RESTART koalicija odgovorila na upitnik

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

  1. Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Proizvodnja hrane je proces koji se može usmjeriti različito, može biti usmjerena samo na proizvedenu količinu ili se težište može staviti na kvalitetu (kao u proizvodnji predikatnih vina i lednoj berbi). Navedene strategije zahtijevaju pravilan, znanstveni odnos prema proizvodnji i jače sudjelovanje znanstvene zajednice pri odlučivanju o načinu praćenje poljoprivredne proizvodnje – proizvodnje hrane. Navedene strategije od proizvođača zahtijevaju poznavanje važnosti biološke raznolikost, čuvanja prirodnih ekosustava i što je posebno važno očuvanje genetske raznolikosti jer to je jedina prihvatljiva rezerva koja bi se trebala koristiti u stvaranju novog sortimenta i povećanju otpornosti na uzročnike bolesti. Revitalizirana priroda doprinijeti će povećaju kvalitete okoliša u kojem živimo. Zato DA Strategiji EU za bioraznolikost do 2030.

Strategija „od polja do stola” može se sažeti u izjavi „ ako je hrana mora biti zdrava, inače nije hrana“. Preusmjeravanje na domaće, lokalne proizvođače hrane tijekom zatvaranja granica radi COVD-19 pokazalo se ključnom. Nacionalne države radi osiguravanja stabilnosti moraju strateški razmišljati i osigurati dostatnost proizvodnje hrane za vlastito stanovništvo, odnosno kako Strategija kaže „snažnog i otpornog prehrambenog sustava“, provođenje Strategije vidimo kao pomoć proizvođačima u Hrvatskoj jer će država imati zadatak zaštiti domaće proizvođače i prestati favorizirat uvoz hrane vrlo često sumnjive kvalitete.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Zdravo stanovništvo osnovni je preduvjet za stvaranje društvenog blagostanja. Hrana mora biti hrana, a naši proizvođači hrane moraju dobiti stručnu pomoć. Danas imamo puno nezaposlenih agronoma koji su marginalizirani, a njihova stručna znanja ostaju neiskorištena. Činjenica je da ekološki i zdravstveno prihvatljiva hrana može donijeti ekonomsku korist, odnosno smanjiti izdatke za lijekove i tako osigurati održivost sustava solidarnog zdravstva u Hrvatskoj. Strategiju je moguće implementirati i pri tomu zaposliti struku koja mora biti na terenu, kako je to planirano 80-ih, a ne za pisaćim stolom pisati neprovedive zakone.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Integrirana zaštita bilja treba postati prioritet, takav način organizacije proizvodnje hrane koji uvažava prirodne ekosustave i koristi znanje i terenski rad agronoma, veterinara i drugih stručnjaka u procesu proizvodnje hrane smanjuje upotrebu pesticida. Favoriziranje OPG-ova u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta smanjiti će broj površina u monokulturi te i na ta način smanjiti upotrebu kemijskih sredstava u zaštiti bilja i životinja

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *