Restart Croatian tourism with the help of Covid-19 crisis

Largest reset for the planet directs our focus to the immune system

Sunshine, nature, and healthy food – a perfect setup for health tourism

Covid-19 offers Croatia the largest opportunity to boost tourism, targeting immunity wellness – addressing all who wants to recharge by combining nature, sunshine and healthy food. “, says Andreas Wil Gerdes, who initiated the idea of the „immunity wellness”. Andreas often visits Croatia and is familiar with Croatian natural beauties and Croatia’s big potential.
Croatia has a unique combination of sunshine, nature and the potential to grow healthy food.”, says Andreas.

Antonio Svrtan
Antonio Svrtan

Living in most unusual times, being closed indoor to protect ourselves and other people from contracting the Covid-19 virus, we are bringing to the attention the importance of our immune system.

The lack of physical activity, lack of fresh air, and especially the lack of sunlight needed to create D3 vitamin which is crucial in the prevention of many diseases, will decrease the body’s natural defense capacity. Lots of people will suffer from different consequences and medical conditions, and will need to recuperate.

Covid-19 crisis has made us aware of many moments and many aspects of living that passed unnoticed through our lives, so many people are considering the lessons they have learned during this crisis. The health and ability of our organisms to fight the diseases are shown to be shifted to the top of the priority lists.

Taking into account medical recommendations for boosting the immune system, we realize that Croatia is a perfect spot for recovering and for maintaining a healthy life. With its untouched natural beauty, plenty of sunshine and fresh air, we have a perfect base to design a unique and attractive touristic offer – Immunity boosting tourism.

At a time of paradigm shift, we should seize the opportunity to build up the capacity of our country to boost the economy through the sector which is known to be Croatia’s biggest contributor – tourism. The touristic offer should be customized according to the current events and demands. The Covid-19 crisis will tailor the demand for future years. People are now more than ever aware of the need to recover from their daily routines and stressed lives, of the importance to have an efficient immune system, and of the need to spend their leisure time in energy-boosting surrounding.

This offer will attract people craving for sunshine and outdoor activities and are investing in their health. We already have beautiful nature and lots of sunshine, the only thing that is missing is localy grown organic food, which is crucial for any programs including health promotion. Equally important is to preserve our natural resources, to keep them free of toxins. Croatia has rare combination of geographical and climatological advantages for growing organic food, we must exploit it, but in a sustainable manner, following the rules of the circular economy.”, says Natalija Svrtan from the organization Earth Trek.

RESTART koalicija odgovorila na upitnik

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

  1. Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Proizvodnja hrane je proces koji se može usmjeriti različito, može biti usmjerena samo na proizvedenu količinu ili se težište može staviti na kvalitetu (kao u proizvodnji predikatnih vina i lednoj berbi). Navedene strategije zahtijevaju pravilan, znanstveni odnos prema proizvodnji i jače sudjelovanje znanstvene zajednice pri odlučivanju o načinu praćenje poljoprivredne proizvodnje – proizvodnje hrane. Navedene strategije od proizvođača zahtijevaju poznavanje važnosti biološke raznolikost, čuvanja prirodnih ekosustava i što je posebno važno očuvanje genetske raznolikosti jer to je jedina prihvatljiva rezerva koja bi se trebala koristiti u stvaranju novog sortimenta i povećanju otpornosti na uzročnike bolesti. Revitalizirana priroda doprinijeti će povećaju kvalitete okoliša u kojem živimo. Zato DA Strategiji EU za bioraznolikost do 2030.

Strategija „od polja do stola” može se sažeti u izjavi „ ako je hrana mora biti zdrava, inače nije hrana“. Preusmjeravanje na domaće, lokalne proizvođače hrane tijekom zatvaranja granica radi COVD-19 pokazalo se ključnom. Nacionalne države radi osiguravanja stabilnosti moraju strateški razmišljati i osigurati dostatnost proizvodnje hrane za vlastito stanovništvo, odnosno kako Strategija kaže „snažnog i otpornog prehrambenog sustava“, provođenje Strategije vidimo kao pomoć proizvođačima u Hrvatskoj jer će država imati zadatak zaštiti domaće proizvođače i prestati favorizirat uvoz hrane vrlo često sumnjive kvalitete.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Zdravo stanovništvo osnovni je preduvjet za stvaranje društvenog blagostanja. Hrana mora biti hrana, a naši proizvođači hrane moraju dobiti stručnu pomoć. Danas imamo puno nezaposlenih agronoma koji su marginalizirani, a njihova stručna znanja ostaju neiskorištena. Činjenica je da ekološki i zdravstveno prihvatljiva hrana može donijeti ekonomsku korist, odnosno smanjiti izdatke za lijekove i tako osigurati održivost sustava solidarnog zdravstva u Hrvatskoj. Strategiju je moguće implementirati i pri tomu zaposliti struku koja mora biti na terenu, kako je to planirano 80-ih, a ne za pisaćim stolom pisati neprovedive zakone.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Integrirana zaštita bilja treba postati prioritet, takav način organizacije proizvodnje hrane koji uvažava prirodne ekosustave i koristi znanje i terenski rad agronoma, veterinara i drugih stručnjaka u procesu proizvodnje hrane smanjuje upotrebu pesticida. Favoriziranje OPG-ova u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta smanjiti će broj površina u monokulturi te i na ta način smanjiti upotrebu kemijskih sredstava u zaštiti bilja i životinja

