U vrijeme ekstremne krize poticaji za najskuplju proizvodnju

“Umjesto da se u situaciji očekivane gospodarske kataklizme novac ulaže u strateške namirnice, on se ulaže u održavanje najskuplje prehrambene navike – prehrane životinjskim proizvodima.

Fotografija preuzeta s portala Sibenik.in


https://poljoprivreda.gov.hr/vijesti/65-milijuna-kuna-ulaganja-u-uzgoj-i-kupovinu-junica/4240

Situacija velikih kriza, a nama prijeti kolosalna, odražava se pojedinačno na svaku državu onoliko teško koliko ta ista država ima tzv. robnih rezervi. Koji dio robnih rezervi je strateški po pitanju prehrane stanovništva? Jesu li to Gauda i mljeveno meso?
Ne!
Odgovor je: koliko ima žitarica!
Zato se moć jedne zemlje za opstanak uvijek mjeri po žitnim rezervama. A ako pričamo o vitaliziranju manjih (lokalnih) zajednica za isti scenario: rješenje je preusmjeravanje novca u jačanje OPG-ova koji proizvode biljnu hranu i osigurava nekakvu mrežu proizvodnje i distribucije na lokalnoj razini.

Zašto biljnu hranu? Pa zato da za uloženi novac dobiješ najveću količinu iste.”
– reagirao je Vedran Romac, diplomirani socijalni radnik, na odluku Ministarstva poljoprivrede o davanju potpora za uzgoj i kupnju junica.

Na žalost, stoka za koju se izdvajaju poticaji nerijetko završi napuštena, bolesna, teško ozlijeđena jer nakon preuzimanja financijskih sredstava, korisnici poticaja nemaju više interesa baviti se životinjama.
Najnoviji slučaj iskorištavanja životinja za dobivanje poticaja: https://www.sibenik.in/sibenik/inspekcija-nakon-nadzora-u-razorima-zatekli-smo-cetiri-lesine-vlasniku-nare-eno-da-ostalim-zivotinjama-osigura-hranu/129680.html

Ministarstvo poljoprivrede izdvaja značajna financijska sredstva za uzgoj i kupovinu junica, usprkos poznatoj činjenici da uzgoj stoke doprinosi povećanju onečišćenja okoliša i napredovanju klimatskih promjena.

U isto vrijeme, opravdava se upotreba otrova u proizvodnji hrane pod izlikom nekonkurentnosti.

Savjet djelatnicima Ministarstva, koji su svi doktori znanosti: preusmjerite poticaje za mliječnu i mesnu industriju u poticaje za ekološku proizvodnju.

Također, kontrolirajte certificirane eko-proizvođače. Uz to iznimno je važna kontrola količine rezidua pesticida u konvencionalno proizvedenoj hrani, kako ne bi prelazila dopuštene količine 135 puta, kao u slučaju poriluka iz 2016. godine.

Podsjećamo, Europska unija donijela je strategije kojima se državama članicama omogućuje implementacija praksi koje doprinose očuvanju okoliša i prirode, a posljedično i zdravlja ljudi.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *