Kategorija: Kampanje

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

1. Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Proizvodnja hrane je proces koji se može usmjeriti različito, može biti usmjerena samo na proizvedenu količinu ili se težište može staviti na kvalitetu (kao u proizvodnji predikatnih vina i lednoj berbi). Navedene strategije zahtijevaju pravilan, znanstveni odnos prema proizvodnji i jače sudjelovanje znanstvene zajednice pri odlučivanju o načinu praćenje poljoprivredne proizvodnje – proizvodnje hrane. Navedene strategije od proizvođača zahtijevaju poznavanje važnosti biološke raznolikost, čuvanja prirodnih ekosustava i što je posebno važno očuvanje genetske raznolikosti jer to je jedina prihvatljiva rezerva koja bi se trebala koristiti u stvaranju novog sortimenta i povećanju otpornosti na uzročnike bolesti. Revitalizirana priroda doprinijeti će povećaju kvalitete okoliša u kojem živimo. Zato DA Strategiji EU za bioraznolikost do 2030.

Strategija „od polja do stola” može se sažeti u izjavi „ ako je hrana mora biti zdrava, inače nije hrana“. Preusmjeravanje na domaće, lokalne proizvođače hrane tijekom zatvaranja granica radi COVD-19 pokazalo se ključnom. Nacionalne države radi osiguravanja stabilnosti moraju strateški razmišljati i osigurati dostatnost proizvodnje hrane za vlastito stanovništvo, odnosno kako Strategija kaže „snažnog i otpornog prehrambenog sustava“, provođenje Strategije vidimo kao pomoć proizvođačima u Hrvatskoj jer će država imati zadatak zaštiti domaće proizvođače i prestati favorizirat uvoz hrane vrlo često sumnjive kvalitete.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Zdravo stanovništvo osnovni je preduvjet za stvaranje društvenog blagostanja. Hrana mora biti hrana, a naši proizvođači hrane moraju dobiti stručnu pomoć. Danas imamo puno nezaposlenih agronoma koji su marginalizirani, a njihova stručna znanja ostaju neiskorištena. Činjenica je da ekološki i zdravstveno prihvatljiva hrana može donijeti ekonomsku korist, odnosno smanjiti izdatke za lijekove i tako osigurati održivost sustava solidarnog zdravstva u Hrvatskoj. Strategiju je moguće implementirati i pri tomu zaposliti struku koja mora biti na terenu, kako je to planirano 80-ih, a ne za pisaćim stolom pisati neprovedive zakone.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Integrirana zaštita bilja treba postati prioritet, takav način organizacije proizvodnje hrane koji uvažava prirodne ekosustave i koristi znanje i terenski rad agronoma, veterinara i drugih stručnjaka u procesu proizvodnje hrane smanjuje upotrebu pesticida. Favoriziranje OPG-ova u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta smanjiti će broj površina u monokulturi te i na ta način smanjiti upotrebu kemijskih sredstava u zaštiti bilja i životinja

U ime platforme odgovara Davor Popović, dipl.ing.agr.

