Marc Buckley in an interview for the Earth Trek Association – “Continuing the practice of growing food using chemicals, even for just one more month, has no justification.”

It is necessary to abandon bad business models and build sustainable systems

Marc Buckley, an expert for the World Economic Forum, United Nations Sustainable Development Goals advocate, an activist and an environmentalist, Germany’s largest organic food producer, talks about the alternatives to the use of chemicals in food production, providing his own example – on 12,500 ha of land Marc grows organic food, without the use of chemicals, which supplies over 20,000 stores in 12 countries of the European Union.
Marc also offers his expertise and experience to Croatian experts for Croatia to establish sustainable health food production systems.

The interview will premiere on the YouTube channel of the Earth Trek Association on 20 January 2021. at 11:00 a.m., at the following link: https://youtu.be/wopomTNKJcw.

Part of the interview will also be shown in Eko-Zona show on HRT1, 20 January 2021. at 11:10 a.m.

At a time when we are facing a crisis on a global level, and the stability and reliability of existing structures is questionable, and in addition we are dealing with the consequences of strong earthquakes, we are forced to see a future we have never imagined. In that future, we will face completely different paradigms, completely different features will gain value.

Primarily – food systems. As in 2008, during the economic crisis, many companies reoriented to food production, because food, in addition to air and water, is our basic need, and therefore the demand for food is unquestionable and constant.
While tourism, entertainment, and sports can be put on hold, food will surely be sought every day.

The availability of healthy food should be a priority for every country. Food should support health, not be poison. Healthy food is that food produced by natural and harmless farming methods, and poisonous food is that which contains residues of chemical agents.

In addition to making food dangerous, chemicals destroy soil, biodiversity, pollute all water on Earth, as well as the air, and contribute to climate change.

The position of the Minister of Agriculture is that the replacement of pesticides by sustainable cultivation methods would have a negative impact on Croatian farmers, for example, that “a unilateral and immediate ban on glyphosate would put Croatian farmers in an unequal position.”

Our question is: what is, in this case, the position of Croatian citizens who consume toxic food, but also the position of food producers themselves who may be unaware of the dangerous effects of pesticides on nature and the environment and even on their own health, due to lack of information. Every year, a large number of pesticide poisonings are recorded in the world, about 250,000 deaths, according to the World Health Organization.

Marc Buckley warns that we have done great damage with agro-technical measures and tells us how much harvest we still have left if we do not change the existing food production systems. He also mentions the problem of food waste which is not only an economic loss but also an environmental problem. Poor resource management entails a number of consequences, of which the unfair cost of labor because of cheapening the food should be mentioned.

Marc also suggests solutions to the current crisis and tells us what to expect if we switch from harmful existing practices that involve the use of hazardous chemicals and reorient to organic production: “You will be able to keep a healthy and biodiverse plethora of different types of crops on your agricultural land, which you will use, and it will be useful not only for you as an entrepreneur, farmer and those to whom you sell your products, but also for the environment and to human health. It will also help you reduce the amount of waste.

Organic apples and walnuts
In the photo: Antonio Svrtan
Organic food
Ecological farm in Zagorje, Croatia

Marc Buckley u intervjuu za udrugu Zemljane staze: “Nastavak prakse uzgoja hrane uz korištenje kemikalija, čak i samo još jedan mjesec, nema opravdanja”.

Potrebno je napustiti loše poslovne modele i izgraditi održive sustave

Marc Buckley, stručni savjetnik za Svjetski gospodarski forum, suradnik Ujedinjenih naroda na Ciljevima održivog razvoja, te najveći njemački proizvođač organske hrane, u intervjuu za udrugu Zemljane staze opovrgava stav o nužnosti korištenja kemijskih sredstava u proizvodnji hrane, što dokazuje vlastitim primjerom – na 12.500 ha zemlje Marc uzgaja organsku hranu, bez upotrebe kemijskih sredstava, kojom opskrbljuje preko 20.000 trgovina u 12 zemalja Europske unije.

Marc nudi svoju stručnost i svoje iskustvo i hrvatskim stručnjacima kako bi se u Hrvatskoj uspostavili održivi sustavi proizvodnje zdrave hrane.



