Nevladina udruga Zemljane staze objavila je izvješće “Alternativne metode upotrebi glifosata u suzbijanju korova” kojim poziva Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo zdravstva da podrže zabranu korištenja glifosata kojem produljeni rok za odobrenje korištenja ističe u prosincu ove godine.
Naime, Europska Komisija je u svibnju prošle godine izvijestila o odgađanju objave svog stručnog mišljenja o glifosatu, najavljenog za srpanj prošle godine, te je zakazala objavu u srpnju 2023. Time su proizvođači glifosata dobili još godinu dana tržišta za ovu opasnu aktivnu tvar, kategoriziranu kao potencijalni karcinogen od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka, toksičnu za akvatične organizme te uzročnika ozbiljnih ozljeda oka. Studije(1) ukazuju na niz različitih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš, poput neurotoksičnosti, poremećaja rada hormonalnog sustava i dr., dok u okolišu glifosat ima širok raspon neciljanih učinaka, uključujući negativne učinke na mikroorganizme u tlu, beskralješnjake i kralješnjake, kao i ekosustav u cjelini.
Potpisati možete ovdje:
www.openpetition.eu/hr/petition/online/peticija-za-zabranu-upotrebe-toksicnog-pesticida-glifosata-2
Poljoprivrednici su desetljećima ovisni o pesticidima, jer su mnoge nekemijske metode zanemarene zbog ustaljenih praksi u konvencionalnoj poljoprivredi, temeljenih na upotrebi umjetnih gnojiva i pesticida. Rašireno je pogrešno mišljenje da su herbicidi sigurni za ljudsko zdravlje i da imaju mali utjecaj na okoliš, a zahvaljujući intenzivnom marketinškom radu proizvođača herbicida.
“Kombiniranjem i integracijom širokog spektra nekemijskih metoda upravljanja korovom (npr. preventivnih i mehaničkih) s poznavanjem bioloških i ekoloških karakteristika korova i usjeva, današnji poljoprivrednici i uzgajivači mogu uspješno upravljati korovom bez uporabe herbicida, uz održavanje dobrih prinosa, sprječavanje razvoja otpornosti na herbicide, zaštitu bioraznolikosti tla, smanjenje erozije i smanjenje emisija stakleničkih plinova.“, rekla je Tara Glaser iz udruge Zemljane staze.
Izvješće poručuje da koristi upotrebe glifosata za poljoprivrednike ni u kom slučaju ne opravdavaju štetu počinjenu zdravlju ljudi i ekosustavima. Podržavanjem korištenja glifosata izravno se stavlja profit poljoprivrednika iznad zdravlja ljudi, i iznad potrebe očuvanja prirodnih resursa vitalnih za proizvodnju hrane, unatoč postojanju alternativa korištenju glifosata.
“Ciljevi Uredbe o uporabi pesticida EU-a za zaštitu zdravlja ljudi i životinja te okoliša trebaju uvijek imati prioritet nad ciljem povećanja proizvodnje prinosa. Bilo kakva rasprava o tumačenju uredbe razjašnjena je nedavnom presudom Europskog suda pravde o dozvolama za korištenje zabranjenih pesticida.”, kaže Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.
I građani Europske unije također traže radikalno smanjenje upotrebe pesticida. Godine 2022. Europska građanska inicijativa Spasimo pčele i poljoprivrednike prikupila je više of 1,1 milijun važećih potpisa. Građani Europske unije pozivaju na postupno ukidanje uporabe sintetičkih pesticida: smanjenje uporabe za 80% u poljoprivredi EU-a do 2030 godine, te potpunu zamjena sintetičkih pesticida održivim alternativama, temeljenim na Integriranoj zaštiti bilja do 2035. godine.
Ranije, 2017. godine, još jedna uspješna Europska građanska inicijativa – Stop glifosatu – pozivala je na zabranu glifosata, reformu procesa odobravanja pesticida u EU-u i postavljanje obveznih ciljeva za smanjenje upotrebe pesticida u EU.
Sada je zadatak na političarima da dokažu da zaista slušaju građane te da rade u njihovom interesu, a ne u interesu agroindustrije.
(1) Glifosat:
– Predstavlja rizik za razvoj karcinoma (Portier, 2020).
– Ima negativan utjecaj na ljudski razvoj, reprodukciju i na hormonalni sustav (HEAL, 2022l)
– Pokazuje neprihvatljive neurotoksične učinke (Cattani 2014, Cattani, 2017).
– Predstavlja neprihvatljive rizike za korisne insekte, uključujući pčele (Tan, 2021, Battisti 2021) – remećenjem njihove crijevne mikrobiote ugrožavajući njihov opstanak (Motta, 2020).
– Šteti vodozemcima posebno u njihovim ranim razvojnim fazama (npr.: Herek, 2020, Turhan, 2020).
– Ometa kišne gliste u područjima tretiranim glifosatom što uzrokuje pad poljoprivrednih prinosa (Pochron, 2020, Owagboriaye, 2020).
– Ozbiljno oštećuje mikrobiom tla (Kepler, 2020).
– Šteti vodenim ekosustavima (npr.: Ferreira-Junior, 2017, Webster, 2015, Dumitru, 2019, Liu, 2022) i vodeni mikrobiom (Lu, 2020).