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Postojeća strategija je prepoznala glavne probleme u poljoprivrednom sektoru i teži da se novom organizacijom riješe problemi i postigne održivo stanje. Niz ciljeva je definirano ispravno, te provedba strategije ima dobre šanse za primjenu.
No, sama strategija je na razini EU, dok naša Hrvatska ne postoji, i potrebno ju je hitno donijeti, ukoliko želimo da se poljoprivredni sektor postavi na zdrave temelje, te da se omogući proizvodnja hrane u samodostatnim količinama za cijelo građanstvo. Hrvatska poljoprivreda trpi velike negativne posljedice, koje su uzrokovane lošim planiranjem. Sve to nas  je dovelo do situacije da proizvodimo svega 50% hrane za pučanstvo.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Strategija je ostvariva, no potrebno je da u njenoj provedbi prati cijeli niz drugih mjera prilagodbe sustava. Uopće na razini Evrope dolazi do smanjenja broja aktivnih tvari i broja pesticida. Prepoznaje se njihova štetnost, te se ukidaju razne aktivne tvari. To zahtjeva da se poljoprivrednici obrazuju kako i na koji način mogu provoditi konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju, a da se problemi u uzgoju otklanjaju na zadovoljavajući način. Sama ekološka poljoprivreda zadovoljava kriterije smanjenja i pruža mnoge odgovore.
Proizvodnja hrane u lokalnoj zajednici, prijevoz roba i sam plasman trebaju biti organizirani regionalno. Treba težiti prema samoodrživosti zajednice, te smanjenjem dodatnih troškova. Hrana mora biti visoko energetska i hranidbeno ispravna namirnica, jer je to preduvjet da osiguramo zdravlje svih građana. Nemojmo zaboraviti da organizacija uzgoja hrane po regijama, koje su preduvjet u planiranju uzgoja prema optimalnim uvjetima svake biljke, treba pratiti infrastrukturna izgrađenost. Ovdje govorimo da se poljoprivrednici moraju početi udruživati, da moraju početi primjenjivati nove tehnologije, te da skladišteni i prerađivački objekti budu u blizini same proizvodnje hrane. Organizacija uzgoja na poljoprivrednim površinama obvezno mora biti povezana sa prerađivačkom industrijom, koja će te iste proizvode prerađivati i distribuirati krajnjim potrošačima. Takav lanac omogućiti će povećanje proizvodnje kvalitetne hrane i nova radna mjesta.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Održiva uporaba pesticida je dobro zamišljen projekt, no nedovoljno dobro proveden na terenu. Podizanje razine znanja kod svih korisnika pesticida je vrlo poželjna, ali građani olako shvaćaju samu uporabu pesticida. Pesticidi imaju vrlo veliki učinak na ekosustav, te kriva primjena utječe na cijeli niz organizama u okruženju primjene. Primjena pesticida iz zraka je ograničena određenim pravilima, iako se u Hrvatskoj ne provodi zbog malih obradivih površina i nepostojanja uređaja za tretiranja. Veći problem vidimo u uređajima (prskalicama) koji unatoč obvezi registracije nisu u dovoljnoj količini provjereni, pa tako dan danas još imamo neispravne uređaje kojima se vrši tretiranje. Tu dolazi do pojave preklapanja, zanošenja (drifta), izlijevanja viškova škropiva na nepravilan način itd. Podizanjem razine znanja i svijesti, postepeno se treba otklanjati nedostatke u primjeni, a sve to zahtjeva uporan i dugotrajan rad savjetodavnih službi, te konstantne provedbe obrazovanja i dostupnost informacija kod samih korisnika. Proces nije lagan, ali je potrebit i kroz duži vremenski period, te s dolaskom novih obrazovanih generacija, možemo postići zadovoljavajuću razinu.

Dostavljamo odgovor Stranke rada i solidarnosti o Planu za održivu proizvodnju zdrave hrane

Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.

Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.

1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?

Proizvodnja zdrave hrane, odnosno osigurati pristup zdravim namirnicama krajnji je cilj kojem težimo. Zdravlje građana izravno je povezano s dostupnošću kvalitetne hrane koja doprinosi očuvanju zdravlja. Osim doprinosa očuvanju zdravlja ljudi, čuvaju se i okoliš i priroda koji su pod izravnim  utjecajem agrotehničkim mjera koje se provode u procesu proizvodnje hrane.
Stoga smatramo da trebamo uložiti sve dostupne resurse za implementaciju ovih strategija, kao na primjer prilikom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH putem zakupa prednost bi trebalo dati ekološkim proizvođačima. Cilj EU strategije „od polja do stola“ je da do kraja 2030. godine 25 % od ukupnih poljoprivrednih površina bude pod ekološkom proizvodnjom.

2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.

Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?