Intervju će se premijerno prikazati na YouTube kanalu udruge Zemljane staze 20.01.2021. u 11:00 sati, na sljedećoj poveznici: https://youtu.be/wopomTNKJcw.
Pretpregled intervjua dostupan na zahtjev.
Dio intervjua će također biti prikazan u emisiji Eko-Zona na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije, 20.01.2021. u 11:10.

U vrijeme kada se suočavamo s krizom na globalnoj razini, te je stabilnost i pouzdanost postojećih struktura upitna, a uz to rješavamo i posljedice jakih potresa, prisiljeni smo vidjeti budućnost kakvu do sada nismo zamišljali. U toj ćemo se budućnosti suočiti s potpuno drugačijim paradigmama, potpuno drugačije značajke dobit će vrijednost.

Prvenstveno – prehrambeni sustavi. Kao i 2008. godine, tijekom ekonomske krize, mnoga su se poduzeća preorijentirala na proizvodnju hrane, jer nam je hrana, osim zraka i vode, osnovna potreba, te je stoga potražnja za hranom neupitna i konstantna. Dok se turizam, zabava i sport mogu staviti “na čekanje”, hrana će se zasigurno tražiti svaki dan.

Dostupnost zdrave hrane treba biti prioritet svake države. Hrana treba podržavati zdravlje, a ne biti otrov.
Zdrava hrana je ona hrana proizvedena prirodnim i neštetnim metodama uzgoja, a otrovna hrana je ona koja u sebi sadrži rezidue kemijskih sredstava.

Osim što kemijska sredstva hranu čine opasnom, ona uništavaju tla, bioraznolikost, zagađuju sve vode na Zemlji, kao i zrak, te doprinose klimatskim promjenama. 

Stav ministrice poljoprivrede je da bi se zamjena pesticida održivim metodama uzgoja negativno odrazila na hrvatske poljoprivrednike, primjerice, da bi “jednostrana i trenutačna zabrana glifosata dovela u neravnopravan položaj hrvatskog poljoprivrednika.”

Naše je pitanje gdje su u toj priči hrvatski građani koji konzumiraju toksičnu hranu, ali i sami proizvođači hrane koji su možda i nesvjesni opasnih učinaka pesticida na prirodu i okoliš pa i na samo njihovo zdravlje, a zbog nedostatka informacija. Svake se godine u svijetu bilježi velik broj trovanja prilikom primjene pesticida, oko 250.000 smrtnih slučajeva, prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije.

Marc Buckley upozorava da smo agrotehničkim mjerama napravili velike štete i govori nam koliko nam još žetvi preostaje, ako ne izmijenimo postojeće sustave proizvodnje hrane.
Također spominje problem bacanja viškova hrane što ne predstavlja samo ekonomski gubitak, već je to i ekološki problem. Loše gospodarenje resursima povlači za sobom niz posljedica, od kojih treba spomenuti i nepravednu cijenu rada zbog smanjivanja cijene hrane.

Marc ujedno predlaže rješenja za postojeću krizu te nam govori što možemo očekivati ukoliko napustimo štetne postojeće prakse koje uključuju primjenu opasnih kemijskih sredstava i preorijentiramo se na organsku proizvodnju:
“Moći ćete na svom poljoprivrednom zemljištu zadržati zdravo i bioraznoliko preobilje različitih vrsta usjeva, koje ćete koristiti i uz to će biti korisno, ne samo vama kao poduzetniku, poljoprivredniku i onima kojima prodajete svoje proizvode, već će taj način biti koristan i okolišu, kao i ljudskom zdravlju. Također će vam pomoći smanjiti i količinu otpada.”

Organske jabuke
Na fotografiji: Antonio Svrtan
Organska hrana
Ekološko imanje

Europska komisija obećava da će zaustaviti izvoz pesticida zabranjenih u EU – donosimo reakciju organizacije PAN Europe

https://www.pan-europe.info/press-releases/2021/01/eu-commission-promises-end-export-eu-banned-pesticides-%E2%80%93-pan-europe-reacts

U Bruxellesu, 18. siječnja 2021: Reagirajući na odgovor Europske komisije [1] na zahtjev PAN Europe da zabrani izvoz pesticida koji nisu odobreni u Europskoj uniji i uvoz poljoprivrednih proizvoda proizvedenih upotrebom istih tih pesticida, Angeliki Lysimachou, službenica za znanstvenu politiku u PAN Europe rekla je danas sljedeće: „PAN Europe pozdravlja predanost Komisije da stane na kraj sramotnoj praksi dvostrukih standarda i radujemo se što ćemo vidjeti da EU preuzima vodstvo u uklanjanju opasnih pesticida na globalnoj razini.”

Pismo Europske komisije iz prosinca 2020. godine došlo je kao odgovor na otvoreno pismo koje je potpisalo više od 70 organizacija civilnog društva [2], tvrdeći da tvrtke EU koriste prednosti slabih zakona o zdravlju ljudi i okoliša u mnogim trećim zemljama kako bi prodavale pesticide koji se u Europi smatraju preopasnim za upotrebu, te da su zabranjeni pesticidi dopušteni kao ostaci u hrani koja se uvozi i prodaje na europskom tržištu.

U svom odgovoru Komisija ističe svoju ulogu „pomaganja [trećim zemljama] u njihovim odlukama“ o tome hoće li uvesti određene opasne kemikalije poput pesticida. Također se navodi da „kao dio svoje akcije na Europskom zelenom planu, Kemijske strategije za održivost ipak ima za cilj ići dalje, sprječavajući izvoz opasnih kemikalija, uključujući pesticide, zabranjene u EU. Komisija trenutno razmatra različite mogućnosti za provedbu ovog cilja, uključujući reviziju zakona.”

„Komisija sada mora ispuniti svoje obećanje i osigurati da se zakon EU izmijeni tako da se rad tvrtki koje zarađuju od izvoza pesticida, za koje je poznato da su preopasni za ljudsko zdravlje i okoliš, u treće zemlje, te od uvoza hrane proizvedene s takvim kemikalijama, smatra zločinom. ” dodala je Lysimachou.

“Napori ne smiju biti ograničeni na europskoj razini, a Komisija mora pomoći uspostaviti novi UN-ov mehanizam za promicanje postupnog ukidanja vrlo opasnih pesticida na globalnoj razini.” zaključila je Lysimachou.

KRAJ

Kontakt:

Angeliki Lysimachou

Email: angeliki@pan-europe.info | Tel: +32 496 392930

Nathalie Parès

Email: nathalie@pan-europe.info | Tel: +34 691 825 067

Bilješke:

[1]

https://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/letter%20reply%20SG%20E_

2_revLV.pdf

[2]

https://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/Banned_pesticides_open_lett

er.pdf

Zaposlite mačke!

Umjesto upotrebe opasnih antikoagulanata, za kontrolu populacije glodavaca zaposlite mačke

vs.

Miševi i štaktori su hrana pticama grabežljivicama i nekim životinjama poput lisice.

Konzumiranjem otrovane životinje stradava i predator koji ustvari NAJUČINKOVITIJE regulira populaciju glodavaca – predatori se razmnožavaju u većem broju, ukoliko ima dovoljno raspoložive hrane, u ovom slučaju miševa i štakora pa možemo reći da je odnos predatora i plijena samoregulirajući. Barem do trenutka dok se ne umiješa čovjek. Postavljanjem otrova narušava se prirodna ravnoteža, ne samo u odnosu te dvije karike, već mnogo dalje i dublje.

Osobito su opasni rodenticidi s odgođenim djelovanjem. Zabilježeni su brojni slučajevi pogibelji sova i jastreba, unatoč davanju antidota. Time se smanjuje i bioraznolikost koja je danas već značajno smanjena. Raspadanjem leševa umrlih životinja, otrovi odlaze u vodotoke i podzemne vode.

Ukoliko nije zabilježena pojava bolesti koje prenose glodavci, prekobrojnu populaciju glodavaca možete regulirati uvođenjem mačaka. Lijepi primjer suživota mačaka i pružatelja javnih usluga je tvrtka Čistoća iz Varaždina: https://www.telegram.hr/zivot/ljudi-u-varazdinskoj-cistoci-ozbiljni-su-heroji-svoje-urede-dijele-s-napustenim-mackama-i-psima/
Iako im motiv za pružanje utočišta mačkama nije bio kontrola populacije glodavaca, ova pridružena pozitivna značajka doprinijela je očuvanju bioraznolikosti i popularizaciji udomljavanja napuštenih životinja.

Naravno, ne trebate imati 20 mačaka kao Čistoća, no jedna mačka mogla bi učinkovito rastjerati neželjene glodavce u jednoj ustanovi/tvrtki/društvu, a ujedno biste pomogli i napuštenoj životinji.

Grad Pazin je novi hrvatski Grad Bez Pesticida

Od pojave pandemije izazvane Covid-19 virusom, iskustva pokazuju da su prevencija i ojačani imunitet najučinkovitije strategije obrane od svih bolesti, pa tako i infekcije Covid-19 virusom, a pesticidi imaju snažan negativan učinak na naše zdravlje.

Zato se Grad Pazin odazvao inicijativi udruge Zemljane staze. Gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić potpisao je Prisegu kojom se pesticidi izbacuju iz korištenja na javnim gradskim površinama. Time je Pazin  postao “Grad Bez Pesticida“, kao i član “Europske Mreže Gradova Bez Pesticida“.

Grad Pazin dosadašnjim ulaganjima u održive sustave i strateškim razvojem pokazuje da ozbiljno shvaća važnost primjena načela kružnog gospodarstva, a transparentno poslovanje stavlja ga u vrh poželjnih gradova za život, kao i za privremeni boravak digitalnih nomada.
Stoga je pridruživanje Mreži logična nadogradnja kojom se podiže kvaliteta življenja građana te se osigurava bezbrižan boravak na zelenim površinama.

Udruga Zemljane staze i gradovi potpisnici projektom koji je osmislio PAN Europe žele zaštititi zdravlje građana, kao i zdravlje okoliša i prirode, te očuvati biološku raznolikost koja je značajno narušena na globalnoj razini. 

Prvenstveno se štiti zdravlje djece koja se igraju na zelenim površinama, radnika koji rade na apliciranju pesticida i održavanju površina.

Osim same zaštite zdravlja, cilj projekta jest podizanje osviještenosti građana Republike Hrvatske o intenzivnom korištenju pesticida u poljoprivredi, vrtlarstvu, održavanju sportskih terena i na drugim zelenim površinama, te o učincima koje pesticidi imaju na zdravlje ljudi izravnim konzumiranjem putem hrane, zatim na na prirodu i okoliš, te posljedično opet na zdravlje ljudi, jer iz te prirode udišemo zrak, pijemo vodu i jedemo hranu, a sve navedeno je, nažalost, zagađeno pesticidima.

Budući da djelovanje pesticida nije ograničeno isključivo na tretirano područje, od iznimne je važnosti reducirati njihovu upotrebu. Brojni europski gradovi poput Strasbourga, Copenhagena, Münstera, Rennesa dijele oduševljenje učinkovitošću alternativnih metoda kontrole tzv. štetnika te povratkom suživotu s prirodom. 

– Podsjećamo da su pesticidi opasni za zdravlje, te da sinergijsko djelovanje pesticida nije dovoljno ispitano, i ustvari ne znamo koje su posljedice miješanja i uzajamnog djelovanja različitih pesticida na naš organizam.
Pesticidi uzrokuju karcinom, non-Hodgkinov limfom, pretilost, dijabetes, alergije, neurološke probleme, probleme s reproduktivnim zdravljem, te brojne druge bolesti i poremećaje. – rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Udruga Zemljane staze proizvela je novi obrazovni video, ovaj puta za srednjoškolce

Permakultura i održivost u vrijeme promjena paradigmi
Udruga Zemljane staze snimila je novi obrazovni video, “Permakultura i održivost“, a prema inicijativi Tajane Anzulović, profesorice i školske knjižničarke iz Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole u Zadru te ideji Ane Rubić iz  Radne grupe za Zelene Knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva.
Obrazovni film dostupan je na YouTube kanalu udruge Zemljane staze na poveznici https://youtu.be/GEMKCvzyk4s.

