Savjetovanje – praćenje prodaje i korištenja pesticida u EU

EU je 2009. godine uspostavila uredbu o statistici pesticida, Uredbu EU 1185/2009, prema kojoj su države članice dužne obavijestiti EU o godišnjoj prodaji pesticida, a svakih pet godina i o upotrebi pesticida.

EK objavljuje statistiku PRODAJE pesticida svake godine, ali ima poteškoća u prikupljanju statistiku UPOTREBE, kao što možete pročitati ovdje: https://www.pan-europe.info/issues/pesticide-use-europe

Općenito, EK pokušava prikupiti sve ulazne i izlazne statistike u novoj uredbi koja se naziva SAIO. SAIO je bio u javnom savjetovanju prije nekoliko tjedana, a PAN Europe, naša krovna organizacija, je odgovorio.

Ali sada je Europska komisija stavila stvarne statistike o pesticidima na savjetovanje, ovdje na primjer predlažući da bi države članice trebale svake godine Europskoj komisiji dostavljati statistike o upotrebi, ali također predlažući veću transparentnost u pesticidima (temeljeno na količini aktivnih tvar)

Savjetovanje je otvoreno do 27. travnja

Novi obrazovni film udruge Zemljane staze

Trebamo li u Hrvatskoj proizvoditi zdravu hranu?

“Proizvodnja hrane bez pesticida” naslov je 3. obrazovnog filma iz serijala “Učinci pesticida i održive alternative” snimljenog u produkciji udruge Zemljane staze

Nakon intervjua s najvećim njemačkim proizvođačem organske hrane, Marcom Buckleyem, koji na 12.500 hektara proizvodi hranu kojom opskrbljuje 20.000 maloprodajnih objekata u 12 zemalja Europe, donosimo 2 priče s kojima se Hrvati lako mogu poistovjetiti.

Danijel Grabar zdravu hranu, bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva proizvodi na svom imanju u Svedruži u Zagorju, dok je Ljiljana Mihalinec-Drčec svoj elegantni travnjak s “čistom” travom zamijenila povrtnjakom u kojem uzgaja zdravu hranu za svoju obitelj i prijatelje.

“Ne može se!”, “Nije moguće!” – česti su izrazi koje čujemo kada proizvođačima hrane predlažemo ekološke načine proizvodnje. Proizvođači su, na žalost, uvjereni da bez upotrebe umjetnih gnojiva, herbicida, insekticida i fungicida nije moguće dobiti željene prinose. 
Razina osviještenosti građana Republike Hrvatske o opasnostima konzumiranja hrane koja sadrži rezidue pesticida je na vrlo niskoj razini pa potrošači ni ne traže zdravu hranu, koja je zbog toga malo zastupljena i vrlo skupa.
No, u konačnici, koliko košta naše zdravlje, koju vrijednost smo odredili svom zdravlju, kada svakodnevno unosimo opasne toksine u naš organizam?

Da je proizvodnja hrane na zdravi i siguran način moguća, uvjerili smo se i u ovom filmu. 

Danijel nam govori zašto se odlučio na ekološku proizvodnju, s kakvim se izazovima susreće, kako ih rješava, te nam otkriva koliko je bio uspješan u prodaji svojih ekoloških proizvoda. Također je s nama podijelio svoja razmišljanja o smislenosti konvencionalne poljoprivredne proizvodnje u usporedbi s ekološkom, tradicijskom proizvodnjom.

Ljiljana nas vodi kroz svoj vrt koji je osmislila po principima kružnog gospodarstva, tako da vrt osigurava hranu, podržava bioraznolikost, privlači pčele, daje ljekovito bilje, a sve što se ne može iskoristiti za prehranu, kao i otpatke od pripreme hrane, Ljiljana kompostira i vraća natrag u vrt. 
Vrt se ne ore pa se temeljem svega navedenog može označiti kao “Zero-emission” i “Zero-Waste”.

Covid-kriza ukazala je na krhkost postojećih sustava opskrbe hranom, te je postalo jasno da su dostupnost čiste vode i zdrave, svježe hrane – prioritet. 
“Svatko tko ima raspoloživu zemlju trebao bi uzgajati zdravu hranu, barem za svoje potrebe. Na taj bi se način skratili lanci opskrbe, smanjilo bi se bacanje hrane, umanjila bi se emisija CO2, a samim time i utjecaj na klimatske promjene. Bez obzira na vrstu krize koja nas možda čeka u budućnosti, bila to pandemija, nepogoda uzrokovana klimatskim promjenama ili potres, voda i hrana su prioritet, i trebaju nam svaki dan.” – rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.


