Health and Environment Alliance – HEAL upozorava: Europski Zeleni Plan mora biti središnja strategija za prilagodivi oporavak nakon Covid-19 krize
U
vrijeme suočavanja s teškom krizom koja se odražava na sve domene
života, uočavamo važnost očuvanja i unaprijeđenja postojećih sustava o
kojima ovisi naš opstanak.
11 članica EU podržalo je inicijativu kojom se naglašava važnost strategija za sprječavanje klimatske i ekološke krize. HEAL ističe važnost pridruživanja svih članica EU, a inicijativu podržavaju brojne organizacije koje svojim objavama pozivaju članice EU-a na pažljivo donošenje dugoročnih strategija. U nastavku donosimo prijevod jedne od objava: “Svijet se suočava s neviđenom krizom. U samo nekoliko tjedana pandemija Covid-19 proširila se svijetom i prouzročila ogromnu ljudsku tragediju i povijesni ekonomski zastoj za koji još uvijek ne znamo cjelokupni utjecaj. Naša su se društva ugasila, granice su zatvorene, nezaposlenost je u porastu, a tvrtke se bore. Fokus je trenutno na borbi protiv pandemije i njezinih neposrednih posljedica. Međutim, trebali bismo se pripremiti za obnovu gospodarstva i uvođenje potrebnih strategija za oporavak kako bismo Europi i njenim građanima vratili obnovljeni, održivi napredak i prosperitet. Pritom ne smijemo izgubiti iz vida ustrajnu klimatsku i ekološku krizu. Stvaranje zamaha za borbu protiv ove bitke mora ostati visoko na političkom planu. Pouka iz krize Covid-19 jest da je rano djelovanje od ključne važnosti. Stoga moramo održavati ambiciju da ublažimo rizike i troškove neaktivnosti zbog klimatskih promjena i gubitaka biološke raznolikosti. Ne možemo si priuštiti zastoj koji može imati štetne učinke na našu klimu, biološku raznolikost i okoliš te na zdravlje ljudi i ekonomiju. Ova kriza podsjetila je da odgovore treba pronaći na usklađen način kroz zajednički europski dogovor. Kapacitet EU-a da djeluje uvelike ovisi o našoj sposobnosti da solidarno djelujemo na izgradnji mosta između borbe protiv Covid-19, gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena. Stoga toplo pozdravljamo poziv šefova država i vlada Komisiji da započne rad na sveobuhvatnom planu za oporavak EU koji uključuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju. Pozivamo Komisiju da koristi Europski zeleni sporazum kao okvir za ovu vježbu i na taj način da održi zamah primjenom svojih inicijativa. Zeleni ugovor predstavlja novu strategiju rasta za EU koja je u mogućnosti pružiti dvostruku korist od poticanja gospodarstava i stvaranja radnih mjesta uz ubrzanje zelene tranzicije na financijski učinkovit način. Na primjer, cilj neutralnosti klime do 2050. godine, kao i snažan politički okvir osiguravaju stabilno i perspektivno ulagačko okruženje za europska poduzeća, što je ključni preduvjet zelenog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Pored toga, potičemo Komisiju da razmotri elemente Zelenog ugovora, uključujući i Europski plan ulaganja u zeleno djelovanje, koji se može gurnuti naprijed kako bi se potaknuo zeleni oporavak i pravedan prijelaz. Moramo povećati ulaganja, posebno u područjima održive mobilnosti, obnovljivih izvora energije, obnove zgrada, istraživanja i inovacija, oporavka biološke raznolikosti i cirkularne ekonomije. Zeleni ugovor pruža nam putokaz za donošenje ispravnih izbora u odgovoru na ekonomsku krizu, istovremeno pretvaranje Europe u održivo i klimatsko neutralno gospodarstvo. Trebali bismo izdržati iskušenja kratkoročnih rješenja kao odgovor na sadašnju krizu koja riskira zaključavanje EU-a u ekonomiji fosilnih goriva u narednim desetljećima. Umjesto toga, moramo ostati odlučni u svrhu povećanja cilja EU 2030. do kraja ove godine, pridržavajući se rasporeda pariškog sporazuma, unatoč odgodi Cop26, i potaknuti ostale svjetske dionike da također pojačaju ambicije. U tom svjetlu smo zadovoljni što je Komisija na putu da do rujna 2020. predstavi plan procjene učinka za povećanje ciljeva EU do 2030. i smanjenje emisija stakleničkih plinova za 50-55% u odnosu na razinu iz 1990. godine. Nadalje, moramo održavati i ojačati učinkovite regulatorne alate EU kao što su Sustav EU-a za trgovanje emisijama, okolišni standardi i sektorske politike te ih učiniti učinkovitijima u manjenju emisija na najisplativiji način, istovremeno pružajući put europskim tvrtkama ka zelenoj i cirkularnoj ekonomiji. Moramo poslati snažan politički signal svijetu i našim građanima da će EU voditi primjerom, čak i u teškim vremenima poput sadašnjih i utvrditi put ka klimatskoj neutralnosti i ispunjenju Pariškog sporazuma. Istodobno, hitne akcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti moraju biti ključni dio našeg odgovora na globalnu zdravstvenu i ekološku krizu i ključni aspekt za osiguranje dugoročnog opstanka i dobrobiti naših društava. Leonore Gewessler, savezni ministar za klimatsko djelovanje, okoliš, energiju, mobilnost, inovacije i tehnologiju Austrije Dan Jørgensen, ministar za klimu, energiju i komunalne usluge Danske Krista Mikkonen, ministar za okoliš i klimatske promjene Finske Sergio Costa, ministar okoliša, kopna i mora Italije Juris Pūce, Ministar za zaštitu okoliša i regionalni razvoj Republike Latvije Carole Dieschbourg, ministrica okoliša, klime i održivog razvoja Luksemburga Eric Wiebes, ministar ekonomskih poslova i klimatske politike Nizozemske João Pedro Soeiro de Matos Fernandes, ministar za okoliš i klimatske akcije Portugala Teresa Ribera Rodríguez, četvrta potpredsjednica vlade i ministrica za ekološku tranziciju i demografski izazov Španjolske Isabella Lövin, ministrica okoliša i klime i potpredsjednica švedske premijerke Élisabeth Borne, ministrica za ekološki i inkluzivni prijelaz Francuske |