PFAS spojevi se ne razgrađuju lako, postojani su u našem okolišu i bioakumuliraju se u živim organizmima, uključujući ljude, do razina koje mogu izazvati štetne učinke. Neki od njih također su vrlo mobilni i lako ulaze u površinske i podzemne vode, uključujući i pitku vodu. Ovo postavlja pitanja o dugoročnim zdravstvenim utjecajima kronične izloženosti PFAS spojevima na ljude i ekosustave. Dok se za neke PFAS spojeve sumnja da su kancerogeni, drugi su povezani s problemima u razvoju djece, a mnogi pokazuju štetne učinke čak i pri niskim koncentracijama, utječući, između ostalog, na imunološki i endokrini sustav. Postojanost PFAS spojeva i bioakumulativnost također izazivaju zabrinutost oko pitanja nepovratnosti onečišćenja okoliša PFAS-om za buduće generacije.
Iako je neprihvaćeno da se PFAS spojevi koriste u raznim potrošačkim proizvodima (tave, tekstil, ambalaža za hranu itd.), manje je poznato da se PFAS pesticidi namjerno prskaju po usjevima. Hrana je sustavan i izravan put izloženosti građana ovim spojevima. Do danas je u Europskoj uniji odobreno korištenje 37 PFAS pesticida. Neki su samo postojani, a drugi se razgrađuju na postojane metabolite, poput trifluoroctene kiseline (TFA).
”Usprkos poznatim negativnim učincima ovih spojeva na zdravlje ljudi i na okoliš, regulatorna tijela EU-a su odobrila korištenje ovih tvari, što je suprotno Uredbi o pesticidima.
Što je još više zabrinjavajuće, prijedlogom zabrane PFAS spojeva u EU planira se izuzeće za PFAS pesticide. Naime, regulatorna tijela predložila su izuzimanje aktivnih tvari koje se koriste u pesticidima iz predviđenog prijedloga za postupno ukidanje PFAS-a, pod pretpostavkom da su one dovoljno regulirane postojećim Zakonom o pesticidima.”, rekla je Tara Glaser, volonterka udruge Zemljane staze.
| Izvješće „Toksična žetva”, otkriva prisustvo PFAS spojeva u voću i povrću zbog pogrešnog sustava procjene pesticida. Kriteriji postojanosti aktivnih tvari i njihovih metabolita nisu pravilno razmatrani prilikom procesa odobravanja. Štoviše, drugi važni aspekti procjene rizika aktivnih tvari, uključujući procjenu njihovih potencijalnih svojstava za izazivanje endokrinih poremećaja, utjecaja na okoliš i kronične toksičnosti, loše su procijenjeni. Ovo rezultira neopravdanom i zabrinjavajućom izloženošću ljudi i okoliša PFAS pesticidima, što je u suprotnosti s načelom predostrožnosti. Prvobitno je izvješće objavljeno u veljači ove godine u suradnji organizacija PAN Europe i Générations Futures, a sada je dopunjeno podacima za Hrvatsku i Italiju, u suradnji s organizacijama ISDE Italia i Zemljane staze. Izvješće preuzmite ovdje: |
Sažetak Izvješća dostupan je na stranici udruge Zemljane staze.
Izvješće se temelji na službenim podacima iz nacionalnih programa praćenja ostataka pesticida u hrani u zemljama članicama EU. Samo nasumično uzorkovani proizvodi uključeni su u studiju kako bi se ispitala izloženost koja je reprezentativna za potrošače u EU-u. Odabrano je voće i povrće koje se najčešće konzumira. Analiza je provedena na razini Europske unije (agregacija svih nacionalnih podataka), ali i na razini 10 različitih država članica (Austrija, Belgija, Francuska, Hrvatska, Italija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Nizozemska, Španjolska).
Per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS) su skupina kemikalija koje je stvorio čovjek i koriste se u širokom rasponu potrošačkih proizvoda i industrijskih primjena od 1950-ih. Njihova popularnost i raširena upotreba proizlaze iz njihovih svojstava odbijanja vode i ulja. Ove karakteristike visokih performansi, međutim, imaju svoju cijenu. Desetljećima je znanstvena zajednica upozoravala na problem postojanosti i potencijalne toksičnosti ovih kemikalija, kojima je izloženost gotovo neizbježna zbog njihove široke rasprostranjenosti.
“Ovim Izvješćem pozivamo nadležne zakonodavne, obrazovne i zdravstvene institucije u Hrvatskoj da stave problem onečišćenja, kao i izloženosti PFAS spojevima visoko na dnevni red.Nedavno obavljeno testiranje vode u organizaciji udruge Zemljane staze pokazalo je sadržaj TFA kiseline, metabolita PFAS spojeva, u vodi rijeke Save nizvodno od Zagreba, iznad dopuštenih količina.
Stoga pozivamo Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, kao i ostale zavode u Republici Hrvatskoj da prepoznaju pojavu PFAS spojeva u okolišu kao relevantan problem i da započnu s mjerenjem onečišćenja okoliša ovim spojevima.”, izjavila je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.
Sažetak podataka za Hrvatsku (2014 – 2021)(više detalja dostupno je u tehničkom izvješću)
U Hrvatskoj je u sedam godina udio kontaminiranog voća porastao je za 534% u usporedbi s europskim prosjekom od 220%, te za 2704% za povrće u usporedbi s europskim prosjekom od 247%. Unatoč ovom velikom porastu, prosječni udio kontaminiranog voća uzgojenog u Hrvatskoj i dalje je ispod europskog prosjeka od 20%, na 8%. Međutim, za povrće je jednak europskom prosjeku za povrće, pri čemu 12% proizvoda uzgojenih u Hrvatskoj sadrži ostatke barem jednog PFAS pesticida.
10,6% od 847 uzoraka voća sadržavalo je ostatke najmanje jednog PFAS pesticidaMaksimalni broj PFAS pesticida otkrivenih u jednom uzorku voća bio je 3Udio uzoraka voća kontaminiranih ostacima PFAS pesticida porastao je s 1,5% u 2014. na 14,7% u 2021. – 534% u sedmogodišnjem razdoblju.
Udio uzoraka povrća kontaminiranih ostacima PFAS pesticida porastao je s 0,8% u 2014. na 14,6% u 2021. – 2704% u sedmogodišnjem razdoblju.
Voće i povrće proizvedeno u Hrvatskoj
U 2021. godini ostaci PFAS pesticida otkriveni su u 8% svih uzoraka voća u Hrvatskoj, uzgojenog u Hrvatskoj. Jabuke (15% uzoraka), dinje (10% uzoraka) i jagode (10% uzoraka) bile su najčešće kontaminirano voće
U 2021. godini ostaci PFAS pesticida otkriveni su u 12% svih uzoraka povrća uzgojenog u Hrvatskoj. Krastavci (33% uzoraka), mrkva (21% uzoraka) i paprika (10% uzoraka) su najčešće kontaminirano hrvatsko povrće.
Uvozno voće i povrće
U 2021. godini ostaci PFAS pesticida otkriveni su u 22% voća uvezenog u Hrvatsku. Jagode (54% uzoraka), breskve (50%) i banane (28%) bile su najčešće kontaminirano voće.
U 2021. jedino povrće uvezeno u Hrvatsku koje su hrvatske nadležne institucije uzorkovale u dovoljnim količinama za generiranje značajne statistike bile su paprika (50% uzoraka), mrkva (8% uzoraka), brokula i špinat. U brokuli i špinatu nisu pronađeni ostaci PFAS pesticida.