Iznenađeni činjenicom da brojni odrasli građani Republike Hrvatske ne znaju što su permakultura, održivost i kružno gospodarstvo, članovi udruge Zemljane staze odlučili su snimiti obrazovni video koji se obraća učenicima jer učenici rado prihvaćaju nova saznanja i ideje i u stanju su mijenjati loše postojeće prakse, za razliku od starije populacije koja se teže odlučuje na promjene.

Antonio Svrtan
“Činjenica da odrasli ljudi ne razumiju osnove pojmove održivosti, kao ni načine funkcioniranja kružnog gospodarstva, dovodi u pitanje kvalitetu obrazovnog sustava koji smo svi mi, danas odrasli, prošli. Želimo da se mladi ljudi, kojima ostavljamo u nasljeđe mnogo tereta, točnije, mnogo toksičnog otpada i devastiranu prirodu, osvijeste, te da ne nastavljaju lošu praksu svojih predaka.”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Nadalje, u ovo doba ekstremne krize važno je poznavati mehanizme suočavanja s posljedicama iste, te je važno posložiti prioritete za koje se alociraju financijska sredstva.
U doba kada je krah gospodarstva, ukoliko se mjere suočavanja s opasnošću od zaraze Covid-19 virusom ne promijene – neizbježan, važno je osigurati dovoljne količine hrane, i to zdrave hrane, kako bismo ojačali imunitet i zaštitili se od bolesti, uključujući i zarazu Covid-19 virusom.

Zato očekujemo da stručnjaci prepoznaju zdravu hranu kao prioritet, te da poticaje dodijele upravo za ekološku proizvodnju, umjesto na najskuplje i neodržive načine proizvodnje hrane koji rezultiraju nezdravom hranom, devastacijom okoliša i prirode te narušenom homeostazom.

Uzimajući u obzir sadašnju situaciju, uviđamo važnost obrazovanja mladih ljudi kako bi razumijevali i prepoznavali prioritete.
Ovaj projekt izravna je posljedica suradnje udruge Zemljane staze s Andreasom Wilom Gerdesom, poduzetnikom i mentorom, koji Hrvatsku posjećuje od 2017. godine, te je u Hrvatsku donio ideje za oporavak i napredak gospodarstva, a za koje se nadamo da će biti prepoznate.
“Suradnja s Andreasom bila je prekretnica u radu naše udruge. Andreas nas je povezao s uspješnim aktivistima i inspirirao nas inovativnim  idejama za koje vjerujemo da mogu donijeti značajne pozitivne promjene Republici Hrvatskoj. Andreasove ideje već su prihvatili uspješni poduzetnici i čelnici. Suradnju s gospođom Rubić isto tako možemo zahvaliti Andreasovoj širokoj mreži suradnika i prijatelja.”, kaže Natalija Svrtan iz udruge Zemljane staze.

Ovaj film ponudit ćemo svim školama.

Film je snimljen bez financijskih sredstava, isključivo volonterskim radom članova udruge Zemljane staze.

U vrijeme ekstremne krize poticaji za najskuplju proizvodnju

“Umjesto da se u situaciji očekivane gospodarske kataklizme novac ulaže u strateške namirnice, on se ulaže u održavanje najskuplje prehrambene navike – prehrane životinjskim proizvodima.

Fotografija preuzeta s portala Sibenik.in


https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/65-milijuna-kuna-ulaganja-u-uzgoj-i-kupovinu-junica/4240

Situacija velikih kriza, a nama prijeti kolosalna, odražava se pojedinačno na svaku državu onoliko teško koliko ta ista država ima tzv. robnih rezervi. Koji dio robnih rezervi je strateški po pitanju prehrane stanovništva? Jesu li to Gauda i mljeveno meso?
Ne!
Odgovor je: koliko ima žitarica!
Zato se moć jedne zemlje za opstanak uvijek mjeri po žitnim rezervama. A ako pričamo o vitaliziranju manjih (lokalnih) zajednica za isti scenario: rješenje je preusmjeravanje novca u jačanje OPG-ova koji proizvode biljnu hranu i osigurava nekakvu mrežu proizvodnje i distribucije na lokalnoj razini.

