Ozalj i Zagreb mogu, Varaždin ne?

Stoje li tvrdnje sugovornika Regionalnog Tjednika?

Koji su to Varaždinci koji “blagonaklono gledaju na pojavu djelatnika Parkova u zaštitnim odijelima”?
Smatrate li da građanima koji tako razmišljaju treba osnovna edukacija?
Ili je tekst pisan pristrano i jednostrano?
Zašto nisu kontaktirani članovi spomenute udruge Zemljane staze kako bi i oni iznijeli činjenice vezane na stav o potrebitosti primjene pesticida?

Jer, brojni europski gradovi, a kod nas, osim Zagreba i Ozlja i još neki gradovi, upravo prelaze na održavanje zelenih površina bez uporabe pesticida, uz veliku podršku svojih stanovnika!
Da li je moguće da su samo Varaždinci nazadni i neinformirani? Da ne brinu o zdravlju svoje djece?

Nadalje, ne možemo ne postaviti zaista jako mnogo pitanja nakon čitanja teksta objavljenog u Regionalnom tjedniku.
Primjerice:
Jesu li insekticidi “bezopasni”, ako ubijaju krpelje koji napadaju kućne ljubimce neimenovanog “Varaždinca koji s obitelji živi u podnožju gradskih bedema”? Da li je njegov ljubac zaštićen od krpelja, ukoliko se insekticidi prskaju po nekim gradskim površinama?
Postoji li bolji način zaštite ljubimaca od krpelja, a koji ne šteti cjelokupnoj ljudskoj populaciji?
Kako su ovaj problem riješili Zagreb, Ozalj i zaista brojni europski gradovi?
Zašto se tek “u budućnosti”, i koliko dugoročnoj budućnosti, namjeravaju zamijeniti biljne vrste koje su podložne napadima štetnika, i koje zahtijevaju primjenu toksičnih kemikalija, a ne odmah?

Zašto UOPĆE koristiti otrove koji truju vodu, zrak, tlo, narušavaju bioraznolikost, a truju i izravno nas, kad postoji zdrava alternativa koju USPJEŠNO primjenjuju brojni gradovi već dugi niz godina?

Na sva ova pitanja očekujemo odgovor, jer nismo zadovoljni dobivenim!
Dok god nije bezopasno i netoksično, NIJE DOBRO.

Plastična Zemlja

Više plastike nego biomase?

Nepregledna “polja” plastike protežu se oceanima i morima

Uzevši u obzir činjenicu da se plastika razgrađuje više od 100 godina, a neke vrste i više od 500 godina, te da nakon razgradnje plastike, osobito spaljivanja plastike, u okolišu ostaju i dalje toksične kemikalije, znamo da smo zagadili Zemlju na više stotina godina i da nećemo za našeg života doživjeti življenje u čistom okolišu.

Porazna je i spoznaja da pri tom uopće ne brinemo o budućim naraštajima, pa ni u vlastitoj djeci, koja su već tu i koja će sigurno, nastavimo li i dalje upotrebljavati plastiku, živjeti u još gorim uvjetima.

Na stranu uporaba plastike, primjerice, u medicini gdje nije lako iznaći alternativu, da li nam je potrebno da svakodnevno kupujemo plastiku – bilo vrećice, bilo vodu i ostale napitke u plastičnim bocama, bilo pregršt igračaka s kojima će se djeca igrati samo jedanput?

Vrijeme za hitnu promjenu isteklo je čim je proizveden prvi polimer – davno smo prekrdašili sve rokove, promijenite svoje načine življenja – odmah.

Predavanje: Ekološke prednosti biljne prehrane

Koliki ekološki otisak ima meso, koliki mlijeko, a koliki krumpir?
Možemo li se smatrati ekološki osvještenim građanima, a istodobno konzumirati hranu životnjskog podrijetla?
Koja je cijena konzumiranja životinjskih proizvoda koju će plaćati naša djeca i unuci?
Dođite na Vegefest 08. lipnja u 17:45 i saznajte više o održivoj proizvodnji hrane.

Zelena transverzala – Yammat – Zagreb, grad bez pesticida

Hrvatska ne smije pogodovati korporacijama, već treba slijediti primjer zemalja koje su se uspješno okrenule organskoj poljoprivredi, poput Danske, nizozemske i ostlaih zapadnoeruopskih zemalja. Preduvjete za to imamo, još i bolje. Primjeri u stvarnom životu postoje, rezultati su fantastični, stoga nema opravdanja za daljnju upotrebu pesticida. Edukacija djelatnika u nadležnim institucijama je preduvjet za napredak, te bi trebalo krenuti odatle.

Također, na nama građanima je jednako važan zadatak – trebamo zahtijevati pravo na zdravlje i pravo na zdrav okoliš!

Natalija Svrtan, mag. ing.

Pesticidi iz voćnjaka i vinograda na dječjim igralištima

Prijeti li djeci opasnost na igralištima?

Proizvodnja voća i vina je u poljporivrednom sektoru najveći potrošač pesticida. Ipak, u kojoj mjeri su javna mjesta pogođena širenjem pesticida s poljoprivrednih površina u velikoj je mjeri nepoznato. U prvom istraživanju te vrste, 71 javno igralište u Južnom Tirolu (Italija) testirano je na kontaminaciju pesticidima. Gotovo polovica ispitanih igrališta bila je kontaminirana pesticidima. Ukupno je bilo pronađeno 12 pesticida. Nalazi su posebno zanimljivi jer je 92% otkrivenih pesticida “hormonski disruptori” (dio obitelji kemikalija koje uzrokuju endokrine poremećaje). Studija je također pokazala da je kontaminacija pesticidima ovisna o udaljenosti i udjelu poljoprivrednih površina u okolnom krajoliku, kao i o vjetru i oborinama.
Ovi su nalazi objavljeni u časopisu Environmental Sciences Europe.

Glifozat i u malim dozama šteti insektima

Argentina je otkrila da doze Roundupa, čiji je aktivnis astojak upravo glifozat, i dalje štete pčelama. To znači da doza nije dovoljno jaka da ubije, ali je očigledno dovoljna da našteti pčeli. Koristeći relativne doze herbicida, istraživači su otkrili da su pčele izložene Roundupu pokazale smanjenu osjetljivost na saharozu – što je dovelo do smanjene sposobnosti praćenja i pronalaženja hrane. Izložene pčele pokazale su i slabije rezultate u učenju, smanjenu sposobnost mirisa i slabu memoriju. Pčele izložene glifosatu pokazuju veću učestalost tzv. poremećaja kolonije, najvjerojatnije zato što se ne mogu sjetiti kako se vratiti u svoju košnicu.

Izvor: https://www.newstarget.com/2016-06-27-study-shows-honeybees-are-starving-because-of-roundup.html

Ostaci pesticida nađeni u 83% poljoprivrednih tala

Ostaci pesticida nađeni su u 83% analiziranih poljoprivrednih tala u 166 različitih kombinacija pesticida. Najčešće mješavine koje su otkrivene u najvišim koncentracijama bile su kontroverzni glifozat i njegov metabolit aminometilfosfonska kiselina, nakon čega je uslijedio uobičajeni pesticid diklorodifeniltrikloretan (zabranjen u EU 1986.) i fungicidi širokog spektra boskalid, epoksikonazol i tebukonazol.

Pročitajte više na: https://phys.org/news/2019-01-pesticides-european-soils.html#jCp