“Pesticide Free Towns” movie – discover the connection between #CityManagement, #HealthyLiving and #ImmunityWellness

Earth Trek premieres the second educational movie from the”Pesticide Effects and Sustainable Alternatives” series

Pesticides Free Towns provide their citizens with a safe and healthy environment, and also contribute to the achievement of the Sustainable Development Goals

ZS

After the first educational movie with German entrepreneur based in Malta Andreas Wil Gerdes as a guest speaker, we are premiering the second movie – “Pesticides Free Towns”, in collaboration with the Association of Croatian Cities
Pesticides Fee Towns” is a project of the organization PAN Europe that aims to connect cities and exchange experiences in the process of transition to sustainable ways of managing green areas, based on the principles of the circular economy.

The guests in the movie are the mayor of Ozalj, mr. sc. Gordana Lipšinić and the head of the City Office for Agriculture and Forestry of the City of Zagreb, Mrs. Branka Mrakužić, B. Sc., who explained why their cities decided to take a step further in preserving human health, the environment and nature.

bm
Branka Mrakužić
gl
Gordana Lipšinić

 The premiere of the film will take place at the conference “cITy UPGRADE” organized by Association of Croatian Cities, 10 Sepember 2020 at 10:45, and on Earth Trek’s YouTube channel, at the same time, on the following link: https://youtu.be/IWFV9kCRKWY.

Despite repeated calls for other Croatian cities to follow these positive examples, Zagreb and Ozalj remain the only Croatian cities that can boast of safe and #HealthyGreenSpaces.

“We made this educational movie to encourage mayors of other Croatian cities to commit to protecting the health of their citizens and to contribute to the protection of the environment and nature, as well as to achieving the Sustainable Development Goals. At a time when the Covid crisis highlighted the importance of raising immunity protection from this and other diseases, living in a healthy environment is certainly of primary importance. A healthy and safe environment is also one of the basic settings for creating a tourist offer that includes “Immunity-wellness”, which is in high demand among foreign citizens. Many Croatian cities have this opportunity, we want to encourage them to use it.”said Natalija Svrtan, M. Sc., president of the Earth Trek Association.

ZG
City of Zagreb
OZ
City of Ozalj

The movie was recorded with funding from the Global Greengrants Fund and will be available for free broadcast.

Natalija is currently in Malta where she is working with Majbritt Kristensen, a circular economy expert, and Andreas Wil Gerdes, a successful entrepreneur and mentor, and other collaborators on the project “International KnowHow / DoHow for Croatia”, which aims to initiate positive change in the Republic Croatia, based on the experiences of people who have made significant changes in Malta in the last 8 years. The goal is to replicate this successful model on the Croatian situation.

Natalija Svrtan
Natalija Svrtan
DM
Malta

The Earth Trek Association promotes sustainability, preservation of human health, the environment and nature, and is committed to reducing the use of pesticides with the aim of finally putting them out of use.

For more information, call +385 91 519 2593. 

Film “Gradovi Bez Pesticida” – otkrijte vezu između upravljanja gradom, zdravog načina života i Imunitet-wellnessa

Udruga Zemljane staze premijerno prikazuje drugi obrazovni film iz serije “Učinci pesticida i održive alternative”

ZS

Gradovi bez pesticida pružaju svojim građanima siguran i zdrav okoliš, a također doprinose postizanju ciljeva održivog razvoja

Nakon prvog obrazovnog filma u kojem je gostovao njemački poduzetnik sa sjedištem na Malti Andreas Wil Gerdes, u suradnji s Udrugom gradova premijerno prikazujemo drugi film – “Gradovi bez pesticida”. 
“Gradovi bez pesticida” je projekt organizacije PAN Europe kojem je cilj povezivanje gradova i razmjena iskustava u procesu prijelaza na održive načine upravljanja zelenim površinama, temeljene na načelima kružnog gospodarstva.

Gosti u filmu su gradonačelnica Ozlja, mr. sc. Gordana Lipšinić i Voditeljica odjela za poljoprivredno zemljište u Uredu za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, gđa. Branka Mrakužić, dipl. ing agr., univ. spec., koje su nam ispričale zašto su njihovi gradovi odlučili napraviti korak dalje u očuvanju zdravlja ljudi, okoliša i prirode.

BM
Branka Mrakužić
gl
Gordana Lipšinić

Premijera filma održat će se na konferenciji “cITy UPGRADE” koju organizira Udruga gradova, 10.09.2020 u 10:45 sati, te na YouTube kanalu udruge Zemljane staze u isto vrijeme, na sljedećoj poveznici: https://youtu.be/IWFV9kCRKWY.

Unatoč ponovljenim pozivima i ostalim hrvatskim gradovima da slijede ove pozitivne primjere, gradovi Zagreb i Ozalj i nadalje ostaju jedini hrvatski gradovi koji se mogu pohvaliti sigurnim i zdravim zelenim površinama. #HealthyGreenSpaces

“Ovim obrazovnim filmom želimo potaknuti gradonačelnike ostalih hrvatskih gradova da se obvežu zaštititi zdravlje svojih građana i doprinijeti zaštiti okoliša i prirode, kao i ciljevima održivog razvoja.

“U vrijeme kada je Covid-19 kriza naglasila važnost podizanja imuniteta kako bismo se zaštitili od ove, ali i od drugih bolesti, život u zdravom okolišu zasigurno je od primarne važnosti. Zdravo i sigurno okruženje također je jedna od osnovnih postavki za stvaranje turističke ponude koja uključuje “Imunitet-wellness”, a koji je među stranim građanima vrlo tražen. Mnogi hrvatski gradovi imaju savršene postavke za kreiranje ovakve turističke ponude, želimo ih potaknuti da iskoriste ovu mogućnost.”, rekla je Natalija Svrtan, mag. ing. agroekologije, predsjednica udruge Zemljane staze.

zg
Grad Zagreb
OZ
Grad Ozalj

Film je snimljen sredstvima Global Greengrants Fund i bit će besplatno dostupan za emitiranje i dijeljenje.

Natalija Svrtan se trenutno nalazi na Malti gdje s Majbritt Kristensen, stručnjakinjom za kružno gospodarstvo i Andreasom Wilom Gerdesom, uspješnim poduzetnikom i mentorom, te drugim suradnicima radi na projektu “International Knowhow / Dohow for Croatia”, koji za cilj ima pokretanje pozitivnih promjena u Republici Hrvatskoj temeljenih na iskustvima ljudi koji su na Malti u posljednjih 8 godina napravili značajne promjene. Taj uspješan model žele preslikati i prilagoditi ga hrvatskim uvjetima.

NS
Natalija Svrtan

MT
Malta

Udruga Zemljane staze promovira održive sustave, očuvanje zdravlja ljudi, okoliša i prirode, a zalaže se za smanjivanje upotrebe pesticida s ciljem konačnog izbacivanja istih iz upotrebe.

Za više informacija obratite se na broj +385 91 519 2593.



Najava edukativne emisije iz serije Učinci pesticida i održive alternative

Natalija Svrtan iz udruge Zemljane staze / Earth Trek upozorava na opasnosti nezdrave prehrane i najavljuje edukativni video u kojem gostuje poduzetnik Andreas Wil Gerdes

Natalija Svrtan u edukativnom filmu “Učinci pesticida na zdravlje ljudi i okoliš”
“Vekerica”, VTV, 12.08.2020.

U emisiji se govori o značenju pojma “zdrava hrana”, odnosno, razgovara se o tome koje uvjete hrana treba zadovoljiti da bi na naš organizam imala pozitivan utjecaj.
Hrana opterećena toksinima iz pesticida organizmu čini više štete nego koristi, zato trebamo tražiti i konzumirati isključivo organsku, neštetnu hranu.

Covid-19 kriza pomaknula je fokus na važnost podizanja obrambenih sposobnosti organizma, a značajan čimbenik u tim nastojanjima predstavlja i zdrava hrana.