Zaštitu okoliša i zdravlja ljudi, te zalaganje za smanjenje utjecaja na klimatske promjene smanjenjem emisije stakleničkih plinova smatramo prioritetnim ciljevima. To planiramo postići ulaganjima u zelenu infrastrukturu, prilagodbama postojećih modela poslovanja održivim sustavima ( npr. navodnjavanje na obnovljive izvore energije – solarni paneli) te kreiranjem održivog,kružnog gospodarstva.
Gradonačelnik Grada Zagreba  dokazao je brigu za ljude i okoliš prihvaćanjem različitih strategija i provođenjem projekata koji doprinose ostvarenju nabrojanih ciljeva, primjerice: Gradovi Bez Pesticida kojim su iz upotrebe na javnim površinama Grada Zagreba izbačeni pesticidi te su zamijenjeni mehaničkim i biološkim metodama, održivim načinima kontrole tzv. štetnika – okopavanje, plijevljenje, tretiranje vrućom vodom, parom, zrakom, itd.
Projektom “Gradski vrtovi” neobrađeno zemljište u vlasništvu grada stavljeno je u funkciju proizvodnje hrane i to isključivo organskim putem, a znamo da je jedan od glavnih gubitaka bioraznolikosti upravo neodrživo korištenje zemljišta. Također, projektom se podiže svijest građana o važnosti kvalitetne ( zdrave) prehrane i očuvanja okoliša, doprinosi se kratkom lancu opskrbe te smanjuje otisak na okoliš jer se na gradskim vrtovima ne koriste kemijska sredstva za zaštitu bilja kao ni druga kemijska sredstva.
Strategija “Od polja do stola” doprinosi očuvanju okoliša i prirode i povećanju bioraznolikosti što posljedično pozitivno utječe i na ljudsko zdravlje.
Gore spomenuti projekti već ispunjavaju svrhu  i ciljeve strategija, čak i u većem opsegu od definicija samih strategija.

Iz navedenog je vidljivo da implementaciju navedenih strategija smatramo važnim i neizbježnim dijelom obveza koje imamo kao članica Europske unije.
Zato da, implementacija spomenutih strategija važna je i korisna za ljude, prirodu i okoliš.

3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?

Da, svaki donesen akcijski plan mora biti implementiran i provođen u praksi. Plan koji za cilj ima zaštitu zdravlja građana važan je i prioritetan za provedbu, a znamo da Grad Zagreb već od prije kvalitetu života svojih građana te očuvanje okoliša stavlja na prvo mjesto.
Derogacije su moguće samo kad su iscrpljene druge mogućnosti (mehanički i biološki načini kontrole štetnika i bolesti, itd.), a očekivana šteta nanijela bi ekonomski gubitak i/ili nepopravljivu štetu prirodi, okolišu i/ili ljudima.

I ove godine gradonačelnicima šaljemo Pozivnicu za pristup Europskoj Mreži Gradova Bez Pesticida.

Svjesnost o važnosti očuvanja zdravlja nikad nije bila veća.

Udruga Zemljane staze članica je europskog ogranka svjetske organizacije za borbu protiv pesticida, PAN EUROPE, te u suradnji s navedenom organizacijom radi na provođenju projekata koji za cilj imaju očuvanje i zaštitu prirode, povećanje bioraznolikosti, te zaštitu zdravlja ljudi i životinja.

PAN Europe zalaže se za zamjenu pesticida održivim načinima zaštite i uzgoja bilja, za implementaciju zakona Europske unije u zakonodavstvo svih zemalja članica, kao i za postroživanje odredbi kojima se štiti prije svega zdravlje ljudi, a zatim i priroda; npr. zalažu se za promjenu postojećeg sustava procjene rizika od pesticida.

Jedan od projekata organizacije PAN Europe koji provodimo jest projekt „Gradovi Bez Pesticida” koji za cilj ima podizanje svjesnosti građana o opasnostima od pesticida. Kampanja je usmjerena na radove koji se potpisivanjem Prisege obvezuju izbaciti pesticide iz upotrebe na javnim mjestima te tako doprinose poboljšanju zdravlja građana i očuvanju okoliša. Ujedno, potpisivanjem Prisege gradovi postaju članovi prestižne Europske Mreže Gradova Bez Pesticida koju čine, primjerice, Bruxelles, Strasbourg, Rennes, Kopenhagen, Males i brojni drugi europski gradovi. Cilj Mreže jest razmjena znanja i iskustava u održavanju gradskih površina bez upotrebe pesticida, održivim metodama, te promicanje održivih i zdravih principa življenja.
U Hrvatskoj su 2 grada potpisala Prisegu – Ozalj i Zagreb.

Stoga smo e-mail kampanjom pozvali gradonačelnike hrvatskih gradova da naprave korak više za očuvanje zdravlja svojih građana, osobito najugroženijih skupina – djece i trudnica.

Potpisivanjem Prisege gradovi se odlučuju za zdraviji i kvalitetniji način održavanja zelenih površina na javnim mjestima, bez upotrebe pesticida, mehaničkim i biološkim metodama kontrole tzv. štetnika. Na taj je način eliminirana opasnost od štetnog utjecaja pesticida izravnim kontaktom ili zanošenjem vjetrom, smanjuje se zagađenje tla te otpadnih i podzemnih voda, a doprinosi se povećanju bioraznolikosti i zaštiti pčela i drugih oprašivača. Prošlotjedni slučaj pomora pčela u Međimurju zorno dokazuje opasnost upotrebe pesticida i negativne učinke koje pesticidi ostavljaju na okoliš.
Izbacivanje pesticida iz upotrebe usklađeno je s postojećom Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine.

Podsjećamo da su posljedice upotrebe pesticida na ljudski organizam brojne i višestruke. Pesticidi su kancerogeni, uzrokuju Non-Hodgkin limfom, utječu na reproduktivno zdravlje, uzrokuju bolove u trbuhu, hormonalne poremećaje, pretilost, dijabetes, alergije, neurološke probleme, agitiranost, astmu, Parkinsonovu bolest, te brojne druge bolesti i poremećaje. Osobito su ugrožena djeca i trudnice zbog intenzivnog razvoja u dječjoj dobi, odnosno, tijekom embrionalnog razvoja.

Šteta koju činimo upotrebom pesticida nije ni jednokratna ni lokalizirana.
Primjenom pesticida započinjemo dugačak lanac koji seže u tlo, vodu, zrak, do biljaka i životinja kojima uopće nisu namijenjeni, te na kraju i do naših tanjura.
Neki pesticidi su perzistentni pa se rezidue nalaze u tlu i godinama nakon primjene, neki su bioakumulativni, a neki su i vrlo migrativni pa se rezidue mogu naći i na mjestima vrlo udaljenim od mjesta primjene.

Alternativa upotrebi pesticida ima mnogo, a primjenjuju se ovisno o podneblju, raslinju i klimatskim uvjetima – mehanički načini rješavanja neželjenog bilja – čupanjem, iskopavanjem, tretiranje vrućom vodom, parom ili zrakom, te biološke metode – biološki insekticidi, sadnja bilja otpornog na štetočine, sadnja bilja koja omogućuje razmnožavanje prirodnih predatora štetočina, promicanje autohtonih vrsta, te ono što kao udruga snažno promičemo – Suživot s prirodom. Potičemo građane na prihvaćanje zelenila u gradovima, na stazicama, pločnicima, fasadama, na prihvaćanje autohtonih vrsta umjesto trenutačno jako popularnih ukrasnih vrsta, a koje su ustvari često i invazivne i neprilagođene našem području, nastojimo zainteresirati građane da prihvate prirodu u svom izvornom obliku i da uspostave harmoničan suživot u ekosustavu.

“Nadamo se da će hrvatski gradonačelnici uvidjeti važnost zaštite zdravlja ljudi i okoliša te da će ovim korisnim marketinškim potezom doprinijeti razvoju svog grada, kao što su to do sada u Hrvatskoj učinili gradovi Zagreb i Ozalj”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze. Osim članstva u Europskoj Mreži Gradova Bez Pesticida, gradovi dobivaju pristup informativnim i edukativnim materijalima te sudjeluju u razmjeni znanja i iskustava s drugim gradovima u Mreži, na godišnjim sastancima, kao i u online događanjima.