U ime platforme odgovara Davor Popović, dipl.ing.agr.
Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.
Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.
1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?
Postojeća strategija je prepoznala glavne probleme u poljoprivrednom sektoru i
teži da se novom organizacijom riješe problemi i postigne održivo stanje. Niz ciljeva
je definirano ispravno, te provedba strategije ima dobre šanse za primjenu.
No, sama strategija je na razini EU, dok naša Hrvatska ne postoji, i potrebno
ju je hitno donijeti, ukoliko želimo da se poljoprivredni sektor postavi na
zdrave temelje, te da se omogući proizvodnja hrane u samodostatnim količinama
za cijelo građanstvo. Hrvatska poljoprivreda trpi velike negativne posljedice,
koje su uzrokovane lošim planiranjem. Sve to nas je dovelo do situacije da proizvodimo svega
50% hrane za pučanstvo.
2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.
Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?
Strategija je ostvariva, no potrebno je da u njenoj provedbi prati cijeli
niz drugih mjera prilagodbe sustava. Uopće na razini Evrope dolazi do smanjenja
broja aktivnih tvari i broja pesticida. Prepoznaje se njihova štetnost, te se
ukidaju razne aktivne tvari. To zahtjeva da se poljoprivrednici obrazuju kako i
na koji način mogu provoditi konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju, a da se
problemi u uzgoju otklanjaju na zadovoljavajući način. Sama ekološka
poljoprivreda zadovoljava kriterije smanjenja i pruža mnoge odgovore.
Proizvodnja hrane u lokalnoj zajednici, prijevoz roba i sam plasman trebaju
biti organizirani regionalno. Treba težiti prema samoodrživosti zajednice, te
smanjenjem dodatnih troškova. Hrana mora biti visoko energetska i hranidbeno
ispravna namirnica, jer je to preduvjet da osiguramo zdravlje svih građana.
Nemojmo zaboraviti da organizacija uzgoja hrane po regijama, koje su preduvjet
u planiranju uzgoja prema optimalnim uvjetima svake biljke, treba pratiti
infrastrukturna izgrađenost. Ovdje govorimo da se poljoprivrednici moraju
početi udruživati, da moraju početi primjenjivati nove tehnologije, te da
skladišteni i prerađivački objekti budu u blizini same proizvodnje hrane.
Organizacija uzgoja na poljoprivrednim površinama obvezno mora biti povezana sa
prerađivačkom industrijom, koja će te iste proizvode prerađivati i
distribuirati krajnjim potrošačima. Takav lanac omogućiti će povećanje
proizvodnje kvalitetne hrane i nova radna mjesta.
3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?
Održiva uporaba pesticida je dobro zamišljen projekt, no nedovoljno dobro proveden na terenu. Podizanje razine znanja kod svih korisnika pesticida je vrlo poželjna, ali građani olako shvaćaju samu uporabu pesticida. Pesticidi imaju vrlo veliki učinak na ekosustav, te kriva primjena utječe na cijeli niz organizama u okruženju primjene. Primjena pesticida iz zraka je ograničena određenim pravilima, iako se u Hrvatskoj ne provodi zbog malih obradivih površina i nepostojanja uređaja za tretiranja. Veći problem vidimo u uređajima (prskalicama) koji unatoč obvezi registracije nisu u dovoljnoj količini provjereni, pa tako dan danas još imamo neispravne uređaje kojima se vrši tretiranje. Tu dolazi do pojave preklapanja, zanošenja (drifta), izlijevanja viškova škropiva na nepravilan način itd. Podizanjem razine znanja i svijesti, postepeno se treba otklanjati nedostatke u primjeni, a sve to zahtjeva uporan i dugotrajan rad savjetodavnih službi, te konstantne provedbe obrazovanja i dostupnost informacija kod samih korisnika. Proces nije lagan, ali je potrebit i kroz duži vremenski period, te s dolaskom novih obrazovanih generacija, možemo postići zadovoljavajuću razinu.