RESTART koalicija odgovorila na upitnik

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

  1. Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Proizvodnja hrane je proces koji se može usmjeriti različito, može biti usmjerena samo na proizvedenu količinu ili se težište može staviti na kvalitetu (kao u proizvodnji predikatnih vina i lednoj berbi). Navedene strategije zahtijevaju pravilan, znanstveni odnos prema proizvodnji i jače sudjelovanje znanstvene zajednice pri odlučivanju o načinu praćenje poljoprivredne proizvodnje – proizvodnje hrane. Navedene strategije od proizvođača zahtijevaju poznavanje važnosti biološke raznolikost, čuvanja prirodnih ekosustava i što je posebno važno očuvanje genetske raznolikosti jer to je jedina prihvatljiva rezerva koja bi se trebala koristiti u stvaranju novog sortimenta i povećanju otpornosti na uzročnike bolesti. Revitalizirana priroda doprinijeti će povećaju kvalitete okoliša u kojem živimo. Zato DA Strategiji EU za bioraznolikost do 2030.

Strategija „od polja do stola” može se sažeti u izjavi „ ako je hrana mora biti zdrava, inače nije hrana“. Preusmjeravanje na domaće, lokalne proizvođače hrane tijekom zatvaranja granica radi COVD-19 pokazalo se ključnom. Nacionalne države radi osiguravanja stabilnosti moraju strateški razmišljati i osigurati dostatnost proizvodnje hrane za vlastito stanovništvo, odnosno kako Strategija kaže „snažnog i otpornog prehrambenog sustava“, provođenje Strategije vidimo kao pomoć proizvođačima u Hrvatskoj jer će država imati zadatak zaštiti domaće proizvođače i prestati favorizirat uvoz hrane vrlo često sumnjive kvalitete.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Zdravo stanovništvo osnovni je preduvjet za stvaranje društvenog blagostanja. Hrana mora biti hrana, a naši proizvođači hrane moraju dobiti stručnu pomoć. Danas imamo puno nezaposlenih agronoma koji su marginalizirani, a njihova stručna znanja ostaju neiskorištena. Činjenica je da ekološki i zdravstveno prihvatljiva hrana može donijeti ekonomsku korist, odnosno smanjiti izdatke za lijekove i tako osigurati održivost sustava solidarnog zdravstva u Hrvatskoj. Strategiju je moguće implementirati i pri tomu zaposliti struku koja mora biti na terenu, kako je to planirano 80-ih, a ne za pisaćim stolom pisati neprovedive zakone.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Integrirana zaštita bilja treba postati prioritet, takav način organizacije proizvodnje hrane koji uvažava prirodne ekosustave i koristi znanje i terenski rad agronoma, veterinara i drugih stručnjaka u procesu proizvodnje hrane smanjuje upotrebu pesticida. Favoriziranje OPG-ova u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta smanjiti će broj površina u monokulturi te i na ta način smanjiti upotrebu kemijskih sredstava u zaštiti bilja i životinja

Odgovor platforme stranaka DOSTA PLJAČKE:

U ime platforme odgovara Davor Popović, dipl.ing.agr.

