku raznolikost i okoliš te na zdravlje ljudi i ekonomiju.

Ova kriza podsjetila je da odgovore treba pronaći na usklađen način kroz zajednički europski dogovor.

Kapacitet EU-a da djeluje uvelike ovisi o našoj sposobnosti da solidarno djelujemo na izgradnji mosta između borbe protiv Covid-19, gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena.

Stoga toplo pozdravljamo poziv šefova država i vlada Komisiji da započne rad na sveobuhvatnom planu za oporavak EU koji uključuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

Pozivamo Komisiju da koristi Europski zeleni sporazum kao okvir za ovu vježbu i na taj način da održi zamah primjenom svojih inicijativa.

Zeleni ugovor predstavlja novu strategiju rasta za EU koja je u mogućnosti pružiti dvostruku korist od poticanja gospodarstava i stvaranja radnih mjesta uz ubrzanje zelene tranzicije na financijski učinkovit način.

Na primjer, cilj neutralnosti klime do 2050. godine, kao i snažan politički okvir osiguravaju stabilno i perspektivno ulagačko okruženje za europska poduzeća, što je ključni preduvjet zelenog rasta i stvaranja novih radnih mjesta.

Pored toga, potičemo Komisiju da razmotri elemente Zelenog ugovora, uključujući i Europski plan ulaganja u zeleno djelovanje, koji se može gurnuti naprijed kako bi se potaknuo zeleni oporavak i pravedan prijelaz.

Moramo povećati ulaganja, posebno u područjima održive mobilnosti, obnovljivih izvora energije, obnove zgrada, istraživanja i inovacija, oporavka biološke raznolikosti i cirkularne ekonomije.

Zeleni ugovor pruža nam putokaz za donošenje ispravnih izbora u odgovoru na ekonomsku krizu, istovremeno pretvaranje Europe u održivo i klimatsko neutralno gospodarstvo.

Trebali bismo izdržati iskušenja kratkoročnih rješenja kao odgovor na sadašnju krizu koja riskira zaključavanje EU-a u ekonomiji fosilnih goriva u narednim desetljećima.

Umjesto toga, moramo ostati odlučni u svrhu povećanja cilja EU 2030. do kraja ove godine, pridržavajući se rasporeda pariškog sporazuma, unatoč odgodi Cop26, i potaknuti ostale svjetske dionike da također pojačaju ambicije.

U tom svjetlu smo zadovoljni što je Komisija na putu da do rujna 2020. predstavi plan procjene učinka za povećanje ciljeva EU do 2030. i smanjenje emisija stakleničkih plinova za 50-55% u odnosu na razinu iz 1990. godine.

Nadalje, moramo održavati i ojačati učinkovite regulatorne alate EU kao što su Sustav EU-a za trgovanje emisijama, okolišni standardi i sektorske politike te ih učiniti učinkovitijima u manjenju emisija na najisplativiji način, istovremeno pružajući put europskim tvrtkama ka zelenoj i cirkularnoj ekonomiji.

Moramo poslati snažan politički signal svijetu i našim građanima da će EU voditi primjerom, čak i u teškim vremenima poput sadašnjih i utvrditi put ka klimatskoj neutralnosti i ispunjenju Pariškog sporazuma.

Istodobno, hitne akcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti moraju biti ključni dio našeg odgovora na globalnu zdravstvenu i ekološku krizu i ključni aspekt za osiguranje dugoročnog opstanka i dobrobiti naših društava.

Leonore Gewessler, savezni ministar za klimatsko djelovanje, okoliš, energiju, mobilnost, inovacije i tehnologiju Austrije

Dan Jørgensen, ministar za klimu, energiju i komunalne usluge Danske

Krista Mikkonen, ministar za okoliš i klimatske promjene Finske

Sergio Costa, ministar okoliša, kopna i mora Italije

Juris Pūce, Ministar za zaštitu okoliša i regionalni razvoj Republike Latvije

Carole Dieschbourg, ministrica okoliša, klime i održivog razvoja Luksemburga

Eric Wiebes, ministar ekonomskih poslova i klimatske politike Nizozemske

João Pedro Soeiro de Matos Fernandes, ministar za okoliš i klimatske akcije Portugala

Teresa Ribera Rodríguez, četvrta potpredsjednica vlade i ministrica za ekološku tranziciju i demografski izazov Španjolske

Isabella Lövin, ministrica okoliša i klime i potpredsjednica švedske premijerke

Élisabeth Borne, ministrica za ekološki i inkluzivni prijelaz Francuske

Pismo potpredsjedniku Europske komisije – podržite smanjenje potrošnje pesticida i prelazak na agroekologiju

Danas je 87 organizacija, kao potpora Europskoj građanskoj inicijativi „Spasite pčele i poljoprivrednike!“,  poslalo pismo izvršnom potpredsjedniku Europske komisije, kao i povjerenicima Kyriakides, Wojciechowski i Sinkevičius, tražeći od njih da se Europskim zelenim planom smanji potrošnja pesticida te da se prijeđe na agroeologiju.