Odgovor platforme stranaka DOSTA PLJAČKE:

U ime platforme odgovara Davor Popović, dipl.ing.agr.

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Postojeća strategija je prepoznala glavne probleme u poljoprivrednom sektoru i teži da se novom organizacijom riješe problemi i postigne održivo stanje. Niz ciljeva je definirano ispravno, te provedba strategije ima dobre šanse za primjenu.
No, sama strategija je na razini EU, dok naša Hrvatska ne postoji, i potrebno ju je hitno donijeti, ukoliko želimo da se poljoprivredni sektor postavi na zdrave temelje, te da se omogući proizvodnja hrane u samodostatnim količinama za cijelo građanstvo. Hrvatska poljoprivreda trpi velike negativne posljedice, koje su uzrokovane lošim planiranjem. Sve to nas  je dovelo do situacije da proizvodimo svega 50% hrane za pučanstvo.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Strategija je ostvariva, no potrebno je da u njenoj provedbi prati cijeli niz drugih mjera prilagodbe sustava. Uopće na razini Evrope dolazi do smanjenja broja aktivnih tvari i broja pesticida. Prepoznaje se njihova štetnost, te se ukidaju razne aktivne tvari. To zahtjeva da se poljoprivrednici obrazuju kako i na koji način mogu provoditi konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju, a da se problemi u uzgoju otklanjaju na zadovoljavajući način. Sama ekološka poljoprivreda zadovoljava kriterije smanjenja i pruža mnoge odgovore.
Proizvodnja hrane u lokalnoj zajednici, prijevoz roba i sam plasman trebaju biti organizirani regionalno. Treba težiti prema samoodrživosti zajednice, te smanjenjem dodatnih troškova. Hrana mora biti visoko energetska i hranidbeno ispravna namirnica, jer je to preduvjet da osiguramo zdravlje svih građana. Nemojmo zaboraviti da organizacija uzgoja hrane po regijama, koje su preduvjet u planiranju uzgoja prema optimalnim uvjetima svake biljke, treba pratiti infrastrukturna izgrađenost. Ovdje govorimo da se poljoprivrednici moraju početi udruživati, da moraju početi primjenjivati nove tehnologije, te da skladišteni i prerađivački objekti budu u blizini same proizvodnje hrane. Organizacija uzgoja na poljoprivrednim površinama obvezno mora biti povezana sa prerađivačkom industrijom, koja će te iste proizvode prerađivati i distribuirati krajnjim potrošačima. Takav lanac omogućiti će povećanje proizvodnje kvalitetne hrane i nova radna mjesta.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Održiva uporaba pesticida je dobro zamišljen projekt, no nedovoljno dobro proveden na terenu. Podizanje razine znanja kod svih korisnika pesticida je vrlo poželjna, ali građani olako shvaćaju samu uporabu pesticida. Pesticidi imaju vrlo veliki učinak na ekosustav, te kriva primjena utječe na cijeli niz organizama u okruženju primjene. Primjena pesticida iz zraka je ograničena određenim pravilima, iako se u Hrvatskoj ne provodi zbog malih obradivih površina i nepostojanja uređaja za tretiranja. Veći problem vidimo u uređajima (prskalicama) koji unatoč obvezi registracije nisu u dovoljnoj količini provjereni, pa tako dan danas još imamo neispravne uređaje kojima se vrši tretiranje. Tu dolazi do pojave preklapanja, zanošenja (drifta), izlijevanja viškova škropiva na nepravilan način itd. Podizanjem razine znanja i svijesti, postepeno se treba otklanjati nedostatke u primjeni, a sve to zahtjeva uporan i dugotrajan rad savjetodavnih službi, te konstantne provedbe obrazovanja i dostupnost informacija kod samih korisnika. Proces nije lagan, ali je potrebit i kroz duži vremenski period, te s dolaskom novih obrazovanih generacija, možemo postići zadovoljavajuću razinu.