Covid-kriza je također potakla građane da više razmišljaju i o podizanju imuniteta. Za snažan imunitet, koji će nam pomoći ne samo u obrani od Covida, već i od drugih bolesti, trebamo dovoljno sna, boravka na svježem zraku i na suncu, te konzumiranje zdrave hrane, dakle hrane koja je proizvedena prirodno, bez primjene kemikalija.

Film je snimljen uz potporu “Global Greengrants Fund“.

Premijera filma održat će se na YouTube kanalu udruge Zemljane staze 2. veljače 2020. u 09:30, na sljedećoj poveznici: https://youtu.be/0tMK1aexVVo

DG
Danijel Grabar
Ljiljana Mihalinec-Drčec
Ljiljana Mihalinec-Drčec i Natalija Svrtan
Svedruza
Svedruža

Otvoreno pismo Fransu Timmermansu

EU i nadalje izvozi pesticide zabranjene za upotrebu u EU

Europska unija i nadalje izvozi pesticide zabranjene za korištenje u EU, ali i uvozi hranu koja je proizvedena uz primjenu tih zabranjenih pesticida.

Vrijeme je da se uvede red u zakonodavstvo id a se zdravlje građana Republike Hrvatske, kao i svih ostalih zemalja u EU zaštiti.

Zabrana mankozeba

Opasni endokrini disruptor zabranjen!

Dobre vijesti iz PAN Europe:

Prošli tjedan većina država članica EU izglasala je za to da se odobrenje za upotrebu mankozeba ne obnavlja!

Mancozeb je zabranjen prema prijedlogu za neobnavljanje koje je izdala Komisija:

“EFSA je zaključila da je mankozeb klasificiran kao toksičan za reproduktivni sustav, kategorije 1B te da su novi kriteriji za utvrđivanje svojstava ometanja endokrinih sustava zadovoljeni za ljude i najvjerojatnije za neciljane organizme”.

Ovo je prvi pesticid koji je identificiran kao endokrini disruptor od početka regulacije pesticida!

Gradonačelnica Ozlja i predsjednica udruge Zemljane staze u emisiji Hrvatskog radija Eko Radar

“Već 2 godine pokušavamo navesti gradove da učine više za zaštitu zdravlja svojih građana”.
Do sada su to učinili samo Zagreb i Ozalj.

Grad Ozalj

Zašto drugi gradovi ne brinu za zdravlje svojih građana, otkrit ćemo u sljedećoj, posljednjoj kampanji.

Poslušajte gradonačelnicu Ozlja čija razmišljanja i stavove podržavamo, te joj želimo još mnogo mandata. Uz transparentno poslovanje, napredne ideje i vođenje grada po principima kružnog gospodarstva, gradonačelnica Lipšinić je primjer čelnika kakve bismo željeli vidjeti u svim gradovima!

Intervju s gradonačelnicom Ozlja Gordanom Lipšinić i s predsjednicom udruge Zemljane staze Natalijom Svrtan o projektu “Gradovi Bez Pesticida”.

#EarthTrek
#Sustainability
#ZemljaneStaze
#PesticideFreeTowns

Odgođen Tjedan borbe protiv pesticida

Tjedan borbe protiv pesticida – Pesticide Action Week 20-30th March – koji se obilježava svake godine prvog tjedna u proljeću, odgođen je zbog situacije s korona virusom.

Iako smatramo da borba protiv pesticida mora biti kontinuirana, odgađanjem ovog događanja želimo doprinijeti smanjenju broja zaraženih, kao i što bržem povratku na normalan način rada i življenja.

No, dok traju mjere zaštite, pozivamo vas da u svojim domovima i svojim načinom života i nadalje doprinosite smanjenju potrošnje pesticida i smanjenju trovanja tla, zraka i vode odabirom namirnica i podržavanjem malih privrednika koji se bave organskim uzgojem voća, povrća, žitarica, mahunarki i orašastih plodova.

Tjedan borbe protiv pesticida povezan je s pojavom oprašivača, stoga vas molimo da ne koristite pesticide u svom vrtu kako bi pčele, bumbari i ostali kukci koji doprinose povećanju bioraznolikosti, mogli naći hranu. Sačuvajte maslačke, oni su im prva hrana nakon perioda prezimljavanja.

U svom domu, na svojim balkonima i terasama posadite i zasijte povrće koje možete uzgajati u teglama. Vjerujemo da ćete cijeniti hranu koju sami proizvedete i vjerujemo da ćete drugačije gledati na hranu za koju znate da je sigurna i zdrava. Zasadite i aromatično i začinsko bilje koje će privući oprašivače, a vašim jelima pružiti nezamjenjiv okus.

Ukoliko imate vrt, osigurajte vodu pticama i kukcima, u plitkim posudicama. Hranilice za ptice su također prekrasan ukras vašem vrtu.

Iskoristite vrijeme za povezivanje s prirodom i za odmor, a kada se situacija normalizira, nastavite s korisnim praksama.

I #ostanidoma !

Zamolba našim zastupnicima u Europskom parlamentu

Zamolili smo naše zastupnike u Europskom parlamentu – gđu. Biljanu Borzan, gosp. Ivana Vilibora Sinčića i gđu. Dubravku Šuicu da podrže predloženi prigovor na nacrt Uredbe Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 546/2011 u vezi s procjenom učinka sredstava za zaštitu bilja na pčelama.
Gđa. Borzan i gosp. Sinčić odgovorili su pozitivno na našu zamolbu, a za gđu. Šuicu se nadamo da dijeli njihovi naš stav!
Niže možete pročitati naš dopis:

Poštovana/i,

ovim dopisom BeeLife, BugLife, Greenpeace, SumOfUs i Pesticide Action Network (PAN) Europe traže od vas da podržite predloženi prigovor na nacrt Uredbe Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 546/2011 u vezi s procjenom učinka sredstava za zaštitu bilja na pčelama.

Nacrt rezolucije stavit će se na glasovanje u parlamentarnom odboru ENVI 21. listopada.

Ukoliko Parlamentarna skupština usvoji ovu rezoluciju, učinkovito će zaustaviti planove Komisije za održavanje skandalozno slabe razine zaštite pčela od štetnih pesticida, a temeljenih na već zastarjeloj znanosti. Pozivamo vas da u ime našeg članstva stotina tisuća građana širom Europe [1] tražite zahtjev za primjenom najviših dostupnih standarda za zaštitu pčela od pesticida, kako to zahtijeva Uredba o pesticidima 1107/2009 / EC i onako kako je postavljeno u dokumentu EFSA-e o pčelama za 2013. godinu. [2]
 ,
Europske pčele i drugi insekti su ugroženi. U Njemačkoj su znanstvenici zabilježili gubitke više od 75 posto ukupne mase insekata u zaštićenim područjima tijekom 27 godina. [3] U Nizozemskoj, detaljni podaci pokazuju da više od 50 posto divljih vrsta pčela prijeti izumiranjem. [4] Jedan od glavnih uzroka tih događaja je industrijska poljoprivreda koja izlaže pčele štetnim pesticidima. [5]

Vodič za pčele (Bee Guidance) iz 2013. najsuvremeniji je znanstveni standard za procjenu rizika od pesticida za pčele. Uključuje procjenu akutnih i kroničnih učinaka pesticida i na pčele i na divlje pčele. Ove smjernice omogućile su EFSA-i  pružanje cjelovite procjenu rizika koji proizlazi iz upotrebe tri neonikotinoidna pesticida, što je zauzvrat omogućilo EU da donese svoju uvelike proslavljenu zabranu iz 2018. za sve uporabe ovih pesticida na otvorenom.
I Komisija i EFSA više puta su izjavljivale da podržavaju Vodič za pčele iz 2013. godine. Međutim, države članice blokirale su njegovu primjenu u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje. U međuvremenu, ostaju stare smjernice iz 2002. godine koje je napisala industrija pesticida [6] i koja se temelji na “zastarjeloj” znanosti, prema Komisiji [7] i EFSA8.