Peticiju je potpisalo više od četvrt milijuna građana Europske unije.
Potpisnice su i dvije hrvatske udruge, Zemljane staze i Eco-Hvar.

Razlog traženja ovih mjera jest značajan pad broja pčela i oprašivača u Europi i svijetu. U doba kada nam svima prijete različite i nepredvidive posljedice suočavanja s korona virusom, važno je podržati jednu od najvažnijih domena privrede, a to je upravo proizvodnja hrane. Zajedno sa sve većim urušavanjem biološke raznolikosti kojem trenutno svjedočimo, s pravom je podignut alarm u znanstvenoj zajednici i široj javnosti. Stručnjaci su se složili da uobičajena praksa ne može ostati opcija. Sada je napokon prihvaćeno da je postojeći model proizvodnje hrane glavni pokretač kolapsa ekologije, uglavnom zbog masovne upotrebe sintetičkih pesticida na koje se današnja proizvodnja oslanja.

Zbog toga su potpisnici pozvali Europsku komisiju da sprovede zahtjeve inicijative “Sačuvajte pčele i poljoprivrednike!”.
Posebno traže da bez kompromisa:

1. Započnu postupno izbacivanje sintetičkih pesticida iz poljoprivrede u EU, postavljanjem cilja za smanjenje upotrebe za 80% do 2030. i postupnim ukidanjem do 2035.

2. Postave ambiciozne ciljeve za vraćanje biološke raznolikosti, posebno u poljoprivrednim područjima. Poljoprivreda i biološka raznolikost se međusobno ne isključuju, ali moraju biti od koristi jedna drugoj.

3. Pruže podršku poljoprivrednicima u prijelazu na poljoprivredu usmjerenu na očuvanje prirode. Prijedlozi za reformu ZPP-a moraju se snažno nadograditi kako bi se poljoprivrednicima financijski i tehnički pružila potpora davanjem prioriteta maloj, raznolikoj i održivoj poljoprivredi zasnovanoj na agroekologiji.

Potpisnici se također vesele objavi ambicioznih i vjerodostojnih strategija “Od farme do vilice” i “Strategije za biološku raznolikost“, koje su usmjerene postizanju ciljeva, a vode nas od katastrofe s kojom smo suočeni, kao i ispunjavaju očekivanja građana i poljoprivrednika.

Ozalj i Zagreb mogu, Varaždin ne?

Stoje li tvrdnje sugovornika Regionalnog Tjednika?

Koji su to Varaždinci koji “blagonaklono gledaju na pojavu djelatnika Parkova u zaštitnim odijelima”?
Smatrate li da građanima koji tako razmišljaju treba osnovna edukacija?
Ili je tekst pisan pristrano i jednostrano?
Zašto nisu kontaktirani članovi spomenute udruge Zemljane staze kako bi i oni iznijeli činjenice vezane na stav o potrebitosti primjene pesticida?

Jer, brojni europski gradovi, a kod nas, osim Zagreba i Ozlja i još neki gradovi, upravo prelaze na održavanje zelenih površina bez uporabe pesticida, uz veliku podršku svojih stanovnika!
Da li je moguće da su samo Varaždinci nazadni i neinformirani? Da ne brinu o zdravlju svoje djece?

Nadalje, ne možemo ne postaviti zaista jako mnogo pitanja nakon čitanja teksta objavljenog u Regionalnom tjedniku.
Primjerice:
Jesu li insekticidi “bezopasni”, ako ubijaju krpelje koji napadaju kućne ljubimce neimenovanog “Varaždinca koji s obitelji živi u podnožju gradskih bedema”? Da li je njegov ljubac zaštićen od krpelja, ukoliko se insekticidi prskaju po nekim gradskim površinama?
Postoji li bolji način zaštite ljubimaca od krpelja, a koji ne šteti cjelokupnoj ljudskoj populaciji?
Kako su ovaj problem riješili Zagreb, Ozalj i zaista brojni europski gradovi?
Zašto se tek “u budućnosti”, i koliko dugoročnoj budućnosti, namjeravaju zamijeniti biljne vrste koje su podložne napadima štetnika, i koje zahtijevaju primjenu toksičnih kemikalija, a ne odmah?

Zašto UOPĆE koristiti otrove koji truju vodu, zrak, tlo, narušavaju bioraznolikost, a truju i izravno nas, kad postoji zdrava alternativa koju USPJEŠNO primjenjuju brojni gradovi već dugi niz godina?

Na sva ova pitanja očekujemo odgovor, jer nismo zadovoljni dobivenim!
Dok god nije bezopasno i netoksično, NIJE DOBRO.