Pismo ministrici Vučković i ministru Ćoriću – hoćete li zaštititi divlje oprašivače

Prošlog tjedna dobili smo informaciju da je Europska komisija predložila državama članicama da nakon izlaganja pesticidima ne definiraju prag prihvatljive štetnosti za bumbare i solitarne pčele. Oni to nazivaju “pristupom s nepredodređenim pragom“. Smatramo da je ovaj pristup loš jer znači da će se, pri provođenju procjene rizika na temelju podataka iz industrije, države članice i EFSA osloniti na svoju takozvanu „stručnu prosudbu“, umjesto na korištenje jasnih graničnih kriterija. To je upravo ono što smo imali prije: industrija i države članice koristile su se svim vrstama izgovora za ignoriranje štete utvrđene u regulatornim terenskim testovima: “nije biološki relevantno, nije statistički značajno, ne može dovesti do smrti kolonije, itd.”

Kako bismo to izbjegli, potreban nam je jasan granični kriterij. Nadalje, utvrđeni prag omogućuje jasnije odluke koje se zakonski ne mogu osporiti. Za pčele je definiran prag od 10% (zalagali smo se za 7% dok su neke države članice predlagale dozvoljeno smanjenje veličine pčelinjeg društva do 25% (!!) nakon izlaganja pesticidu).

Za pčele je prošle godine definiran SPG od 10% smanjenja veličine kolonije. Većina pčelinjih zajednica su društva kojima se upravlja i pčelari se brinu o njima: podržavaju njihov razvoj, a kada kolonije uginu, umjetno ih razmnožavaju. Divlje pčele nemaju ovu vrstu pažnje: budući da su potpuno divlje životinje, kada su kolonije bumbara ili soliternih pčela desetkovane pesticidima, nitko ne pomaže tim populacijama da se ponovno oporave. Popratni dokument EFSA-e1 iz 2020. godine pokazao je da je moguće identificirati razliku u populaciji pčelinjih zajednica od 5% između testiranih i kontrolnih polja. Za divlje pčele moguće je staviti mnogo više kolonija (bumbara) i čahura (solitarne pčele) na granicu regulatornih polja. To će pomoći u preciziranju statistike i identificiranju razlika u kolonijama/populacijama čak i manjim od 5%. S obzirom na činjenicu da je niz vrsta divljih pčela u opadanju u Europi2, molimo vas da podržite SPG od maksimalno 3% štete za divlje pčele3.

1https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/topic/review-guidance-document-bees-specific-protection-goals.pdf, §7.2 p.29

2https://www.iucn.org/content/european-red-list-bees

3https://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/public/resources/briefings/202203%20Position%20paper%20on%20the%20development%20of%20a%20Bee%20Guidance%20Document%20on%20Wild%20Bees_joint.pdf

Procjena rizika za divlje pčele predstavlja veliki rizik za industriju pesticida jer bi provođenje terenskih testova s ​​bumbarima i solitarnim pčelama omogućilo mnogo osjetljivija testiranja u usporedbi s medonosnim pčelama. Pčele bumbari i pčele samice omogućit će preciznije rezultate i bolju identifikaciju rizika koji pesticidi predstavljaju za oprašivače. Mnogi će se pesticidi potencijalno smatrati previše opasnim za divlje pčele i biti će uklonjeni s tržišta. Industrija je to shvatila i zato se žestoko protive bilo kakvom poboljšanju procjene rizika pčela općenito.


Nadalje, mnoge vrste bumbara su u opadanju u EU. Iako smatramo da bi norma trebala biti “bez štete za divlje pčele”, s regulatorne točke gledišta, nije moguće pokazati “nema štete” (0%), no 5% je dokazano u praksi. To je razlog zašto je definicija strogog praga važna i zato se zalažemo za prag od 3%.

Krajem ožujka ove godine, DG Sante predložio je “pristup bez unaprijed određenog praga za države članice” i države članice sada razmišljaju o svom stajalištu. Čuli smo da su mnoge države članice bile nezadovoljne ovim prijedlogom Komisije, a niz država članica predlaže prihvatljivo smanjenje od 10% u mikro kolonijama pčela bumbara nakon izlaganja pesticidima. Od država članica traži se da komentiraju prijedlog Komisije od sljedećeg Stalnog odbora (17-18/05).

Pozvali smo stoga Ministricu poljoprivrede i Ministra gospodarstva i zaštite okoliša da zaštite pčele te da se izjasne o stavu Republike Hrvatske o ovomvažnom pitanju.