Europski građani svjesni su koliko je važna primjena robusnih testova pesticida prije odobrenja za poništavanje pada oprašivača i zahtijevaju trenutno i cjelovito usvajanje smjernica EFSA iz 2013. godine.1

EU mora zaštititi europske pčele i okoliš od opasnih pesticida na temelju “trenutnih znanstvenih i tehničkih saznanja” 9, u skladu s EU regulativom o pesticidima (Uredba (EZ) br. 1107/2009). Neuspjeh država članica i Europske komisije da primijene propise znači da je sada na zastupnicima Europskog parlamenta veto na njihove neprihvatljive planove i dobivanje zadataka poštivanja zakona EU i zaštite europskih pčela na pravom putu.

S poštovanjem,

Natalija Svrtan, mag. ing.
Zemljane Staze
Tijardovićeva 44
10000 Zagreb

[1] 238.000 ljudi potpisalo je peticiju SumOfU-a za potpunu provedbu dokumenta o upravljanju pčelama http://sumofus.org/bee-guidance
[2] EFSA (2013). Dokument o smjernicama EFSA-e o procjeni rizika sredstava za zaštitu bilja od pčela (Apis mellifera, Bombus spp. I samotne pčele). EFSA Journal 2013; 11 (7): 3295
[3] Hallmann CA i sur. (2017). Više od 75 posto pada ukupne biomase letećih insekata tijekom 27 godina u zaštićenim područjima. PLOŠE JEDAN 12 (10)
[4] Reemer, M. (2018). Basisrapport voor de Rode Lijst Bijen, EIS Kenniscentrum Insecten Leiden.
[5] Sánchez-Bayo, F., & Wyckhuys, KA (2019). Pad entomofaune u svijetu: pregled njenih pokretača. Biološka zaštita, 232, 8-27.
[6] Mreža za djelovanje protiv pesticida (2018). Industrija piše svoja pravila, a izvršni direktor i Europska pčelarska koordinacija BeeLife (2010): Je li budućnost pčela u lobiju za pesticide?
[7] Odgovor Greenpeacea i drugih od povjerenika Vytenisa Andriukaitisa, 31.1.2017
8 EFSA (2012). Znanstveno mišljenje o znanosti koja stoji iza razvoja procjene rizika sredstava za zaštitu bilja na pčelama (Apis mellifera, Bombus spp. I samotne pčele). EFSA časopis 10 (5), 1–275 (2012).
9 Uredba (EZ) br. 1107/2009, članak 4.; DODATAK II, točka 3.8.3; Članci 11. i 36

Plastična Zemlja

Više plastike nego biomase?

Nepregledna “polja” plastike protežu se oceanima i morima

Uzevši u obzir činjenicu da se plastika razgrađuje više od 100 godina, a neke vrste i više od 500 godina, te da nakon razgradnje plastike, osobito spaljivanja plastike, u okolišu ostaju i dalje toksične kemikalije, znamo da smo zagadili Zemlju na više stotina godina i da nećemo za našeg života doživjeti življenje u čistom okolišu.

Porazna je i spoznaja da pri tom uopće ne brinemo o budućim naraštajima, pa ni o vlastitoj djeci, koja su već tu i koja će sigurno, nastavimo li i dalje upotrebljavati plastiku, živjeti u još gorim uvjetima.

Dopustimo li, uvjetno, opravdanost upotrebe plastike u, primjerice, medicini gdje nije lako iznaći alternativu, da li nam je potrebno da svakodnevno kupujemo plastiku – bilo vrećice, bilo vodu i ostale napitke u plastičnim bocama, bilo pregršt igračaka s kojima će se djeca igrati samo jedanput?

Vrijeme za hitnu promjenu isteklo je čim je proizveden prvi polimer – davno smo prekrdašili sve rokove, promijenite svoje načine življenja – odmah.

Predavanje: Ekološke prednosti biljne prehrane

Koliki ekološki otisak ima meso, koliki mlijeko, a koliki krumpir?
Možemo li se smatrati ekološki osvještenim građanima, a istodobno konzumirati hranu životnjskog podrijetla?
Koja je cijena konzumiranja životinjskih proizvoda koju će plaćati naša djeca i unuci?
Dođite na Vegefest 08. lipnja u 17:45 i saznajte više o održivoj proizvodnji hrane.

Natalija Svrtan
Natalija Svrtan