Što europski građani misle o upotrebi pesticida, i točnije: što misle o glifosatu? Zamolili smo IPSOS da provede online reprezentativno ispitivanje javnog mnijenja u šest zemalja: Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj. Rezultati potpune ankete bit će predstavljeni kasnije u rujnu. Izdvojili smo pitanje o glifosatu jer je obnova najkorištenijeg europskog herbicida tema žestoke rasprave i o njemu će se raspravljati na Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje (SCoPAFF) Vijeća EU-a 15. rujna, a glasovanje se očekuje u listopadu.
Ispitanicima je postavljeno sljedeće pitanje:
“Jedan od najčešće korištenih pesticida u EU zove se glifosat (npr. Roundup). Stručnjaci se trenutno ne slažu oko zdravstvenih rizika povezanih s glifosatom. Jedno javno tijelo klasificiralo je glifosat kao “vjerojatno kancerogen” (tj. da može izazvati rak kod ljudi). Drugo javno tijelo klasificiralo je glifosat kao “vjerojatno nije kancerogen”.
S obzirom na ova različita mišljenja, što je od sljedećeg najbliže vašem vlastitom stavu?”
• Korištenje glifosata treba i dalje biti dopušteno u EU
• Korištenje glifosata treba zabraniti u EU
U 6 država članica EU-a obuhvaćenih ovvim ispitivanjem, istraživanje je pokazalo da blizu dvije trećine (62%) ispitanika vjeruje da bi se uporaba glifosata trebala zabraniti u EU-u, dok 14% građana vjeruje da bi uporaba glifosata trebala i nadalje biti dozvoljena u EU. Gotovo 1 od 4 ispitanika (24%) nije izrazio mišljenje o pitanju upotrebe glifosata.
Ako pogledamo pojedinačne zemlje vidimo sljedeću sliku:
Manje od dvoje od deset ispitanika u šest ispitanih zemalja slaže se da bi uporaba glifosata i dalje trebala biti dopuštena u EU.
Između pet i sedam od deset ispitanika u šest ispitanih zemalja slaže se da bi upotrebu glifosata trebalo zabraniti u EU.
Postupak obnove glifosata
EU autorizacija glifosata završava u prosincu 2023. Proizvođači su zatražili obnovu. EFSA je 6. srpnja 2023. izdala svoj dugo očekivani Zaključak o procjeni utjecaja glifosata na zdravlje ljudi, životinja i okoliš. Europska agencija za sigurnost hrane istaknula je da su još nedovršene: procjena potencijalne genotoksičnosti nečistoća, procjena rizika za potrošače i procjena rizika za vodene biljke. Međutim, unatoč prazninama u podacima koje je utvrdila EFSA, Agencija izjavljuje da nema “kritičnih područja zabrinutosti” za zdravlje ljudi, životinja i okoliša u vezi s uporabom glifosata u poljoprivredi. Zaključci EFSA-e razbjesnili su organizacije civilnog društva, koje osuđuju političku odluku da se odgovornost prebaci na Komisiju i države članice.
Europska komisija je temeljem mišljenja EFSA-e predložila obnovu. Slijede rasprave između predstavnika država članica EU-a u SCoPAFF odboru kako bi se postigao dogovor i glasovalo o prijedlogu Komisije. Prva rasprava održat će se 15. rujna.
Ako tijekom glasovanja kvalificirana većina država članica podrži prijedlog, odobrenje za obnovu bit će odobreno. Ako je postignuta jednsotavna većina, Europska komisija ga može uputiti Odboru za žalbe.
Kraj ove toksične priče
U 2017. više od milijun europskih građana zahtijevalo je zabranu glifosata u okviru Europske građanske inicijative. Umjesto zabrane, dopušteno je masovno korištenje otrovne tvari tijekom sljedećih 5 godina, čćime je omogućeno ugrožavanje našeg zdravlja, trovanje voda i tla i desetkovanje bioraznolikosti. Rečeno nam je da su te godine bile potrebne za postupno ukidanje glifosata. Vrijeme je isteklo i sada je došlo vrijeme da se jednom zauvijek završi ova toksična priča.
O IPSOS-u i anketi
IPSOS – Institut Public de Sondage d’Opinion Secteur) je multinacionalna tvrtka za istraživanje tržišta i savjetovanje sa sjedištem u Parizu, Francuska. Ipsos je jedna od tri najveće svjetske tvrtke za istraživanje tržišta i savjetovanje te trenutno jedina tako velika globalna tvrtka kojom prvenstveno upravljaju istraživači. Sa sjedištem u Parizu, ima preko 19.000 zaposlenika u 90 zemalja.
Istraživanje je provedeno između 3. i 10. kolovoza 2023. u šest država članica EU-a: Francuskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Španjolskoj i Danskoj. U svakoj su zemlji ciljana populacija bile odrasle osobe u dobi od 18 i više godina, a ciljana veličina uzorka bila je 1000 po zemlji. Ukupno je obavljeno 6059 intervjua u šest zemalja.
Anketa je provedena uporabom računalno potpomognutog web intervjuiranja (CAWI) ili online metodologije, s uzorkom izvučenim iz Ipsosovih nevjerojatnih/dobrovoljnih mrežnih pristupnih ploča. Potencijalni ispitanici odabrani su slučajnim odabirom, uz primijenjene kvote kako bi se osigurao reprezentativan uzorak. Kvotno uzorkovanje ima za cilj predstaviti glavne karakteristike populacije od interesa uzorkovanjem proporcionalne količine svake od njih. Za ovaj projekt postavljene su kvote i praćen je profil uzorka u nastajanju u smislu spola, dobi i regije (bez međusobnog povezivanja), na temelju najnovijih dostupnih statistika stanovništva.
Kako bi se osigurao homogeni pristup u svim zemljama i smanjile potencijalne pogreške, programiranje upitnika, čišćenje podataka i analiza bili su potpuno centralizirani. Korektivni ponderi nakon ankete primijenjeni su na podatke na sljedeći način: 1) ponderi “u zemlji” ili nacionalni ponderi primijenjeni su za svaku zemlju u kojoj je provedeno istraživanje, na temelju spola, dobne skupine i geografske regije; 2) ponderi između zemalja izračunati su kako bi se omogućilo dobivanje procjena za cijeli uzorak i za bilo koju kombinaciju zemalja tako da bi ponderirana veličina uzorka za svaku zemlju bila proporcionalna veličini njezinog prihvatljivog stanovništva.