Europska komisija zabranila insekticid Sulfoxaflor otrovan za pčele – Hrvatska glasala protiv zabrane

Europska komisija potvrdila je danas da će insekticid Sulfoxaflor uskoro biti zabranjen u EU. Samo 7 godina nakon prvog odobrenja, ova tvar slična neonikotinoidima bit će izvan tržišta zbog zabrinutosti zbog svoje toksičnosti za pčele.

Glasom protiv zabrane, Hrvatska se, srećom našla u manjini ovaj puta, te je ovaj opasni toksin zabranjen za upotrebu.

Sulfoxaflor je prvi put odobren u EU 2015. godine, kao insekticid, sa sličnim svojstvima kao i drugi već zabranjeni neonikotinoidni insekticidi. To je prvi put da je pesticid zabranjen samo 7 godina nakon prvog odobrenja u EU, iz ekoloških razloga.

Kada zabranjuje pesticide iz ekoloških razloga, Europska komisija ih uvijek ograničava na korištenje u staklenicima jer, u teoriji, ne može doći do curenja. Dokazi ipak pokazuju da uopće nije tako.

Sada tražimo od Europske komisije da na isti način tretira druge pesticide otrovne za pčele, poput flupiradifurona ili cipermetrina.

Proizvođač ovog toksina, Dow Agrosciences (sada pod nazivom “Corteva”) tvrdio je da nije neonikotinoid, ciljano smislivši novu kategoriju za ovu tvar (sulfoksimini), kako bi izbjegli marku “neonic”, s negativnu sliku koju ima o pčelama. Zbog nedostatka podataka o njegovoj toksičnosti za pčele, od Dow Agrosciences je zatraženo da Europskoj komisiji pošalje “potvrdne informacije”. 2019. godine Europska agencija za sigurnost hrane smatrala je informacije nedovoljnima za osiguranje sigurnosti pčela (link is external). Nakon nekoliko godina analize i rasprave između Europske komisije, EFSA-e i država članica, Europska komisija je konačno predložila državama članicama da ograniče upotrebu ove tvari na trajne staklenike u jesen 2021. U glasovanju organiziranom u Stalni odbor za fitofarmaceutike krajem 2021. Europska komisija je zatim iznijela ovu temu na “Žalbeni odbor” gdje je održano drugo glasovanje 31. ožujka. Kako, opet, nije postignuta kvalificirana većina za ili protiv prijedloga Komisije, Europska komisija sada ima pravo krenuti naprijed sa zabranom ovog insekticida.

Pismo Ministrici poljoprivrede – Reforma postojećeg sustava prikupljanja podataka o potrošnji pesticida

Poštovana gospođo Vučković,

pišem Vam u ime organizacije Zemljane staze, a radeći u javnom interesu na zaštiti zdravlja poljoprivrednika, stanovnika ruralnih područja, drugih ljudi izloženih pesticidima, kao i prirode i okoliša.

Ovim pismom želimo skrenuti vašu pozornost na tekuću reformu statistike poljoprivrede Europske unije1. Ova zakonodavna reforma je od velike važnosti jer će definirati koji će podaci biti dostupni za praćenje napretka prema održivoj upotrebi i smanjenju uporabe pesticida2, 2 između ostalih ciljeva. Postavljanje ciljeva smanjenja, kako je predloženo u Strategiji EU-a Od polja do stola, od iznimne je važnosti. Jednako je ključno osigurati postojanje relevantnih, pouzdanih i javnih podataka za praćenje napretka prema ostvarenju ovih ciljeva. Važnost praćenja i pristupa utemeljenog na dokazima Vijeće je posebno naglasilo podržavši strategiju Od polja do stola3. Bez uspostavljenih sustava prikupljanja i objave ovih podataka, postavljeni ciljevi su prazna politička obećanja. Ovaj nedostatak transparentnosti također može samo potaknuti nepovjerenje u društvu.

Nedostatak transparentnosti u ovom području negativno se odražava na sve, osim na kemijsku industriju. Države ne reagiraju. Postupci ambicioznih država ne mogu se dokazati. Napori i ulaganja poljoprivrednika ostaju ispod radara; specifične prepreke s kojima se suočavaju i dalje je teško identificirati. Stanovnici ruralnih područja lišeni su prava na dobivanje informacija o okolišu4.4

Ovo je, nažalost, trenutno stanje koje rezultira većim nepovjerenjem prema vladama i cjelokupnom poljoprivrednom sektoru.

Trenutno Eurostat od država članica prima samo nepotpune podatke o prodaji i upotrebi pesticida i objavljuje samo vrlo nejasne skupne podatke zbog trenutnog slabog pravnog okvira5.5 To znači da nema dostupnih preciznih podataka koji pokazuju koji su pesticidi korišteni u posljednjih godina za proizvodnju hrane u EU, niti gdje, kada i u kojim količinama su korišteni. Kalifornija je, primjerice, već prije 30 godina uspostavila opsežnu bazu podataka6. EU stoga jako zaostaje.

U veljači ove godine7 Europska komisija (Eurostat) predložila je novu uredbu EU koja se odnosi na „Statistiku poljoprivrednih inputa i proizvoda” (SAIO), stavljajući izvan snage posebno Uredbu (EZ) br. 1185/2009 o statistici o pesticidima8. Od tada je Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta usvojio svoje stajalište pozivajući na nekoliko amandmana na prijedlog Komisije9. Pozivamo Vas da podržite ključne značajke prijedloga Komisije, kao i bitne izmjene i dopune Europskog parlamenta kako bi se osiguralo:

1. Sustavno i elektroničko godišnje prikupljanje podataka svih poljoprivrednika o njihovoj upotrebi pesticida

Razumijemo da ovaj prijedlog Komisije izaziva zabrinutost u vezi s opsegom administrativnog tereta koji bi stvorio. Međutim, poljoprivrednici već moraju sastavljati i čuvati takve evidencije, ne samo da bi bili u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/200910, nego i kako bi informirali prehrambeni lanac o korištenim pesticidima. Za neke države članice to bi moglo zahtijevati ulaganje unaprijed, ali ovo će ulaganje uštedjeti znatnu količinu javnih resursa. Ovo je važno zbog sljedećeg:

• Bez ovih podataka, uspješna provedba Okvirne direktive o vodama, Direktive o pticama i staništima, Direktive o održivom korištenju pesticida11 i Uredba o pesticidima je neučinkovita, pa čak i nerealna, osim ako se ne poduzmu mjere opreza12;

• Bez ovih podataka, tijela zadužena za zaštitu zdravlja i okoliša propuštaju podršku neovisnih znanstvenika koji su onemogućeni u obavljanju prijeko potrebnih istraživanja (kao što je istaknuto u nedavnoj akademskoj publikaciji);13

• Ako se evidencija poljoprivrednika ne prikuplja sustavno i digitalno, morat će se prikupiti i objaviti u svakom slučaju nakon individualnog pristupa zahtjevima za dokumente u primjeni prava EU-a, kao što se nedavno dogodilo u Njemačkoj14. Ova reforma je prilika da se osigura da uprava svake zemlja u EU ima potrebne digitalne alate i sustave prikupljanja podataka za učinkovito pružanje ovih informacija.

2. Prikupljanje podataka ne samo o pesticidima nego i o biocidima i veterinarskim proizvodima

Poput pesticida i gnojiva, biocidi i veterinarski proizvodi se intenzivno koriste u poljoprivredi i potencijalno su štetni za ljude i prirodu.15 Neprikupljanje podataka o takvim kemikalijama znači svjesno stvaranje slijepih točaka.

3. Sustavno objavljivanje podataka o uporabi pesticida na značajnoj razini detalja
Uredba treba jamčiti da će podaci biti objavljeni prema aktivnoj tvari, proizvodu, usjevu/vrsti, godini i na zemljopisnoj razini lokalne administrativne jedinice kako bi se osigurala dosljednost s UNECE Konvencijom o pristupu informacijama (Aarhuška konvencija). značajno ograničavajući rizik dopuštanja neizravne identifikacije točne lokacije farmi.16

Cilj objave podataka nije otkrivanje osobnih podataka o poljoprivrednicima. Cilj je pružiti potrebne podatke kako bi mogli zaštititi svoje zdravlje i zdravlje ostalih radnika, njihovih obitelji, stanovnika ruralnih područja, te prirode i okoliša. Prilikom objave podataka na razini lokalne administrativne jedinice očekuje se da za 99,9% upotrijebljenih količina neće biti moguće – čak ni posredno – identificirati adresu gospodarstava na određenom području.17

Francuska već objavljuje prikupljene podatke o prodaji pesticida, po aktivnoj tvari, po proizvodu i na razini poštanskog broja kupca,18 nakon pozitivnog pravnog mišljenja Francuske komisije o pristupu dokumentima koji se oslanjaju na pravo EU19.

Stoga je jasno da ne postoje zakonske zapreke za objavu podataka o uporabi pesticida na ovoj razini detaljnosti.

4. Neograničen i jednostavan pristup neobrađenim podacima za europska i nacionalna javna tijela

Sirovi podaci – što znači da nisu ni na koji način sumirani, sažeti ili grupirani – moraju se dijeliti između statističkih ureda i nacionalnih i europskih tijela nadležnih za osiguranje zdravlja ljudi i okoliša. Prečesto se podaci ne dijele među javnim tijelima zbog straha od kršenja povjerljivosti. Ne samo da je taj strah pravno neutemeljen, nego su ti podaci neophodni za njihov regulatorni rad.