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Postojeća strategija je prepoznala glavne probleme u poljoprivrednom sektoru i teži da se novom organizacijom riješe problemi i postigne održivo stanje. Niz ciljeva je definirano ispravno, te provedba strategije ima dobre šanse za primjenu.
No, sama strategija je na razini EU, dok naša Hrvatska ne postoji, i potrebno ju je hitno donijeti, ukoliko želimo da se poljoprivredni sektor postavi na zdrave temelje, te da se omogući proizvodnja hrane u samodostatnim količinama za cijelo građanstvo. Hrvatska poljoprivreda trpi velike negativne posljedice, koje su uzrokovane lošim planiranjem. Sve to nas  je dovelo do situacije da proizvodimo svega 50% hrane za pučanstvo.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Strategija je ostvariva, no potrebno je da u njenoj provedbi prati cijeli niz drugih mjera prilagodbe sustava. Uopće na razini Evrope dolazi do smanjenja broja aktivnih tvari i broja pesticida. Prepoznaje se njihova štetnost, te se ukidaju razne aktivne tvari. To zahtjeva da se poljoprivrednici obrazuju kako i na koji način mogu provoditi konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju, a da se problemi u uzgoju otklanjaju na zadovoljavajući način. Sama ekološka poljoprivreda zadovoljava kriterije smanjenja i pruža mnoge odgovore.
Proizvodnja hrane u lokalnoj zajednici, prijevoz roba i sam plasman trebaju biti organizirani regionalno. Treba težiti prema samoodrživosti zajednice, te smanjenjem dodatnih troškova. Hrana mora biti visoko energetska i hranidbeno ispravna namirnica, jer je to preduvjet da osiguramo zdravlje svih građana. Nemojmo zaboraviti da organizacija uzgoja hrane po regijama, koje su preduvjet u planiranju uzgoja prema optimalnim uvjetima svake biljke, treba pratiti infrastrukturna izgrađenost. Ovdje govorimo da se poljoprivrednici moraju početi udruživati, da moraju početi primjenjivati nove tehnologije, te da skladišteni i prerađivački objekti budu u blizini same proizvodnje hrane. Organizacija uzgoja na poljoprivrednim površinama obvezno mora biti povezana sa prerađivačkom industrijom, koja će te iste proizvode prerađivati i distribuirati krajnjim potrošačima. Takav lanac omogućiti će povećanje proizvodnje kvalitetne hrane i nova radna mjesta.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Održiva uporaba pesticida je dobro zamišljen projekt, no nedovoljno dobro proveden na terenu. Podizanje razine znanja kod svih korisnika pesticida je vrlo poželjna, ali građani olako shvaćaju samu uporabu pesticida. Pesticidi imaju vrlo veliki učinak na ekosustav, te kriva primjena utječe na cijeli niz organizama u okruženju primjene. Primjena pesticida iz zraka je ograničena određenim pravilima, iako se u Hrvatskoj ne provodi zbog malih obradivih površina i nepostojanja uređaja za tretiranja. Veći problem vidimo u uređajima (prskalicama) koji unatoč obvezi registracije nisu u dovoljnoj količini provjereni, pa tako dan danas još imamo neispravne uređaje kojima se vrši tretiranje. Tu dolazi do pojave preklapanja, zanošenja (drifta), izlijevanja viškova škropiva na nepravilan način itd. Podizanjem razine znanja i svijesti, postepeno se treba otklanjati nedostatke u primjeni, a sve to zahtjeva uporan i dugotrajan rad savjetodavnih službi, te konstantne provedbe obrazovanja i dostupnost informacija kod samih korisnika. Proces nije lagan, ali je potrebit i kroz duži vremenski period, te s dolaskom novih obrazovanih generacija, možemo postići zadovoljavajuću razinu.

Stranka rada i solidarnosti prva dostavila odgovor

Dostavljamo odgovor Stranke rada i solidarnosti o Planu za održivu proizvodnju zdrave hrane

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Proizvodnja zdrave hrane, odnosno osigurati pristup zdravim namirnicama krajnji je cilj kojem težimo. Zdravlje građana izravno je povezano s dostupnošću kvalitetne hrane koja doprinosi očuvanju zdravlja. Osim doprinosa očuvanju zdravlja ljudi, čuvaju se i okoliš i priroda koji su pod izravnim  utjecajem agrotehničkim mjera koje se provode u procesu proizvodnje hrane.
Stoga smatramo da trebamo uložiti sve dostupne resurse za implementaciju ovih strategija, kao na primjer prilikom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH putem zakupa prednost bi trebalo dati ekološkim proizvođačima. Cilj EU strategije „od polja do stola“ je da do kraja 2030. godine 25 % od ukupnih poljoprivrednih površina bude pod ekološkom proizvodnjom.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Zaštitu okoliša i zdravlja ljudi, te zalaganje za smanjenje utjecaja na klimatske promjene smanjenjem emisije stakleničkih plinova smatramo prioritetnim ciljevima. To planiramo postići ulaganjima u zelenu infrastrukturu, prilagodbama postojećih modela poslovanja održivim sustavima ( npr. navodnjavanje na obnovljive izvore energije – solarni paneli) te kreiranjem održivog,kružnog gospodarstva.
Gradonačelnik Grada Zagreba  dokazao je brigu za ljude i okoliš prihvaćanjem različitih strategija i provođenjem projekata koji doprinose ostvarenju nabrojanih ciljeva, primjerice: Gradovi Bez Pesticida kojim su iz upotrebe na javnim površinama Grada Zagreba izbačeni pesticidi te su zamijenjeni mehaničkim i biološkim metodama, održivim načinima kontrole tzv. štetnika – okopavanje, plijevljenje, tretiranje vrućom vodom, parom, zrakom, itd.
Projektom “Gradski vrtovi” neobrađeno zemljište u vlasništvu grada stavljeno je u funkciju proizvodnje hrane i to isključivo organskim putem, a znamo da je jedan od glavnih gubitaka bioraznolikosti upravo neodrživo korištenje zemljišta. Također, projektom se podiže svijest građana o važnosti kvalitetne ( zdrave) prehrane i očuvanja okoliša, doprinosi se kratkom lancu opskrbe te smanjuje otisak na okoliš jer se na gradskim vrtovima ne koriste kemijska sredstva za zaštitu bilja kao ni druga kemijska sredstva.
Strategija “Od polja do stola” doprinosi očuvanju okoliša i prirode i povećanju bioraznolikosti što posljedično pozitivno utječe i na ljudsko zdravlje.
Gore spomenuti projekti već ispunjavaju svrhu  i ciljeve strategija, čak i u većem opsegu od definicija samih strategija.

Iz navedenog je vidljivo da implementaciju navedenih strategija smatramo važnim i neizbježnim dijelom obveza koje imamo kao članica Europske unije.
Zato da, implementacija spomenutih strategija važna je i korisna za ljude, prirodu i okoliš.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Da, svaki donesen akcijski plan mora biti implementiran i provođen u praksi. Plan koji za cilj ima zaštitu zdravlja građana važan je i prioritetan za provedbu, a znamo da Grad Zagreb već od prije kvalitetu života svojih građana te očuvanje okoliša stavlja na prvo mjesto.
Derogacije su moguće samo kad su iscrpljene druge mogućnosti (mehanički i biološki načini kontrole štetnika i bolesti, itd.), a očekivana šteta nanijela bi ekonomski gubitak i/ili nepopravljivu štetu prirodi, okolišu i/ili ljudima.

GRADOVI BEZ PESTICIDA 2020.

I ove godine gradonačelnicima šaljemo Pozivnicu za pristup Europskoj Mreži Gradova Bez Pesticida.

GBP
Grad Ozalj – Grad Bez Pesticida
Foto: Primus Art / Darko Višak

Svjesnost o važnosti očuvanja zdravlja nikad nije bila veća.

Udruga Zemljane staze članica je europskog ogranka svjetske organizacije za borbu protiv pesticida, PAN EUROPE, te u suradnji s navedenom organizacijom radi na provođenju projekata koji za cilj imaju očuvanje i zaštitu prirode, povećanje bioraznolikosti, te zaštitu zdravlja ljudi i životinja.

PAN Europe zalaže se za zamjenu pesticida održivim načinima zaštite i uzgoja bilja, za implementaciju zakona Europske unije u zakonodavstvo svih zemalja članica, kao i za postroživanje odredbi kojima se štiti prije svega zdravlje ljudi, a zatim i priroda; npr. zalažu se za promjenu postojećeg sustava procjene rizika od pesticida.

Jedan od projekata organizacije PAN Europe koji provodimo jest projekt „Gradovi Bez Pesticida” koji za cilj ima podizanje svjesnosti građana o opasnostima od pesticida. Kampanja je usmjerena na radove koji se potpisivanjem Prisege obvezuju izbaciti pesticide iz upotrebe na javnim mjestima te tako doprinose poboljšanju zdravlja građana i očuvanju okoliša. Ujedno, potpisivanjem Prisege gradovi postaju članovi prestižne Europske Mreže Gradova Bez Pesticida koju čine, primjerice, Bruxelles, Strasbourg, Rennes, Kopenhagen, Males i brojni drugi europski gradovi. Cilj Mreže jest razmjena znanja i iskustava u održavanju gradskih površina bez upotrebe pesticida, održivim metodama, te promicanje održivih i zdravih principa življenja.
U Hrvatskoj su 2 grada potpisala Prisegu – Ozalj i Zagreb.

Stoga smo e-mail kampanjom pozvali gradonačelnike hrvatskih gradova da naprave korak više za očuvanje zdravlja svojih građana, osobito najugroženijih skupina – djece i trudnica.

Potpisivanjem Prisege gradovi se odlučuju za zdraviji i kvalitetniji način održavanja zelenih površina na javnim mjestima, bez upotrebe pesticida, mehaničkim i biološkim metodama kontrole tzv. štetnika. Na taj je način eliminirana opasnost od štetnog utjecaja pesticida izravnim kontaktom ili zanošenjem vjetrom, smanjuje se zagađenje tla te otpadnih i podzemnih voda, a doprinosi se povećanju bioraznolikosti i zaštiti pčela i drugih oprašivača. Prošlotjedni slučaj pomora pčela u Međimurju zorno dokazuje opasnost upotrebe pesticida i negativne učinke koje pesticidi ostavljaju na okoliš.
Izbacivanje pesticida iz upotrebe usklađeno je s postojećom Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine.

Podsjećamo da su posljedice upotrebe pesticida na ljudski organizam brojne i višestruke. Pesticidi su kancerogeni, uzrokuju Non-Hodgkin limfom, utječu na reproduktivno zdravlje, uzrokuju bolove u trbuhu, hormonalne poremećaje, pretilost, dijabetes, alergije, neurološke probleme, agitiranost, astmu, Parkinsonovu bolest, te brojne druge bolesti i poremećaje. Osobito su ugrožena djeca i trudnice zbog intenzivnog razvoja u dječjoj dobi, odnosno, tijekom embrionalnog razvoja.

Šteta koju činimo upotrebom pesticida nije ni jednokratna ni lokalizirana.
Primjenom pesticida započinjemo dugačak lanac koji seže u tlo, vodu, zrak, do biljaka i životinja kojima uopće nisu namijenjeni, te na kraju i do naših tanjura.
Neki pesticidi su perzistentni pa se rezidue nalaze u tlu i godinama nakon primjene, neki su bioakumulativni, a neki su i vrlo migrativni pa se rezidue mogu naći i na mjestima vrlo udaljenim od mjesta primjene.

Alternativa upotrebi pesticida ima mnogo, a primjenjuju se ovisno o podneblju, raslinju i klimatskim uvjetima – mehanički načini rješavanja neželjenog bilja – čupanjem, iskopavanjem, tretiranje vrućom vodom, parom ili zrakom, te biološke metode – biološki insekticidi, sadnja bilja otpornog na štetočine, sadnja bilja koja omogućuje razmnožavanje prirodnih predatora štetočina, promicanje autohtonih vrsta, te ono što kao udruga snažno promičemo – Suživot s prirodom. Potičemo građane na prihvaćanje zelenila u gradovima, na stazicama, pločnicima, fasadama, na prihvaćanje autohtonih vrsta umjesto trenutačno jako popularnih ukrasnih vrsta, a koje su ustvari često i invazivne i neprilagođene našem području, nastojimo zainteresirati građane da prihvate prirodu u svom izvornom obliku i da uspostave harmoničan suživot u ekosustavu.

“Nadamo se da će hrvatski gradonačelnici uvidjeti važnost zaštite zdravlja ljudi i okoliša te da će ovim korisnim marketinškim potezom doprinijeti razvoju svog grada, kao što su to do sada u Hrvatskoj učinili gradovi Zagreb i Ozalj”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze. Osim članstva u Europskoj Mreži Gradova Bez Pesticida, gradovi dobivaju pristup informativnim i edukativnim materijalima te sudjeluju u razmjeni znanja i iskustava s drugim gradovima u Mreži, na godišnjim sastancima, kao i u online događanjima.

Natalija Svrtan
Natalija Svrtan, Zemljane staze / Earth Trek