Civilno društvo EU kaže “Vrijeme je da se prioriteti daju potrebama ljudi i okoliša”

Dok se čelnici EU-a sastaju na sutrašnjem samitu Europskog vijeća, 120 organizacija civilnog društva, uključujući i Zemljane staze, zahtijeva da napuste agendu ‘Industrial Deal’ koju promiču poslovna udruženja, te umjesto toga daju prioritet potrebama ljudi i okoliša, a ne korporativnoj pohlepi.

Pismo je poslano predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, 27 šefova država članica EU i zastupnicima u Europskom parlamentu.

Sadržaj pisma:

26 lipnja 2024

Poštovani čelnici EU i država članica, ministri i parlamentarci,

Dok se čelnici država članica i europski čelnici okupljaju kako bi odlučili o strateškom programu EU-a za sljedećih pet godina, potrebna su nam stvarna politička rješenja za višestruke krize s kojima smo suočeni. Zato vam pišemo kako bismo vas pozvali da odustanete od agende ‘Industrial Deal’ koju promoviraju poslovna udruženja, a koja bi bila pogubna za ljude i okoliš.

Velike korporacije, zagađivači predvođene kemijskom lobističkom skupinom CEFIC, pokrenule su plan za EU ‘Industrijski dogovor‘ koji se naziva i ‘Antwerpenska deklaracija’, a daljnje inicijative BusinessEurope i Europskog okruglog stola za industriju odražavaju ovaj pristup. Oni ne predlažu nikakvo smanjenje potrošnje energije ili toksičnog onečišćenja; umjesto toga ono što ti korporativni interesi zahtijevaju uključuje:

  • Dobivanje pristupa većem iznosu javnog novca za jačanje njihovih interesa unatoč potrebama ljudi i planeta. To uključuje ogromna javna sredstva na razini EU-a i nacionalnoj razini za smanjenje rizika ulaganja u infrastrukturu i tehnologije ‘net-zero’. To uključuje hvatanje ugljika i vodik koji će blokirati daljnju katastrofalnu upotrebu fosilnih goriva i koji će, uz više nuklearne energije, učinkovito omogućiti poslovanje po starom za najveće europske zagađivače.
  • Dalekosežna i brza deregulacija pod krinkom “konkurentnosti” i “inovativnosti”, uključujući poništavanje postojećih društvenih i zelenih pravila, te potkopavanje razvoja i provedbe učinkovitih propisa u budućnosti. Poticanje agende „bolje regulative” pogoršat će postojeće davanje prioriteta konkurentnosti i ekonomskim čimbenicima u donošenju zakona.
  • ‘Dovršetak’ jedinstvenog tržišta jačom provedbom kako bi se korporacijama i Europskoj komisiji omogućilo blokiranje prijeko potrebnih ambicioznih planova za društvenu i zelenu tranziciju na nacionalnoj i regionalnoj razini. Zanimljivo je da inicijative koje promiču socijalno pravednu ekološku tranziciju, javne usluge ili kolektivno radno pravo nisu izuzete od pravnih izazova prema pravilima jedinstvenog tržišta.
  • Više ‘slobodne trgovine’ i drugih mjera, uključujući ono što stratezi EU-a nazivaju ‘tvrda sila’, kako bi se osiguralo sve više zaliha sirovina i energije. Ovo ukazuje na izvlačenje resursa od strane velikih korporacija, iz globalnih južnih zemalja koje će se morati nositi s društvenim i ekološkim uništavanjem i izgubljenom prilikom da koriste resurse za vlastiti razvoj.
  • Poslovno prihvatljiviji način donošenja odluka u Europskoj uniji korištenjem foruma i dijaloga s pristranim članstvom u industriji i bez mehanizama javne odgovornosti.

Pozivamo čelnike EU-a i država članica da odbace ove neodržive industrijske projekte, koje promiču oni s najdubljim džepovima i najučinkovitijim strategijama za medije i odnose s javnošću.