Pozivamo vas stoga da osigurate prikupljanje i objavu ažurnih, pouzdanih i preciznih podataka kako biste omogućili donošenje odluka utemeljenih na dokazima i praćenje napretka prema održivoj poljoprivredi, podržavajući ključne elemente prijedloga i amandmana Sabora i zagovaranje novih amandmana kako bi se tekst doveo tamo gdje treba.

Zahvaljujemo Vam što ste razmotrili naše preporuke te se nadamo povratnoj informaciji o ovoj važnoj temi.

S poštovanjem,

Natalija Svrtan
Zemljane staze

U Zagrebu, 04. studenog 2021.

1Vidi https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?reference=2021/0020(COD)&l=en

2Directive 2009/128/EC of the European Parliament and of the Council of 21 October 2009 establishing a framework for Community action to achieve the sustainable use of pesticides, OJ L 309, 24.11.2009, p.71

3See Council Conclusions from October 2020 https://www.consilium.europa.eu/media/46419/st12099-en20.pdf

4The United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) Convention on access to information, public participation in decision-making and access to justice in environmental matters done at Aarhus, Denmark, in 1998 available at: https://unece.org/fileadmin/DAM/env/pp/documents/cep43e.pdf

5Vidi https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/aei_pestuse/default/bar?lang=en

6https://www.cdpr.ca.gov/docs/pur/purmain.htm

7Prijedlog dostupan pri: https://www.europarl.europa.eu/RegData/docs_autres_institutions/commission_europeenne/com/2021/0037/COM_COM(2021)0037_EN.pdf

8Regulation (EC) No 1185/2009 of the European Parliament and of the Council of 25 November 2009 concerning statistics on pesticides, OJ L 324, 10.12.2009, p. 1–22

9https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2021-0285_EN.html

10Prema članku 67. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 profesionalni korisnici pesticida moraju voditi evidenciju o sredstvima za zaštitu bilja koja koriste.

11Države članice imaju obvezu prema Direktivi o održivom korištenju pesticida (Direktiva 2009/128) poduzeti “odgovarajuće mjere upravljanja rizikom”, posebno u zaštićenim područjima definiranim Direktivama o staništima i pticama (članak 12.(b) Direktive). U tu svrhu trebaju prikupiti podatke o uporabi pesticida u relevantnim područjima.

12Prema Direktivi 2000/60 od država članica se zahtijeva da „prikupljaju i održavaju informacije o vrsti i veličini značajnih antropogenih pritisaka kojima su tijela površinske vode u svakom vodnom području podložna” (Dodatak II. odjeljak 1.4. Direktive 2000 /60). U tu svrhu trebaju prikupiti podatke o korištenju pesticida na području koje je povezano sa porječjem.

13Mesnage, R., Straw, E.A., Antoniou, M.N. et al. Improving pesticide-use data for the EU. Nat Ecol Evol (2021). https://doi.org/10.1038/s41559-021-01574-1

14Zakon EU-a zahtijeva od javnih tijela da prikupljaju i objavljuju evidenciju tih poljoprivrednika, na zahtjev, u skladu s Direktivom 2003/4. To je zato što se evidencije koje poljoprivrednici moraju voditi „vode za javno tijelo” u smislu ove direktive. Osim toga, podaci koji se nalaze u tim evidencijama predstavljaju “informacije vezane uz emisije u okoliš”. Vidi uspješne slučajeve njemačkog suda: VG Freiburg od 13. srpnja 2020. 10 K 1230/19, VG Sigmaringen, 30. rujna 2020. 8 K 5297/18, VG Stuttgart od 10. lipnja 2020., 14 K 9469/18 potvrđeno 20. siječnja od 20. siječnja 2020. u žalbi 4. svibnja 2021., VGH 10 S 1348/20, VGH 10 S 2422/20.

15Vidi Mahefarisoa et al. (2021) ‘The threat of veterinary medicinal products and biocides on pollinators: A One Health perspective’, available at : https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2352771421000276

16https://unece.org/fileadmin/DAM/env/pp/documents/cep43e.pdf

17The potential issue of revealing indirectly the addresses of farms due to a small number of farms in a given postal code only arose for 0.1% of the quantities sold in France in 2019: http://www.data.eaufrance.fr/opendata-files/a69c8e76-13e1-4f87-9f9d-1705468b7221/bnvd_eaufrance_metadonnees_achat_20201215.pdf.

18Fiche de métadonnées du jeu Achats de pesticides par code postal | data.eaufrance.fr

19Mišljenje Francuske komisije o pristupu administrativnim dokumentima n°20184341: Conseil 20184341 – CADA (data.gouv.fr)