Zašto biljnu hranu? Pa zato da za uloženi novac dobiješ najveću količinu iste.”
– reagirao je Vedran Romac, diplomirani socijalni radnik, na odluku Ministarstva poljoprivrede o davanju potpora za uzgoj i kupnju junica.

Na žalost, stoka za koju se izdvajaju poticaji nerijetko završi napuštena, bolesna, teško ozlijeđena jer nakon preuzimanja financijskih sredstava, korisnici poticaja nemaju više interesa baviti se životinjama.
Najnoviji slučaj iskorištavanja životinja za dobivanje poticaja: https://www.sibenik.in/sibenik/inspekcija-nakon-nadzora-u-razorima-zatekli-smo-cetiri-lesine-vlasniku-nare-eno-da-ostalim-zivotinjama-osigura-hranu/129680.html

Ministarstvo poljoprivrede izdvaja značajna financijska sredstva za uzgoj i kupovinu junica, usprkos poznatoj činjenici da uzgoj stoke doprinosi povećanju onečišćenja okoliša i napredovanju klimatskih promjena.

U isto vrijeme, opravdava se upotreba otrova u proizvodnji hrane pod izlikom nekonkurentnosti.

Savjet djelatnicima Ministarstva, koji su svi doktori znanosti: preusmjerite poticaje za mliječnu i mesnu industriju u poticaje za ekološku proizvodnju.

Također, kontrolirajte certificirane eko-proizvođače. Uz to iznimno je važna kontrola količine rezidua pesticida u konvencionalno proizvedenoj hrani, kako ne bi prelazila dopuštene količine 135 puta, kao u slučaju poriluka iz 2016. godine.

Podsjećamo, Europska unija donijela je strategije kojima se državama članicama omogućuje implementacija praksi koje doprinose očuvanju okoliša i prirode, a posljedično i zdravlja ljudi.

Otvoreno pismo Fransu Timmermansu

EU i nadalje izvozi pesticide zabranjene za upotrebu u EU

Europska unija i nadalje izvozi pesticide zabranjene za korištenje u EU, ali i uvozi hranu koja je proizvedena uz primjenu tih zabranjenih pesticida.

Vrijeme je da se uvede red u zakonodavstvo id a se zdravlje građana Republike Hrvatske, kao i svih ostalih zemalja u EU zaštiti.

Zabrana mankozeba

Opasni endokrini disruptor zabranjen!

Dobre vijesti iz PAN Europe:

Prošli tjedan većina država članica EU izglasala je za to da se odobrenje za upotrebu mankozeba ne obnavlja!

Mancozeb je zabranjen prema prijedlogu za neobnavljanje koje je izdala Komisija:

“EFSA je zaključila da je mankozeb klasificiran kao toksičan za reproduktivni sustav, kategorije 1B te da su novi kriteriji za utvrđivanje svojstava ometanja endokrinih sustava zadovoljeni za ljude i najvjerojatnije za neciljane organizme”.

Ovo je prvi pesticid koji je identificiran kao endokrini disruptor od početka regulacije pesticida!

Gradonačelnica Ozlja i predsjednica udruge Zemljane staze u emosiji Hrvatskog radija Eko Radar

“Već 2 godine pokušavamo navesti gradove da učine više za zaštitu zdravlja svojih građana”.
Do sada su to učinili samo Zagreb i Ozalj.

Grad Ozalj

Zašto drugi gradovi ne brinu za zdravlje svojih građana, otkrit ćemo u sljedećoj, posljednjoj kampanji.

Poslušajte gradonačelnicu Ozlja čija razmišljanja i stavove podržavamo, te joj želimo još mnogo mandata. Uz transparentno poslovanje, napredne ideje i vođenje grada po principima kružnog gospodarstva, gradonačelnica Lipšinić je primjer čelnika kakve bismo željeli vidjeti u svim gradovima!

Intervju s gradonačelnicom Ozlja Gordanom Lipšinić i s predsjednicom udruge Zemljane staze Natalijom Svrtan o projektu “Gradovi Bez Pesticida”.

#EarthTrek
#Sustainability
#ZemljaneStaze
#PesticideFreeTowns