Na kraju krajeva, industrijska promocija ove agende dolazi nakon što su isti lobiji uspješno sabotirali niz važnih zakonskih prijedloga koji su bili prijeko potrebni za zaštitu prirode, bioraznolikosti i javnog zdravlja, uključujući Strategija održivosti u području kemikalija i strategiju “Od polja do stola”.

A ova korporativna lobistička kampanja dolazi u vrijeme kada se suočavamo s višestrukim krizama koje pogađaju zajednice i samu okolinu u kojoj živimo i o kojoj ovisimo. Suočavamo se s ekološkom krizom nepoznatih razmjera, od klimatske katastrofe do izumiranja vrsta, koja već utječe na svakodnevni život Europljana, prijeteći našoj energetskoj i prehrambenoj sigurnosti, ekosustavima, infrastrukturi, vodnim resursima, financijskoj stabilnosti i zdravlju.

U međuvremenu zbog krize troškova života, osnovni životni troškovi kao što su hrana, stanovanje i režije, uvelike su porasli u usporedbi s plaćama milijuna Europljana, potaknuti korporativnim profiterstvom, posebno fosilnim gorivima i vojnom industrijom, pogoršavajući siromaštvo i nejednakost diljem kontinenta . Da bude još gore, ponovno se pokreću politike ‘ekonomskog upravljanja’, uključujući mjere štednje, što šteti društvenim standardima i klimatskoj tranziciji te potkopava javne usluge u državama članicama. Neprikladno rješavanje pitanja siromaštva, nejednakosti i loših javnih usluga važni su (ali spriječivi) pokretači rasta ekstremno desničarskih skupina u raznim državama članicama.

EU i zemlje članice trebale bi imati plan koji se temelji na davanju prioriteta potrebama ljudi i okoliša. To bi trebalo uključivati:

  • Preraspodjela bogatstva radi osiguranja blagostanja: ulaganje u javne usluge, stvaranje smislene pravedne tranzicije za sve radnike, posebno one u industrijama koje zagađuju okoliš, i napuštanje politika štednje. Ljudi na siromašnom kraju gospodarstva ne bi trebali plaćati za hitno potrebnu ekološku tranziciju.
  • Preoblikovanje gospodarstva EU-a i država članica prema sustavnim promjenama uključujući dostojanstven rad, pravednost, sigurne proizvode koji ne sadrže opasne tvari i stvarnu održivost. Takozvani ‘Industrial Deal’ program treba odbaciti. Umjesto toga, industrijska strategija EU-a mora se temeljiti na javnom interesu kako bi se omogućila stvarno poštena i održiva tranzicija koja funkcionira za lokalne zajednice.
  • Usvajanje strogih zakona za zaštitu ljudi i planeta, postizanje postupnog ukidanja fosilnih goriva, stvarne nulte emisije stakleničkih plinova i nulto zagađenje. Ispravna primjena načela onečišćivač plaća (i popravak) i načela predostrožnosti pomoći će u osiguravanju odgovornosti za ekološke krize i snažniji pristup donošenju zakona od javnog interesa.
  • Učeći iz pristupa koji je usvojen prema duhanskoj industriji, potrebna su nam nova pravila za zaštitu donošenja odluka od korporativnog uplitanja. Nedavno izvješće WHO-a o proizvodima štetnim za zdravlje u EU-u ilustriralo je kako “mali broj transnacionalnih korporacija … posjeduje značajnu moć nad političkim i pravnim kontekstom u kojem djeluju i opstruira propise od javnog interesa koji bi mogli utjecati na njihove profitne marže.” Od vitalne je važnosti da industrija više ne može oslabiti i poraziti zakonodavstvo koje ima za cilj zaštititi ljude i planet.

Pozivamo vas da ovu agendu stavite u središte programa EU-a za 2024.-2029. i dalje. Bilo bi nam drago da imamo priliku osobno s vama razgovarati o ovim pitanjima.

Organizacije potpisnice:

350.org
Academia Cidadã
Afrikagrupperna (Sweden)
AICED (Appui aux Initiatives Communaire de Conservation de l’Environnement et de Developpement Durable (RDCongo))
AlgorithmWatch
Amigas de la Tierra – Friends of the Earth Spain
Anders Handeln (Austria)
Armenian Women for Health and Healthy Environment (AWHHE)
Arnika
Association For Promotion Sustainable Development
Attac Austria
ATTAC Spain
BankTrack
BeeLife European Beekeeping Coordination
Biofuelwatch, Europe/USA
Broederlijk Delen
Căși sociale ACUM!/Social housing NOW!
Center for International Environmental Law
Child Rights International Network (CRIN)
Climate Action Campaign at the Humboldt UU Fellowship
Climaxi
CNE CSC Belgian trade union in health social and services
Comite Schone Lucht | Clean Air Committee NL
Coordination gegen BAYER-Gefahren
Corporate Europe Observatory
DEMETER BE
Demeterforbundet Danmark
Deutsche Umwelthilfe
Diálogo 2000-Jubileo Sur Argentina
Earth Trek (Croatia)
Eco Hvar, Croatia
Ecologistas en Acción (Spain)
EDEN center Albania
Ekō
EnvMed – European Network for Environmental Medicine
Estonian Green Movement
Fair Resource Foundation
Fairwatch (Italy)
Fern
Food & Water Action Europe
foodwatch
Foreningen for Biodynamisk Jordbrug
Fridays for Future Romania
Frie Bønder – Levende Land
Friends of the Earth Europe
Friends of the Earth Finland / Maan ystävät ry
Frøsamlerne Danmark
Fundacja Strefa Zieleni, Poland
GAIA – Grupo de Acção e Intervenção Ambiental
Gallifrey Foundation, Switzerland
Générations Futures
GLOBAL 2000 – Friends of the Earth Austria
Global Campaign to Reclaim Peoples Sovereignty, Dismantle Corporate Power, and Stop Impunity
Global Witness
Grandmothers Act to Save the Planet (GASP)
Green Impact
Grøn Hverdag, Denmark
Hamraah Foundation
Health and Environment Justice Support (HEJSupport)
Herenboeren Nederland
Hogar sin Tóxicos (Spain)
IATP (Institute for Agriculture and Trade Policy)
Innovation pour le Développement et Protection de l’Environnement
Institute for Sustainable Development Foundation (Poland)
International Office, Clean Clothes Campaign
ISDE, International Society of Doctors for Environment (Italy)
La Grande Puissance de Dieu
Landsforeningen Praktisk Økologi – Danish Association for Practical Ecology
Leefmilieu
Les Amis de la Terre France (FoE France)
Les Amis de la Terre-Belgique asbl
LobbyControl
Momentum Institute – The Think Tank for the Many (Austria)
Muchi Children’s Home
Nature et Progrès Belgique
Naturefriends Greece
NOAH – Friends of the Earth Denmark
Observatoire du principe pollueur-payeur
Ocean. Now!
OGM dangers
Organic Aquaculture – Denmark
Päästame Eesti Metsad (Save Estonia’s Forests)
Parents For Future Global
Permakultur Danmark, Denmark
Pesticide Action Network Europe
Pesticide Action Network Germany
Plastic Change
Plastic Soup Foundation
Plataforma Transgenicos Fora
POLLINIS
Polska Zielona Sieć
PowerShift
Pro Natura – Friends of the Earth Switzerland
Protect The Forest Sweden
ReCommon
Red de Acción sobre Plaguicidas y Alternativas en México (RAPAM) A.C.
SAFE Food Advocacy Europe
Sahita Institute, Indonesia
Schola Campesina Aps
Secrets Toxiques
Solidagro (Belgium)
SOMO – Centre for Research on Multinational Corporations
Stichting Zaadgoed
Stowarzyszenie Ekologiczne EKO-UNIA, Poland
SÜDWIND Institut (Germany)
The Lifescape Project
The Scarab Trust
Think Tank (Belgium)
Transnational Institute
TROCA – Plataforma por um Comércio Internacional Justo
UK Hazards Campaign
urgewald
Vitale Rassen (Belgium)
WomanHealth Philippines
Women Engage for a Common Future – WECF International
Xnet, Institute for Democratic Digitalisation (Spain)
Young Friends of the Treaty (YouFT)
Zelena akcija / FoE Croatia
ZERO – Association for the Sustainability of the Earth System
Zukunftskonvent Germany

NGT bilje: Zajednička izjava nevladinih organizacija za znanstveno utemeljenu procjenu rizika

Upozorenje: belgijska vlada želi požuriti s radikalnom deregulacijom

25. lipnja 2024.

Danas je objavljena zajednička izjava nevladinih organizacija koju je potpisala i udruga Zemljane staze, u kojoj se poziva na robusnu i znanstveno utemeljenu regulativu za biljke dobivene novim genetskim inženjeringom (New Genomic Techniques – NGT). Organizacije pozivaju zemlje članice EU da odbace prijedlog deregulacije NGT biljaka koji je predložila belgijska vlada. Očekuje se da će države članice glasovati sutra, malo prije kraja belgijskog predsjedanja Vijećem.

Nevladine udruge zahtijevaju da regulacija NGT biljaka i u budućnosti zahtijeva procjenu rizika u svakom slučaju. Potrebno je omogućiti nadzor i praćenje za sve biljke nakon što su uvedene na tržište te odvojiti uzgoj i proizvodnju hrane na način da se zaštite proizvođači koji koriste tradicionalne ne-GMO metode. Uredba bi također trebala predvidjeti odobravanje, praćenje i označavanje konačnih proizvoda.

Prema priopćenju, prijedlozi koje su iznijeli belgijska vlada, Europska komisija ili Europski parlament ne postižu taj cilj. Stoga nevladine udruge zahtijevaju da države članice EU sada razmotre prijedlog francuskog nadležnog tijela ANSES.

Prijedlog ANSES-a previđa “stablo odlučivanja” koje funkcionira unutar trenutne regulative o GMO-u i omogućuje prilagodbu procesa odobravanja i nadzora razvoju NGT biljaka. Prema ovom prijedlogu, procjena rizika “korak po korak” može se koristiti za stvarno ubrzanje donošenja odluka: započinje s uobičajenim prvim koracima procjene rizika, molekularnom karakterizacijom i sastavom biljke. U isto vrijeme, stablo odlučivanja može odgovarati cilju Komisije da prilagodi postupak odobravanja za različite razine rizika. Nadalje, uredba bi omogućila donositelju političkih odluka da nadgledaju i prate opseg ispuštanja u okoliš. Osim toga, podržali bi se transparentnost, suživot i izbor potrošača.

Ukratko, organizacije podržavaju prijedlog ANSES-a koji uključuje prilagodbu postojeće regulative specifičnostima NGT-a, bez dovođenja u opasnost prednosti postojećeg pravnog okvira.

Testbiotech upozorava da bi prijedlog koji je predložila belgijska vlada čak rezultirao mnogo radikalnijom deregulacijom NGT-a u usporedbi s izvornim tekstom Komisije. To bi drastično povećalo broj dopuštenih genetskih izmjena u NGT biljkama bez potrebe za procjenom rizika. Na primjer, u slučaju pšenice koja nasljeđuje 6 ili 8 kompleta kromosoma, bilo bi dopušteno do 120 ili 240 genetskih promjena umjesto 20 (kako je prvotno predložila Komisija). S druge strane, u slučaju NGT pšenice sa smanjenim sadržajem glutena s 35 genetskih promjena, Europska agencija za hranu i hranu za životinje EFSA došla je do zaključka da veliki broj mutacija daleko premašuje bilo koju biljku koja je prethodno procijenjena i zahtijeva nove pristupe u procjeni rizika .

Testbiotech smatra da ni 20 ni 240 genetskih promjena nisu čvrsta osnova za donošenje bilo kakvih zaključaka o sigurnosti. Umjesto toga, u svakom slučaju, tvrtka mora dostaviti podatke za procjenu rizika korak po korak.