Unatoč snažnim upozorenjima znanstvenika i organizacija civilnog društva, Europska komisija potvrdila je prijedlog kojim se uvodi mogućnost neograničenog odobravanja određenih pesticida. Riječ je o značajnom slabljenju postojećeg zakonodavstva EU o pesticidima, u trenutku kada kemijski intenzivna poljoprivreda već ima ozbiljne negativne posljedice za poljoprivrednike, ekosustave i javno zdravlje.
Već krajem studenoga procurio je nacrt prijedloga koji je predviđao mogućnost neograničenog odobrenja za čak do 90% aktivnih tvari, uključujući ne samo biološka sredstva, već i sintetske i toksične pesticide, poput glifosata i acetamiprida. Taj je prijedlog izazvao snažnu reakciju građana, znanstvenika i organizacija civilnog društva diljem Europe, koji su pozvali Komisiju da ga u potpunosti povuče.
Nakon tog pritiska i intenzivnih internih rasprava, Komisija je u konačnoj verziji donekle ublažila pristup. Predviđa se ciljana ponovna procjena za tvari kod kojih su uočene nesigurnosti ili nedostatak podataka, kao i za tvari označene kao „kandidati za zamjenu“. Također, Komisija bi trebala identificirati skupine tvari s neograničenim odobrenjem za koje bi se ipak provela obnova odobrenja.
Međutim, i u ovom ublaženom obliku prijedlog i dalje potkopava ključne temelje EU zakonodavstva o pesticidima.
Predstavnici organizacija koje se bave ovom temom upozoravaju da je Komisija pod pritiskom javnosti odustala od najekstremnijih rješenja, ali da predložene promjene i dalje nisu dovoljne za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša. Ističe se i da prijedlog ostaje snažno pod utjecajem interesa industrije pesticida, dok će posljedice najviše osjetiti upravo poljoprivrednici i ruralne zajednice koje su dugoročno izložene štetnim kemikalijama.
Znanstvena istraživanja sve više potvrđuju da učinci sintetskih pesticida daleko nadilaze ciljane organizme te utječu i na ljude i na okoliš. Odustajanje od sustavne ponovne procjene znači prihvaćanje pristupa u kojem se šteta tolerira dok se ne dokaže, što je u suprotnosti s načelom predostrožnosti na kojem se temelji EU politika zaštite zdravlja i okoliša.
Dodatno zabrinjava što prijedlog:
- ograničava mogućnost država članica da koriste najnovije znanstvene spoznaje u procjeni pesticida,
- proširuje iznimke za odobravanje pesticida koji ne zadovoljavaju sigurnosne standarde,
- produžuje razdoblja u kojima se zabranjeni pesticidi još uvijek mogu koristiti,
- olakšava ponovno svrstavanje opasnih tvari u kategoriju „niskog rizika“,
- širi definiciju bioloških sredstava na način koji uključuje i sintetske analoge s potencijalno različitim rizicima,
- te otvara mogućnost šire uporabe zračnog prskanja putem dronova, što nosi dodatne rizike za okoliš i zdravlje ljudi.
Zajednički učinak ovih promjena je zabrinjavajući: omogućuje se dulji ostanak opasnih tvari na tržištu, čak i kada su rizici već poznati.
Nedavno je i skupina znanstvenika iz područja zdravlja, toksikologije i ekologije uputila Europskoj komisiji apel da odustane od ovih planova i ne slabi postojeće zakonodavstvo.
Udruga Zemljane staze pridružuje se pozivu da Europski parlament i države članice zaustave ovo slabljenje zaštite zdravlja i okoliša. Umjesto toga, potrebno je usmjeriti napore na dosljednu i bržu provedbu postojećih pravila te aktivno podržati poljoprivrednike u prijelazu na održive sustave bez opasnih pesticida.
Europa treba politike koje smanjuju ovisnost o pesticidima, a ne one koje je produbljuju za desetljeća koja dolaze.
