Zahtjev Timmermansu i povjerenicima Europske komisije za donošenje strategije “Od farme do vilice”

Potpisnice zajedničkog pisma povjerenicima Europske komisije

39 organizacija civilnog društva jučer je navečer poslalo zajedničko pismo izvršnom potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu, te povjerenicima Kyriakides, Wojciechowskom i Sinkevičiusu, pozivajući da se strategija “Od farme do vilice” objavi 29. travnja, bez daljnjeg odgađanja.

Trenutačna Covid-19 kriza potaknula je različita mišljenja unutar institucija EU-a i među dionicima u proizvodnje hrane i u poljoprivredi oko pitanja trebaju li se strategije “Od farme do vilice” (F2F) i strategije biološke raznolikosti dodatno odgoditi, preispitati ili izravno odbaciti.

Potpisnice pisma, kao i udruga Zemljane staze koja je članica PAN Europe, jedne od potpisnice pisma, vjeruju da nikad nije bilo od većeg značaja da Komisija pokaže svoja nastojanja ka aktivnom usmjeravanju EU prema zelenijoj budućnosti, od čega su održivi i prilagodivi  prehrambeni sustavi bitan dio. 

Nadamo se da će i Hrvatska, kao predsjedavajuća Vijećem EU-a zauzeti stav i izravno doprinijeti donošenju spomenutih strategija.

Udruga Zemljane staze aktivno promiče stavove krovne organizacije kojima je cilj zaštita ljudskog zdravlja, očuvanje okoliša i zaštita prirode, provođenjem inicijativa i sudjelovanjem u radu organizacije.

Europski Zeleni Plan – važna strategija u suočavanju s posljedicama pandemije

EU Commission President Ursula von der Leyen (Photo: European Parliament/Flickr)
Health and Environment Alliance – HEAL upozorava: Europski Zeleni Plan mora biti središnja strategija za prilagodivi oporavak nakon Covid-19 krize   U vrijeme suočavanja s teškom krizom koja se odražava na sve domene života, uočavamo važnost očuvanja i unaprijeđenja postojećih sustava o kojima ovisi naš opstanak. 11 članica EU podržalo je inicijativu kojom se naglašava važnost strategija za sprječavanje klimatske i ekološke krize.
HEAL ističe važnost pridruživanja svih članica EU, a inicijativu podržavaju brojne organizacije koje svojim objavama pozivaju članice EU-a na pažljivo donošenje dugoročnih strategija. U nastavku donosimo prijevod jedne od objava: “Svijet se suočava s neviđenom krizom. U samo nekoliko tjedana pandemija Covid-19 proširila se svijetom i prouzročila ogromnu ljudsku tragediju i povijesni ekonomski zastoj za koji još uvijek ne znamo cjelokupni utjecaj.

Naša su se društva ugasila, granice su zatvorene, nezaposlenost je u porastu, a tvrtke se bore.

Fokus je trenutno na borbi protiv pandemije i njezinih neposrednih posljedica.

Međutim, trebali bismo se pripremiti za obnovu gospodarstva i uvođenje potrebnih strategija za oporavak kako bismo Europi i njenim građanima vratili obnovljeni, održivi napredak i prosperitet.

Pritom ne smijemo izgubiti iz vida ustrajnu klimatsku i ekološku krizu. Stvaranje zamaha za borbu protiv ove bitke mora ostati visoko na političkom planu.

Pouka iz krize Covid-19 jest da je rano djelovanje od ključne važnosti. Stoga moramo održavati ambiciju da ublažimo rizike i troškove neaktivnosti zbog klimatskih promjena i gubitaka biološke raznolikosti.

Ne možemo si priuštiti zastoj koji može imati štetne učinke na našu klimu, biološku raznolikost i okoliš te na zdravlje ljudi i ekonomiju.

Ova kriza podsjetila je da odgovore treba pronaći na usklađen način kroz zajednički europski dogovor.

Kapacitet EU-a da djeluje uvelike ovisi o našoj sposobnosti da solidarno djelujemo na izgradnji mosta između borbe protiv Covid-19, gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena.

Stoga toplo pozdravljamo poziv šefova država i vlada Komisiji da započne rad na sveobuhvatnom planu za oporavak EU koji uključuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

Pozivamo Komisiju da koristi Europski zeleni sporazum kao okvir za ovu vježbu i na taj način da održi zamah primjenom svojih inicijativa.

Zeleni ugovor predstavlja novu strategiju rasta za EU koja je u mogućnosti pružiti dvostruku korist od poticanja gospodarstava i stvaranja radnih mjesta uz ubrzanje zelene tranzicije na financijski učinkovit način.

Na primjer, cilj neutralnosti klime do 2050. godine, kao i snažan politički okvir osiguravaju stabilno i perspektivno ulagačko okruženje za europska poduzeća, što je ključni preduvjet zelenog rasta i stvaranja novih radnih mjesta.

Pored toga, potičemo Komisiju da razmotri elemente Zelenog ugovora, uključujući i Europski plan ulaganja u zeleno djelovanje, koji se može gurnuti naprijed kako bi se potaknuo zeleni oporavak i pravedan prijelaz.

Moramo povećati ulaganja, posebno u područjima održive mobilnosti, obnovljivih izvora energije, obnove zgrada, istraživanja i inovacija, oporavka biološke raznolikosti i cirkularne ekonomije.

Zeleni ugovor pruža nam putokaz za donošenje ispravnih izbora u odgovoru na ekonomsku krizu, istovremeno pretvaranje Europe u održivo i klimatsko neutralno gospodarstvo.

Trebali bismo izdržati iskušenja kratkoročnih rješenja kao odgovor na sadašnju krizu koja riskira zaključavanje EU-a u ekonomiji fosilnih goriva u narednim desetljećima.

Umjesto toga, moramo ostati odlučni u svrhu povećanja cilja EU 2030. do kraja ove godine, pridržavajući se rasporeda pariškog sporazuma, unatoč odgodi Cop26, i potaknuti ostale svjetske dionike da također pojačaju ambicije.

U tom svjetlu smo zadovoljni što je Komisija na putu da do rujna 2020. predstavi plan procjene učinka za povećanje ciljeva EU do 2030. i smanjenje emisija stakleničkih plinova za 50-55% u odnosu na razinu iz 1990. godine.

Nadalje, moramo održavati i ojačati učinkovite regulatorne alate EU kao što su Sustav EU-a za trgovanje emisijama, okolišni standardi i sektorske politike te ih učiniti učinkovitijima u manjenju emisija na najisplativiji način, istovremeno pružajući put europskim tvrtkama ka zelenoj i cirkularnoj ekonomiji.

Moramo poslati snažan politički signal svijetu i našim građanima da će EU voditi primjerom, čak i u teškim vremenima poput sadašnjih i utvrditi put ka klimatskoj neutralnosti i ispunjenju Pariškog sporazuma.

Istodobno, hitne akcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti moraju biti ključni dio našeg odgovora na globalnu zdravstvenu i ekološku krizu i ključni aspekt za osiguranje dugoročnog opstanka i dobrobiti naših društava.

Leonore Gewessler, savezni ministar za klimatsko djelovanje, okoliš, energiju, mobilnost, inovacije i tehnologiju Austrije

Dan Jørgensen, ministar za klimu, energiju i komunalne usluge Danske

Krista Mikkonen, ministar za okoliš i klimatske promjene Finske

Sergio Costa, ministar okoliša, kopna i mora Italije

Juris Pūce, Ministar za zaštitu okoliša i regionalni razvoj Republike Latvije

Carole Dieschbourg, ministrica okoliša, klime i održivog razvoja Luksemburga

Eric Wiebes, ministar ekonomskih poslova i klimatske politike Nizozemske

João Pedro Soeiro de Matos Fernandes, ministar za okoliš i klimatske akcije Portugala

Teresa Ribera Rodríguez, četvrta potpredsjednica vlade i ministrica za ekološku tranziciju i demografski izazov Španjolske

Isabella Lövin, ministrica okoliša i klime i potpredsjednica švedske premijerke

Élisabeth Borne, ministrica za ekološki i inkluzivni prijelaz Francuske

Pismo potpredsjedniku Europske komisije – podržite smanjenje potrošnje pesticida i prelazak na agroekologiju

Danas je 87 organizacija, kao potpora Europskoj građanskoj inicijativi „Spasite pčele i poljoprivrednike!“,  poslalo pismo izvršnom potpredsjedniku Europske komisije, kao i povjerenicima Kyriakides, Wojciechowski i Sinkevičius, tražeći od njih da se Europskim zelenim planom smanji potrošnja pesticida te da se prijeđe na agroeologiju.

Peticiju je potpisalo više od četvrt milijuna građana Europske unije.
Potpisnice su i dvije hrvatske udruge, Zemljane staze i Eco-Hvar.

Razlog traženja ovih mjera jest značajan pad broja pčela i oprašivača u Europi i svijetu. U doba kada nam svima prijete različite i nepredvidive posljedice suočavanja s korona virusom, važno je podržati jednu od najvažnijih domena privrede, a to je upravo proizvodnja hrane. Zajedno sa sve većim urušavanjem biološke raznolikosti kojem trenutno svjedočimo, s pravom je podignut alarm u znanstvenoj zajednici i široj javnosti. Stručnjaci su se složili da uobičajena praksa ne može ostati opcija. Sada je napokon prihvaćeno da je postojeći model proizvodnje hrane glavni pokretač kolapsa ekologije, uglavnom zbog masovne upotrebe sintetičkih pesticida na koje se današnja proizvodnja oslanja.

Zbog toga su potpisnici pozvali Europsku komisiju da sprovede zahtjeve inicijative “Sačuvajte pčele i poljoprivrednike!”.
Posebno traže da bez kompromisa:

1. Započnu postupno izbacivanje sintetičkih pesticida iz poljoprivrede u EU, postavljanjem cilja za smanjenje upotrebe za 80% do 2030. i postupnim ukidanjem do 2035.

2. Postave ambiciozne ciljeve za vraćanje biološke raznolikosti, posebno u poljoprivrednim područjima. Poljoprivreda i biološka raznolikost se međusobno ne isključuju, ali moraju biti od koristi jedna drugoj.

3. Pruže podršku poljoprivrednicima u prijelazu na poljoprivredu usmjerenu na očuvanje prirode. Prijedlozi za reformu ZPP-a moraju se snažno nadograditi kako bi se poljoprivrednicima financijski i tehnički pružila potpora davanjem prioriteta maloj, raznolikoj i održivoj poljoprivredi zasnovanoj na agroekologiji.

Potpisnici se također vesele objavi ambicioznih i vjerodostojnih strategija “Od farme do vilice” i “Strategije za biološku raznolikost“, koje su usmjerene postizanju ciljeva, a vode nas od katastrofe s kojom smo suočeni, kao i ispunjavaju očekivanja građana i poljoprivrednika.

Ozalj i Zagreb mogu, Varaždin ne?

Stoje li tvrdnje sugovornika Regionalnog Tjednika?

Koji su to Varaždinci koji “blagonaklono gledaju na pojavu djelatnika Parkova u zaštitnim odijelima”?
Smatrate li da građanima koji tako razmišljaju treba osnovna edukacija?
Ili je tekst pisan pristrano i jednostrano?
Zašto nisu kontaktirani članovi spomenute udruge Zemljane staze kako bi i oni iznijeli činjenice vezane na stav o potrebitosti primjene pesticida?

Jer, brojni europski gradovi, a kod nas, osim Zagreba i Ozlja i još neki gradovi, upravo prelaze na održavanje zelenih površina bez uporabe pesticida, uz veliku podršku svojih stanovnika!
Da li je moguće da su samo Varaždinci nazadni i neinformirani? Da ne brinu o zdravlju svoje djece?

Nadalje, ne možemo ne postaviti zaista jako mnogo pitanja nakon čitanja teksta objavljenog u Regionalnom tjedniku.
Primjerice:
Jesu li insekticidi “bezopasni”, ako ubijaju krpelje koji napadaju kućne ljubimce neimenovanog “Varaždinca koji s obitelji živi u podnožju gradskih bedema”? Da li je njegov ljubac zaštićen od krpelja, ukoliko se insekticidi prskaju po nekim gradskim površinama?
Postoji li bolji način zaštite ljubimaca od krpelja, a koji ne šteti cjelokupnoj ljudskoj populaciji?
Kako su ovaj problem riješili Zagreb, Ozalj i zaista brojni europski gradovi?
Zašto se tek “u budućnosti”, i koliko dugoročnoj budućnosti, namjeravaju zamijeniti biljne vrste koje su podložne napadima štetnika, i koje zahtijevaju primjenu toksičnih kemikalija, a ne odmah?

Zašto UOPĆE koristiti otrove koji truju vodu, zrak, tlo, narušavaju bioraznolikost, a truju i izravno nas, kad postoji zdrava alternativa koju USPJEŠNO primjenjuju brojni gradovi već dugi niz godina?

Na sva ova pitanja očekujemo odgovor, jer nismo zadovoljni dobivenim!
Dok god nije bezopasno i netoksično, NIJE DOBRO.

Grad Zagreb bez pesticida na javnim površinama – PRVI u Regiji

…a i šire!

Povodom predstojećeg europskog Tjedna borbe protiv pesticida, u suradnji s udrugom Zemljane staze, gradonačelnik Grada Zagreba, gosp. Milan Bandić potpisao je danas Prisegu kojom se obvezuje na izbacivanje pesticida iz upotrebe na javnim površinama, čime se znatno doprinosi kvaliteti zdravlja i življenja svih građana grada Zagreba. Time je grad Zagreb postao prvi grad u Regiji, ali i šire, koji je napravio iskorak u održivost, zamijenivši konvencionalne metode održavanja javnih površina prirodnim i neškodljivim metodama.

  

Grad Zagreb je potpisivanjem Prisege dobio izravnu ulaznicu u prestižnu Europsku Mrežu Gradova Bez Pesticida – projekt europskog ogranka svjetske organizacije za borbu protiv pesticida, Pan Europe, kojim se promiče očuvanje zdravlja građana i okoliša izbacivanjem pesticida iz upotrebe, a cilj mu je stvaranje europske platforme za razmjenu iskustava, praksi i znanja, te međusobna podrška u prijelaznom razdoblju, a i nadalje.Izbacivanjem pesticida iz uporabe smanjuje se utjecaj na onečišćenje tla i zraka, a posebice podzemnih voda, eliminirana je opasnost trovanja djece i životinja koje se igraju na zelenim površinama, radnika koji rade na apliciranju pesticida i održavanju površina, ali i dalekosežniji i dugoročniji učinci u vidu trovanja brojnih biljnih i životinjskih vrsta.  Srećom, kemijsko tretiranje je, zahvaljujući novim saznanjima i alternativnim tehnikama, te izmijenjenom percipiranju bioraznolikosti, postalo u potunosti nadomjestivo. Prema riječima voditeljice Odjela za poljoprivredno zemljište, gđe. Branke Mrakužić, Grad Zagreb već sada održava svoje zelene površine korištenjem bioloških insekticida, mehaničkim uništavanjem neželjenog bilja, te uvođenjem prirodnih neprijatelja štetočina i sadnjom biljnih vrsta otpornih na bolesti i štetočine.Nadamo se da će i ostali gradovi u Hrvatskoj slijediti primjer grada Zagreba, te nam se obratiti kako bismo zajedno napravili plan prelaska na održive i zdravije principe održavanja površina.

Natalija Svrtan, dipl. ing.
Predsjednica Udruge

Završava Tjedan Borbe Protiv Pesticida

Zahvaljujemo gradonačelnici Ozlja, gđi. Gordani Lipšinić i gradonačelniku grada Zagreba, gosp. Milanu Bandiću na prepoznavanju važnosti očuvanja zdravlja svojih sugrađana. Potpisivanjem Prisege obvezali su se izbaciti pesticide iz uporabe na javnim gradskim površinama, a ujedno su pristupili prestižnoj Europskoj Mreži Gradova Bez Pesticida.
           
Tjedan Borbe Protiv Pesticida snažan je alat za podizanje svjesti o opasnostima korištenja pesticida, osmišljen od stane Generation Future, francuske članice organizacije PAN Europe.
Zahvaljujući gradovima Ozlju i Zagrebu, i u Hrvatskoj smo obilježili Tjedan Borbe Protiv Pesticida. Nadamo se da će slijedeći Tjedan Borbe Protiv Pesticida biti obilježen pozitivnim rezultatima u proizvodnji hrane. Čvrsto podupiremo inicijative kojima se promovira održiv uzgoj bilja s minimalnim ekološkim otiskom, a koji postaje prevladavajući tip poljoprivrede u razvijenim zemljama.

I nadalje pozivamo gradonačelnice i gradonačelnike preostalih hrvatskih gradova da slijede pozitivne primjere gradova Ozlja i Zagreba i osiguraju svojim sugrađanima zdrav i siguran okoliš.

Natalija Svrtan, dipl. ing.
Predsjednica Udruge

Grad Ozalj u prestižnom europskom društvu

Gradonačelnica Ozlja, mr. sc. Gordana Lipšinić, pridružila se gradonačelnicima Europe koji rade korak više za zdravlje svojih građana.

gordana

Potpisivanjem Prisege, kojom se obvezuje izbaciti pesticide iz upotrebe na javnim površinama, gradonačelnica Gordana Lipšinić napravila je danas iskorak u poboljšanje uvjeta življenja svojih građana.

Izbacivanjem pesticida iz uporabe smanjuje se utjecaj na onečišćenje tla i zraka, a posebice podzemnih voda, eliminirana je opasnost trovanja djece i životinja koje se igraju na zelenim površinama, radnika koji rade na apliciranju pesticida i održavanju površina, ali i dalekosežniji i dugoročniji učinci u vidu trovanja brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Srećom, kemijsko tretiranje je, zahvaljujući novim saznanjima i alternativnim tehnikama, te izmijenjenom percipiranju bioraznolikosti, postalo u potpunosti nadomjestivo.

Grad Ozalj se, prema riječima Voditelja odsjeka za gospodarstvo i projekte Grada Ozlja, gosp. Tonija Šarića, i do sada orijentirao uglavnom na prirodne metode održavanja površina pa će ispunjavanje uvjeta Prisege za Grad Ozalj, vjerujemo, biti vrlo jednostavno.

Grad Ozalj drugi je grad na širem području istočne pa i središnje Europe koji se potpisivanjem Prisege uključio u prestižnu Europsku Mrežu Gradova Bez Pesticida. Za sada je to prije par dana učinio samo Zagreb.

Čestitamo Gradu Ozlju, a građane pozivamo da podrže ovu pozitivnu odluku izbacivanjem pesticida i iz vlastitih vrtova!

Slikovni rezultat za poljsko cvijeće

Earth Trek’s goals

• cooperation with educational institutions
• establishing a network of environmentalists, food producers, etc, to act together toward law makers, to improve current legislation, and to enforce it
• cooperation with authorities – Ministry of health, Ministry of agriculture, Croatian Food Agency, to work together on models of pesticides use regulation
• education of the responsible officials
• education of students, about the importance of living healthy and sustainably
• implementation of CAP and other programs
• becoming an advisory service for farmers, gardners, etc.
• promotion of sustainable agriculture
• developement of software and mobile app for centralized pesticides consumption monitoring

Earth Trek, with the support of PAN Europe, already launched national campaign with the subject “Pesticide Free Towns” – a promotion of the public area maintenance without the use of the pesticides.
Together we also launched Croatian version of Pesticide Free Towns web page.