Uredba o pesticidima: Europska komisija podržala obvezujuće ciljeve smanjenja uporabe pesticida za 50%

Objavljivanje nacrta “Uredbe o održivoj uporabi sredstava za zaštitu bilja” s ciljem smanjenja pesticida za 50% do 2030. pokazalo je da Europska komisija nije pokleknula pod pritiscima država članica koje su se protivile obvezujućim ciljevima. 

Prijedlog Uredbe nije idealan, i dalje treba mnogo raditi na poboljšanju odredbi, no pozdravljamo objavu, koja je, nakon odgode 23. ožujka ove godine, ponovno bila dovedena u pitanje zbog pritiska agroindustrije, kao i 12 država članica, među kojima je i Hrvatska.

“Prema informacijama iz Europske komisije, ovako snažno lobiranje prije objave nacrta nekog zakonodavnog teksta je rijetkost, agroindustrija je radila neviđen pritisak na Europsku komisiju kako bi se ponovno odgodilo objavljivanje Uredbe, ili kako bi se barem njene odredbe razvodnile, a na štetu građana i na štetu okoliša i prirode. Poljoprivredni lobi iskoristio je krizu u Ukrajini kako bi izvrtanjem činjenica i zastrašivanjem onemogućio postavljanje temelja za konačno smanjivanje upotrebe ovih opasnih kemikalija.”, komentirala je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Brojne organizacije izrazile su svoje protivljenje odgađanju objave i pritiscima agroindustrije, upozoravajući na njihovu prljavu igru i ističući da bi odgovor na ovu krizu trebao biti sasvim suprotan: inzistiranje na jačanju – a ne napuštanju napora za prelazak na zdravi i ekološki prihvatljivi sustav proizvodnje hrane.

Činjenice i brojke su jasne – Europa je samoodrživa u proizvodnji hrane, a bit će i u budućnosti, pod uvjetom da imamo zdravo tlo i biološku raznolikost.
Gubitak biološke raznolikosti i kolaps ekosustava prepoznati su kao jedna od najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava u sljedećim desetljećima. Uporaba pesticida je u vrhu čimbenika koji negativno utječu na biološku raznolikost, narušavaju prirodnu ravnotežu i uzrokuju bolesti i poremećaje u zdravlju ljudi.
Osnovna pravila kao što su plodored, međuusjevi, podkulture ili korištenje otpornijih sorti dovode do drastičnog smanjenja upotrebe pesticida. Subvencije ZPP-a trebale bi biti uvjetovane provedbom integrirane kontrole nametnika i poštivanjem pravila uporabe pesticida. Rješenja za poljoprivredu bez pesticida su dostupna, a brojni poljoprivrednici svojim rezultatima potvrđuju održivost i profitabilnost agroekoloških sustava proizvodnje.

Nacrt uredbe Komisije početna je točka za rasprave: potrebna su mu poboljšanja da se spriječi situacija u kojoj se države članice poigravaju brojkama kako bi izbjegle prelazak na poljoprivredu temeljenu na agroekološkim praksama.
Naime, kako bi zadovoljila države članice koje podržavaju upotrebu pesticida, Komisija je u posljednji trenutak uključila koncept ‘intenziteta’ koji bi nekim državama članicama s intenzivnom poljoprivredom omogućio održavanje postojećeg stanja i zadržavanje trenutačnih praksi, ostavljajući okoliš nezaštićenim, a zdravlje građana ugroženim.

Nacrt uredbe Komisije postavlja neka jasna pravila za smanjenje uporabe pesticida, primjerice, obvezuje na uključivanje tzv. integrirane kontrole nametnika, dok zabranjuje pesticide u gradovima i zaštićenim područjima.

“Zemlje poput Francuske ili Belgije odavno su zabranile korištenje pesticida na javnim površinama. Činjenica da Komisija želi isto učiniti obvezom u cijeloj EU vrlo je pozitivna!
Također snažno podržavamo prijedlog zabrane pesticida u zaštićenim područjima prirode: doista, nema smisla financirati mjere obnove prirode s jedne strane, a dopustiti uništavanje biološke raznolikosti pesticidima s druge strane”.

S druge strane, sustav predstavljen kao vrlo ambiciozan mogao bi minirati sve ove napore jer je pokazatelj predložen za prosuđivanje ‘smanjenja upotrebe i rizika’ pesticida (HRI-1 = Usklađeni pokazatelj rizika 1) potpuno pristran i prikazuje sasvim krivu sliku. Prema izvješću austrijske nevladine organizacije ‘Global 2000’, HRI-1 najviše diskriminira pesticide koji se koriste u ekološkoj poljoprivredi. Ali čak i unutar skupine konvencionalnih pesticida postoji sustavna pristranost u korist najotrovnijih, čija se toksičnost sustavno podcjenjuje kada se primjenjuje HRI-1. To osobito vrijedi za visoko toksične insekticide poput piretroida ili pesticida neonikotinoidnog tipa, zbog inverzne korelacije između toksičnosti aktivnih tvari pesticida i njihove primjene po hektaru. Zbog sustavnog podcjenjivanja rizika od sintetskih pesticida (poput su neurotoksina iz kemijske skupine neonikotinoida, organofosfata ili piretroida) i istovremeno pretjerano precjenjivanje rizika aktivnih tvari koje se koriste u ekološkoj poljoprivredi prirodnog podrijetla, primjena HRI-1 ugrožava ciljeve Europskog zelenog plana.

“Nedavno je 1,2 milijuna građana EU-a podržalo Europsku građansku inicijativu za EU bez pesticida do 2035. Prijedlog Komisije mora se poboljšati, ako želimo napraviti razliku! Smanjenje pesticida mora postati stvarnost posvuda u EU!”, rekao je Martin Dermin, suorganizator ove Inicijative i djelatnik organizacije PAN Europe, krovne organizacije naše udruge.

“Smatramo da smanjenje pesticida od 50% s agronomske perspektive nije ambiciozan cilj: znanstvena i empirijska saznanja pokazuju da konvencionalni poljoprivrednici mogu postići ovaj cilj kroz manje promjene u praksi, bez smanjenja prinosa. PAN Europe, zajedno sa svojim članicama zagovara istinski prijelaz na agroekologiju, sa smanjenjem pesticida za 80% do 2030. i 100% do 2035., kao realnim ciljem. To bi koristilo dugoročnoj održivosti poljoprivrednika, oporavku biološke raznolikosti i zaštiti zdravlja građana.”, zajednički je zaključak članica ove organizacije.

“Tvrditi da je kriza u Ukrajini prijetnja sigurnosti hrane i da održivost znači manje hrane je neodgovorno.”, rekao je na današnjoj konferenciji potpredsjednik Europske komisije, Frans Timmermans.

Protiv smanjenja pesticida u Hrvatskoj: Ministarstvo poljoprivrede doista ne radi u interesu građana

Potaknuti neutemeljenim optužbama i napadima upućenim hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu Biljani Borzan, ovim putem podržavamo stav i izjave zastupnice Borzan da naše ministarstvo poljoprivrede ne radi u najboljem interesu građana kada se radi o smanjenju upotrebe pesticida. U dokumentu se 12 država članica EU-a, uključujući Hrvatsku, protivi obvezujućim ciljevima Europskog zelenog plana za smanjenje pesticida za 50 % do 2030. godine.

12 država članica u zajedničkoj izjavi implicira smanjenje prinosa kao rezultat smanjene upotrebe pesticida, zanemarujući studije1 koje govore drugačije i pružaju rješenja za uspostavu održivih sustava proizvodnje hrane koji ne utječu štetno na zdravlje ljudi, prirodu i okoliš, kao i svjedočanstva mnogih poljoprivrednika koji su smanjili upotrebu pesticida za 50% i više, a također i onih koji proizvode organsku hranu s jednakim ili većim prinosima i jednakom ili većom zaradom.

Spomenuti dokument se odnosi na reviziju Direktive o održivoj upotrebi pesticida koja bi trebala biti objavljena 22. lipnja ove godine.

Pritisak agroindustrije, koja sramotno i nadasve neopravdano koristi rat u Ukrajini kao izliku za slabljenje ciljeva europskog zelenog dogovora, iznimno je jak2.
Nažalost, stav Hrvatske je sličan onom iz ovog snažnog lobija, a na štetu njenih građana koje bi zapravo trebala štititi od ovih nevidljivih otrova.

Mišljenje zastupnice Borzan poduprto je Pismom opažanja3 Europske Komisije koje analizira nacrt Strateškog plana za provedbu zajedničke poljoprivredne politike4.
U suradnji s krovnom organizacijom Pesticide Action Network Europe, proučili smo Pismo i izdvojili ključne točke navedenog pisma koje se odnose na upotrebu pesticida:

– Komisija traži od Hrvatske da značajno poveća razinu ambicija u pogledu gubitka nutrijenata i održive upotrebe pesticida te da postavi ambiciozne ciljeve;
– Hrvatska je pozvana da elaborira pristup integriranoj kontroli nametnika, ključne sastavnice za smanjenje upotrebe pesticida;
– Hrvatska najprije treba razjasniti, na temelju SWOT analiza, je li smanjenje upotrebe pesticida prepoznata potreba na nacionalnoj razini koju treba riješiti Strateškim planom. Nakon toga treba obrazložiti kako će predložene intervencije rezultirati rješavanjem problema, pružajući dobro opravdanje za očekivane rezultate;
– Hrvatska je dostavila ograničene informacije o upotrebi pesticida i integriranoj kontroli nametnika. Stoga se od Hrvatske traži da pojača napore za potpunu provedbu integrirane zaštite od štetnika i da dostavi dodatne pojedinosti o smanjenju upotrebe pesticida u okviru Europskog zelenog plana i strategije Od polja do stola;
– Komisija poziva Hrvatsku da razmotri jačanje svog Strateškog plana u području pesticida, posebno pojačavanjem napora za promicanje integrirane kontrole nametnika jasnim navođenjem očekivanog smanjenja upotrebe i rizika od kemijskih pesticida i upotrebe opasnijih pesticida.

Smanjenje upotrebe pesticida i zamjena pesticida održivim alternativama zahtijeva promjene u načinu uzgoja hrane, što svakako uključuje edukaciju poljoprivrednika i paket mjera za potporu poljoprivrednicima u prijelaznom razdoblju.
Iz Pisma je vidljivo da Hrvatska nije provela ni analizu stanja kako bi se uopće moglo pristupiti rješavanju problema upotrebe pesticida, da nema plan smanjenja upotrebe pesticida primjenom integriranog upravljanja štetnicima te da nije dostavila informacije o upotrebi pesticida i primjeni integrirane kontrole nametnika.

Direktiva 2009/128/EC jasno navodi da države članice trebaju poduzeti sve potrebne mjere za promicanje suzbijanja nametnika s minimalnim unosom pesticida, dajući, gdje god je moguće, prioritet nekemijskim metodama. Nemamo podatke o tome koje je mjere u tom smjeru poduzelo Ministarstvo te da li Ministarstvo poljoprivrede radi na paketu mjera za poljoprivrednike u prijelaznom razdoblju, pa se ne možemo složiti s tvrdnjom da se Hrvatska „ne protivi održivom korištenju pesticida i ekološkim ciljevima”, osobito jer je u prethodno spomenutom dokumentu navedeno da „usvojeni ciljevi smanjenja ne bi trebali dovesti do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kako ne bi ugrozili sigurnost hrane Europske unije i povećali ovisnost o uvozu hrane”, iz čega iščitavamo da nisu poduzete mjere za zamjenu pesticida održivim alternativama, budući da alternative postoje i uspješno se primjenjuju.

„Konvencionalna poljoprivreda, uz veliku ovisnost o sintetskim pesticidima i kemijskim gnojivima, ima velike troškove za same poljoprivrednike. Nedavna studija5 pokazala je kako se profiti konvencionalnih poljoprivrednika tijekom godina u EU-u stalno smanjuju, dok industrija pesticida ostvaruje ogroman profit zahvaljujući ovisnosti farmera o pesticidima. S druge strane, agroekološke prakse bez pesticida omogućuju poljoprivrednicima da postanu manje ovisni o subvencijama i imaju profitabilniju djelatnost, čuvajući pritom zdravlje građana, prirodu i okoliš!”, upozorava Tara Glaser, volonterka udruge Zemljane staze.

Uz brojne dokaze o štetnosti pesticida za zdravlje ljudi, prirode i okoliša i uz brojne studije i dokaze koji idu u prilog održivim agroekološkim sustavima, nema razloga da se podržava daljnja upotreba pesticida. Znanstvena istraživanja6 pokazuju da je proizvodnja hrane u Europskoj Uniji, a da Unija pritom ostane neto izvoznik hrane, moguća bez upotrebe sintetskih pesticida. Alternativna rješenja postoje, brojni poljoprivrednici ih uspješno primjenjuju, jednostavno ih treba implementirati i u Hrvatskoj.”, dodaje Glaser.

Građani Europske unije su u inicijativi Spasimo pčele i poljoprivrednike7 jasno dali do znanja da ne žele pesticide u svom okolišu. Umjesto da se protivi smanjenju upotrebe opasnih otrova za 50%, Hrvatska vlada treba poslušati zahtjeve građana i raditi na smanjenju ovisnosti hrvatskih poljoprivrednika o pesticidima i umjetnim gnojivima, bez uspoređivanja s drugim ekstremno lošim primjerima, te usmjeriti svoje resurse u stvaranje održivih agroekoloških sustava proizvodnje hrane i sirovina.

Zastupnica Borzan s pravom je zabrinuta za zdravlje i sigurnost građana, kao i za opstojnost prirodnih resursa, a Ministarstvo nije pružilo prihvatljivo pojašnjenje svog stava, odnosno, traženja slabljenja ciljeva Europskog zelenog plana. Isto je tako s pravom prozvala Vladu jer svako protivljenje napretku u ostvarivanju zacrtanih ciljeva smanjenja upotrebe pesticida svakako ide na štetu građana, a u korist agroindustriji.

“Prema posljednjim saznanjima, Hrvatska je napustila koaliciju od 12 zemalja članica. Vjerujemo da je Ministarstvo uzelo u obzir upozorenja zastupnice Borzan, kao i apele hrvatskih udruga koje traže smanjenje upotrebe pesticida i uspostavljanje održivih agroekoloških sustava.Ovim putem zahvaljujemo zastupnici u Europskom Parlamentu Biljani Borzan koja je reagirala na loše poteze Ministarstva.“, poručuje Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

1An agroecological Europe by 2050: What impact on land use, trade and global food security?2 https://twitter.com/copacogeca/status/1500514117815353348
3https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/food-farming-fisheries/key_policies/documents/observation-letter-croatia_en.pdf
4https://ruralnirazvoj.hr/files/1.-Nacrt-Strateskog-plana-Zajednicke-poljoprivredne-politike-Republike-Hrvatske-2023.-%E2%80%93-2027.-1.pdf
5https://lebasic.com/en/pesticides-a-model-thats-costing-us-dearly/
6https://www.iddri.org/en/publications-and-events/other-publication/tomorrow-agroecological-europe-pesticides-free-feeding
7Savebeesandfarmers.eu