Pesticidi: poljoprivredni model kojeg građani Europske unije skupo plaćaju

Studija “Pesticidi: model koji nas skupo košta“, u izradi francuske tvrtke Le Basic, u suradnji s organizacijama CCFD – Terre Solidaire i POLLiNiS donosi izvješće o troškovima koje stvara sektor proizvodnje i distribucije pesticida.
– Ovo je sada i konkretan dokaz onoga na čemu ustrajemo već godinama: korištenje pesticida nije opravdano. Kada bi industrija snosila troškove sanacije problema koje prouzrokuje upotreba pesticida, proizvodnja pesticida ne bi ni postojala. Pogrešno je računati isplativost temeljem troška nabave pesticida i zarade od dobivenih prinosa, čime se može činiti da smo profitirali, no u tu računicu nisu ubrojeni, primjerice, troškovi koje pokriva HZZO jer smo zbog ostataka pesticida u hrani, vodi i zraku oboljeli od različitih poremećaja i bolesti, tu su, nadalje, troškovi pročišćavanja voda, porezne olakšice za industriju koje također financiraju građani, te oni koji zabrinjavaju jednako kao i ugroza zdravlja – troškovi uništavanja prirodnih resursa, o kojima na kraju i ovisi proizvodnja hrane. Ovo je izraženo u najkraćim crtama, no računica je puno dulja i vrlo zabrinjavajuća.
Zaključak je jasan: pesticidi su dobri isključivo za proizvođače istih i ni za koga drugog. – rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

– Dok je dobit ovog sektora koncentrirana u rukama četiri multinacionalne kompanije (Bayer, BASF, Corteva i Syngenta-ChemChina), upravo su građani ti koji svake godine plaćaju znatan račun pokrivanja troškova povezanih s upotrebom pesticida. Danas, u Europskoj uniji, sektor pesticida građane košta dvostruko više nego što stvara prihode za tvrtke koje proizvode i prodaju pesticide: 2,3 milijarde eura izravno pripisanih pesticidima, koje financiraju sami građani, brojka je iz 2017.1 godine, naspram 0,9 milijardi eura neto dobiti ostvarene od strane industrije u istoj godini.
Dakle, Europska unija daje sektoru proizvodnje i prodaje pesticida gotovo pola milijarde eura godišnje za smanjenje poreza, dok agroindustrijski sustav s kojim su oni intrinzično povezani ne ispunjava svoja glavna obećanja: glad i dalje traje, pothranjenost raste, a prihodi poljoprivrednika ostaju nedovoljni. – kažu analitičari tvrtke Le Basic.U nadolazećim mjesecima, osobito s francuskim predsjedanjem Europskom unijom i namjerom Emmanuela Macrona da preuzme snažnu inicijativu u vezi problematike korištenja pesticida, tema upotrebe pesticida bit će u središtu mnogih rasprava, uz postavljene ciljeve poput, primjerice, smanjenja upotrebe pesticida za 50% do 2030., uspostavljanje mjera za vraćanje bioraznolikosti, zabrane upotrebe glifosata, okončanja izvoza zabranjenih pesticida izvan EU, itd.

Ispunjavanje ovih ciljeva zatražili su i građani Europske unije davanjem potpore Europskim građanskim inicijativama koje se zalažu za kreiranje zdrave i održive poljoprivrede i za očuvanje značajno narušene bioraznolikosti – Zabrana glifozata i Spasimo pčele i poljoprivrednike.
 
1Troškovi od 1,9 milijardi eura povezani s troškovima regulacije, pročišćavanjem vode, emisijom stakleničkih plinova i bolestima poljoprivrednika uzrokovanim ovim kemikalijama, plus smanjenje poreza od 0,4 milijuna eura

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *