Zemljane staze / Earth Trek

Što europski građani misle o upotrebi pesticida, i točnije: što misle o glifosatu? Zamolili smo IPSOS da provede online reprezentativno ispitivanje javnog mnijenja u šest zemalja: Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj. Rezultati potpune ankete bit će predstavljeni kasnije u rujnu. Izdvojili smo pitanje o glifosatu jer je obnova najkorištenijeg europskog herbicida tema žestoke rasprave i o njemu će se raspravljati na Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje (SCoPAFF) Vijeća EU-a 15. rujna, a glasovanje se očekuje u listopadu.

Ispitanicima je postavljeno sljedeće pitanje:
“Jedan od najčešće korištenih pesticida u EU zove se glifosat (npr. Roundup). Stručnjaci se trenutno ne slažu oko zdravstvenih rizika povezanih s glifosatom. Jedno javno tijelo klasificiralo je glifosat kao “vjerojatno kancerogen” (tj. da može izazvati rak kod ljudi). Drugo javno tijelo klasificiralo je glifosat kao “vjerojatno nije kancerogen”.
S obzirom na ova različita mišljenja, što je od sljedećeg najbliže vašem vlastitom stavu?”

• Korištenje glifosata treba i dalje biti dopušteno u EU
• Korištenje glifosata treba zabraniti u EU

U 6 država članica EU-a obuhvaćenih ovvim ispitivanjem, istraživanje je pokazalo da blizu dvije trećine (62%) ispitanika vjeruje da bi se uporaba glifosata trebala zabraniti u EU-u, dok 14% građana vjeruje da bi uporaba glifosata trebala i nadalje biti dozvoljena u EU. Gotovo 1 od 4 ispitanika (24%) nije izrazio mišljenje o pitanju upotrebe glifosata.

Ako pogledamo pojedinačne zemlje vidimo sljedeću sliku:
Manje od dvoje od deset ispitanika u šest ispitanih zemalja slaže se da bi uporaba glifosata i dalje trebala biti dopuštena u EU.

Između pet i sedam od deset ispitanika u šest ispitanih zemalja slaže se da bi upotrebu glifosata trebalo zabraniti u EU.

Postupak obnove glifosata

EU autorizacija glifosata završava u prosincu 2023. Proizvođači su zatražili obnovu. EFSA je 6. srpnja 2023. izdala svoj dugo očekivani Zaključak o procjeni utjecaja glifosata na zdravlje ljudi, životinja i okoliš. Europska agencija za sigurnost hrane istaknula je da su još nedovršene: procjena potencijalne genotoksičnosti nečistoća, procjena rizika za potrošače i procjena rizika za vodene biljke. Međutim, unatoč prazninama u podacima koje je utvrdila EFSA, Agencija izjavljuje da nema “kritičnih područja zabrinutosti” za zdravlje ljudi, životinja i okoliša u vezi s uporabom glifosata u poljoprivredi. Zaključci EFSA-e razbjesnili su organizacije civilnog društva, koje osuđuju političku odluku da se odgovornost prebaci na Komisiju i države članice.

Europska komisija je temeljem mišljenja EFSA-e predložila obnovu. Slijede rasprave između predstavnika država članica EU-a u SCoPAFF odboru kako bi se postigao dogovor i glasovalo o prijedlogu Komisije. Prva rasprava održat će se 15. rujna.
Ako tijekom glasovanja kvalificirana većina država članica podrži prijedlog, odobrenje za obnovu bit će odobreno. Ako je postignuta jednsotavna većina, Europska komisija ga može uputiti Odboru za žalbe.

Kraj ove toksične priče

U 2017. više od milijun europskih građana zahtijevalo je zabranu glifosata u okviru Europske građanske inicijative. Umjesto zabrane, dopušteno je masovno korištenje otrovne tvari tijekom sljedećih 5 godina, čćime je omogućeno ugrožavanje našeg zdravlja, trovanje voda i tla i desetkovanje bioraznolikosti. Rečeno nam je da su te godine bile potrebne za postupno ukidanje glifosata. Vrijeme je isteklo i sada je došlo vrijeme da se jednom zauvijek završi ova toksična priča.

---

O IPSOS-u i anketi

IPSOS – Institut Public de Sondage d’Opinion Secteur) je multinacionalna tvrtka za istraživanje tržišta i savjetovanje sa sjedištem u Parizu, Francuska. Ipsos je jedna od tri najveće svjetske tvrtke za istraživanje tržišta i savjetovanje te trenutno jedina tako velika globalna tvrtka kojom prvenstveno upravljaju istraživači. Sa sjedištem u Parizu, ima preko 19.000 zaposlenika u 90 zemalja.

Istraživanje je provedeno između 3. i 10. kolovoza 2023. u šest država članica EU-a: Francuskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Španjolskoj i Danskoj. U svakoj su zemlji ciljana populacija bile odrasle osobe u dobi od 18 i više godina, a ciljana veličina uzorka bila je 1000 po zemlji. Ukupno je obavljeno 6059 intervjua u šest zemalja.

Anketa je provedena uporabom računalno potpomognutog web intervjuiranja (CAWI) ili online metodologije, s uzorkom izvučenim iz Ipsosovih nevjerojatnih/dobrovoljnih mrežnih pristupnih ploča. Potencijalni ispitanici odabrani su slučajnim odabirom, uz primijenjene kvote kako bi se osigurao reprezentativan uzorak. Kvotno uzorkovanje ima za cilj predstaviti glavne karakteristike populacije od interesa uzorkovanjem proporcionalne količine svake od njih. Za ovaj projekt postavljene su kvote i praćen je profil uzorka u nastajanju u smislu spola, dobi i regije (bez međusobnog povezivanja), na temelju najnovijih dostupnih statistika stanovništva.

Kako bi se osigurao homogeni pristup u svim zemljama i smanjile potencijalne pogreške, programiranje upitnika, čišćenje podataka i analiza bili su potpuno centralizirani. Korektivni ponderi nakon ankete primijenjeni su na podatke na sljedeći način: 1) ponderi “u zemlji” ili nacionalni ponderi primijenjeni su za svaku zemlju u kojoj je provedeno istraživanje, na temelju spola, dobne skupine i geografske regije; 2) ponderi između zemalja izračunati su kako bi se omogućilo dobivanje procjena za cijeli uzorak i za bilo koju kombinaciju zemalja tako da bi ponderirana veličina uzorka za svaku zemlju bila proporcionalna veličini njezinog prihvatljivog stanovništva.

Zabrana glifosata nužna radi zaštite kvalitete vode i vodenih ekosustava

Glifosat je posvuda. Pronađen je u ljudskom urinu, kućnoj prašini, tlu i površinskim vodama. Prisutnost glifosata kao onečišćivača u vodenim ekosustavima izrazito zabrinjava po pitanju kvalitete vodnih resursa i izloženosti različitih vodenih vrsta. I glifosat i njegov metabolit AMPA identificirani su kao glavni rizici (1) za vodeni okoliš.

Glifosat i njegov metabolit AMPA nalaze se u površinskim vodama u 11 od 12 ispitanih zemalja diljem Europe, čak i izvan sezone primjene pesticida. Od Poljske do Portugala, od Belgije do Bugarske, naše su vode onečišćene ovim herbicidom. Ovo je uznemirujući nalaz u novom izvješću organizacije PAN Europe i Europskih zelenih. Kontaminacija predstavlja značajnu prijetnju vodenim organizmima i uzrokuje nepotrebne troškove za europske vodovodne tvrtke. Činjenica da su uzorci vode uzeti u periodu “van sezone” u poljoprivredi u većini zemalja ukazuje nasveprisutnu kontaminaciju glifosatom. Studija također baca svjetlo na nedostatak europskog sustava praćenja površinskih voda, otkrivajući kritičnu regulatornu prazninu u zaštiti naših vodnih resursa.

Prekoračenje sigurnosnog praga za ljudsku potrošnju u vodi

Glifosat i/ili AMPA otkriveni su iznad granice kvantifikacije od 0,2 μg/L (LOQ) u 17 od 23 uzorka riječne vode (74%), iz 11 od 12 zemalja. Uzorci riječne vode iz Austrije, Belgije, Bugarske, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Mađarske, Nizozemske, Španjolske, Poljske i Portugala bili su kontaminirani jednom od ovih tvari. Jedino u Sloveniji nisu otkriveni glifosat ili AMPA. Uzorci su uzeti u drugoj polovici listopada 2022.

Uzimajući u obzir da je sigurnosna granica vode za piće samo za glifosat 0,1 μg/L, pet od 23 uzorka vode (22%) prikupljenih u Austriji, Španjolskoj, Poljskoj i Portugalu sadržavalo je glifosat u razinama koje nisu prikladne za ljudsku konzumaciju. Uzorak u Portugalu sadržavao je 3 µg/L, što je 30 puta više od granice vode za piće.

Gergely Simon, viši službenik za pitanja o kemikalijama u PAN Europe, rekao je: “Ovi rezultati naglašavaju da trenutna upotreba herbicida na bazi glifosata dovodi do raširene i neizbježne izloženosti ovoj opasnoj tvari. Europska zabrana glifosata je hitna kako bismo zaštitili kvalitetu naših voda i ekosustava.”

“EFSA u svom izvješću o glifosatu savjetuje produljenje dozvole glifosatu, unatoč činjenici da u istom izvješću navode problem nedostajanja relevantnih podataka i postojanje neodgovoreih pitanja koja trebaju determinirati sigurnost, odnosno, opasnosti korištenja ovog pesticida. U istom izvješću EFSA prepoznaje neurotoksični potencijal glifosata i negativan utjecaj glifosata na mikrobiom, ali ne smatra tu činjenicu zabrinjavajućom – što opravdava sumnje građana u ispravnost rada ove europske institucije čija je svrha zaštita zdravlja građana.”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze

“Upotreba glifosata je znatno porasla i stalno raste od uvođenja GM usjeva 1995. u SAD-u. Nacrt nove uredbe Europske komisije objavljen 05.07.23., kojom bi EU trebala regulirati novu generaciju genetski modificiranih organizama (GMO) proizvedenih tzv. novim genomskim tehnikama (NGT), predviđa značajno razvodnjavanje postojećeg regulatornog režima – pa time i odobrenje novih GM usjeva tolerantnih na herbicide, iako su u ranijem nacrtu oni trebali biti isključeni iz ovog. To znači još više glifosata i drugih herbicida na našim poljima i u okolišu, a ne smanjenje.
Zabrinjavajuće je i širenje dezinformacija da će poljoprivreda bez glifosata propasti i da nam je neophodan u poljoprivrednim granama poput voćarstva. U trajnim nasadima sigurna, jednostavna i netoksična alternativa glifosatu je košnja.”, komentirala je suradnica na izradi ovog izvješća, Silvija Kolar-Fodor, udruga Biovrt – u skladu s prirodom

AMPA kao zaseban problem

Uzorci iz Austrije, Belgije, Poljske, Španjolske i Portugala, pokazali su koncentracije glifosata ili metabolita AMPA iznad 1 μg/L. Zabrinjavajuće je da su 3 uzorka imala kontaminaciju iznad 3 μg/L. Najveća izmjerena koncentracija bila je 3,9 µg/L za AMPA-u u Poljskoj.

Iznenađuje činjenica da AMPA-u, glavni metabolit glifosata, Europska komisija trenutačno ne smatra relevantnim metabolitom za vodu za piće, a granica od 0,1 μg/L vode za piće ne vrijedi u mnogim zemljama EU. Time su dozvoljeni sadržaji visokih i potencijalno štetnih koncentracija AMPA-e u vodi.

Ovo nije usklađeno s nedavno objavljenim dokumentom ‘Peer Review on glyphosate’ (2), gdje EFSA jasno navodi da “Što se tiče opće toksičnosti, AMPA i N-acetil AMPA pokazuju sličan kvalitativni i kvantitativni toksikološki profil kao glifosat” i AMPA je postojanija (3) od glifosata u okolišu.

Štete na vodenim ekosustavima

Znanstveni dokazi pokazuju da glifosat i AMPA predstavljaju značajan rizik za vodene ekosustave, u koncentracijama koje je studija PAN Europe otkrila u okolišu. Utvrđeno je da čak i niske razine glifosata utječu na rast i razvoj ključnih vodenih vrsta, od biljaka i algi, do riba i vodozemaca, što ukazuje na rizike produljene izloženosti vodenog okoliša. Izloženost herbicidima na bazi glifosata, koji također sadrže surfaktante i druge koformulante, obično je još toksičnija od samog glifosata. Kontinuirana izloženost herbicidima na bazi glifosata ne samo da smanjuje kvalitetu vode, već ugrožava i naše ekosustave i njihovo funkcioniranje.

Glifosat je klasificiran (4) kao otrovan za vodene organizme, s dugotrajnim učincima (Aquatic Chronic 2; H411). Postoje znanstveni dokazi koji opravdavaju višu klasifikaciju kronične toksičnosti u vodi u kategoriju 1. Prema europskom zakonodavstvu o pesticidima, uporaba pesticida ne bi trebala imati negativan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja ili na okoliš. Tu su uključene najranjivije grupe, djeca i bebe, kao i biološka raznolikost i ekosustavi.

EFSA utvrđuje nedostatke podataka o toksičnosti za vodeni okoliš

EFSA-in nedavni Zaključak o glifosatu utvrdio je nedostajanje podataka (5) u vezi s njegovom toksičnošću za vodeni okoliš. Ove praznine u podacima, neovisne studije o utjecaju glifosata i AMPA-e na vodeni život i naši nalazi u vezi s trenutačnim razinama kontaminacije naših površinskih voda glifosatom i AMPA-om pokazuju da kriteriji za odobrenje nisu ispunjeni.

(1) https://www.intechopen.com/chapters/67798

(2) https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/8164

(3) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5874776/

(4) https://echa.europa.eu/en/registry-of-clh-intentions-until-outcome/-/dislist/details/0b0236e185e41a77

(5) https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/8164 str 23.

“a data gap for addressing the risk to aquatic macrophytes due to contact exposure via spray drift of glyphosate was identified and this resulted in an assessment not finalised”

“For chronic exposure to glyphosate, a proper comparison between fish and amphibians could not be carried out, since relevant and reliable chronic endpoints for amphibians were not available. A full comparability between fish and aquatic stages of amphibians would anyway be hampered by the different response types being measured for the two groups.”

Sažetak:

Grupa Greens/EFA, u suradnji s Pesticide Action Network Europe, njezinim članovima i koalicijom Stop-Glyphosate, započela je studiju uzorkovanja vode u 12 europskih zemalja u listopadu 2022. Cilj ove inicijative uzorkovanja provedene nakon poljoprivredne sezone bio je rasvijetliti razmjere onečišćenja koje proizlazi iz trenutne upotrebe herbicida na bazi glifosata u Europi. Uzorci su uzeti krajem listopada 2022., što je kraj glavne sezone u mnogim europskim zemljama.

U zapanjujućem otkriću, glifosat ili njegov metabolit AMPA otkriven je iznad 0,2 μg/L u 17 od 23 uzorka riječne vode (74%) iz 11 od 12 zemalja.  Potrebno je naglasiti da je uzorak u Sloveniji uzet iz malog riječnog toka, a Drava, u kojoj su otkriveni metaboliti glifosata, protječe kroz Sloveniju.

Pet od 23 uzorka riječne vode (22%) prikupljenih u Austriji, Španjolskoj, Poljskoj i Portugalu sadržavalo je razine samog glifosata koje prelaze sigurnu granicu od 0,1 μg/L za aktivne tvari pesticida i njihove metabolite u vodi za piće, što ih čini neprikladnima za ljudsku prehranu. U propisima EU-a za pitku vodu nedostaje ograničenje za AMPA metabolit.

Ova su otkrića zabrinjavajuća s obzirom na znanstvene dokaze koji ukazuju na rizike koje glifosat i AMPA predstavljaju za vodene ekosustave, uključujući koncentracije koje su izmjerene. Ovi rezultati i znanstveni podaci i podaci praćenja o kontaminaciji naših voda glifosatom naglašavaju da trenutna uporaba proizvoda na bazi glifosata može dovesti do raširene i gotovo neizbježne izloženosti ovoj opasnoj tvari. Europska zabrana je hitna kako bi se zaštitila kvaliteta naših voda i naših ekosustava. Europska komisija i države članice trebale bi izdati zabranu obnavljanja dozvole za glifosat i postupno ukinuti upotrebu proizvoda na bazi glifosata.

Poziv na djelovanje

Kako bi se pozabavili dalekosežnim posljedicama na kvalitetu vode i štetnim učincima uočenim na širokom spektru vrsta, uključujući ljude, imperativ je da se Europska komisija i države članice EU-a usprotive obnavljanju dozvole za glifosat i poduzmu odlučne korake kako bi postupno ukinuli upotrebu proizvoda na bazi glifosata:

– Odbacivanje prijedloga za produljenje dozvole za korištenje glifosata od strane Europske komisije i država članica i postupno ukidanje upotrebe proizvoda na bazi glifosata zbog široko rasprostranjenog utjecaja na kvalitetu voda i štetnih učinaka povezanih s izloženošću u širokom rasponu vrsta uključujući ljude.

– Usvajanje prijedloga Komisije o Uredbi o održivoj uporabi proizvoda za zaštitu bilja, kojom se postavljaju pravno obvezujući ciljevi za prepolovljenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida do 2030. i zabrana uporabe svih kemijskih pesticida u osjetljivim područjima kojima se koristi šira javnost i koji su od ekološkog značaja. Pesticidi se ne smiju koristiti na udaljenosti od 50 m od ovih prostora, ili kako neka istraživanja preporučuju, 100 m, kako bi se osigurala njihova zaštita.

– Postavljanje standarda kvalitete okoliša (EQS) za glifosat i AMPA-u u površinskim vodama na istoj razini kao i za vodu za piće (0,1 μg/L), kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i bioraznolikost u vodenim ekosustavima.

– Uključivanje svih studija znanstvene literature u procjenu toksičnosti proizvoda na bazi glifosata, s obzirom na to da su često proizvodi na bazi glifosata puno toksičniji za određene vrste od samog glifosata.

– Izmjena klasifikacije kronične toksičnosti za vodeni okoliš iz kategorije 2 u kategoriju 1 jer glifosat može uzrokovati štetne učinke na vodene organizme u koncentracijama ispod 0,1 mg/L.

Dana 27.07.2023, predstavnici udruge Zemljane staze, zajedno s dr. Valerijem Vrčekom i predstavnikom Udruge biofila Hrvatske, razgovarali su s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom, Žanom Žalac, voditeljicom odjela za registraciju SZB, i Sandrom Zokić, ravnateljicom Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište.

Ministrica Vučković, na žalost, nije prisustvovala sastanku, što izaziva dodatnu zabrinutost te nameće pitanje stavlja li ministrica pitanje obnavljanja odobrenja glifozatu dovoljno visoko na listu prioriteta.

Na sastanku smo prezentirali rezultate studija koje upozoravaju na opasnost koju glifosat predstavlja za zdravlje ljudi i za okoliš. Također smo upozorili na trenutačni proces obnavljanja dozvole glifosatu u EU koji odstupa od demokratskin počela EU, a na štetu građana, te prirode i okoliša, dok je preporuka EFSA-e da se nastavi s postupkom odobravanja odobrenja, u suprotnosti s načelom predostrožnosti zbog niza nedostatnih podataka u EFSA-inom izvješću.

Odredbe Uredbe (EZ) 1107/2009 temelje se na načelu predostrožnosti kako bi se osiguralo da aktivne tvari ili proizvodi koji se stavljaju na tržište ne utječu negativno na zdravlje ljudi, životinja i okoliš (Uredba 1107/2009, čl. 1, st. 4). Dostupna je velika količina znanstvenih dokaza koji pokazuju da glifosat (i proizvodi na bazi glifosata) mogu biti štetni za ljude i neciljane vrste, pokazujući da nisu ispunjeni kriteriji odobrenja utvrđeni u članku 4. Uredbe 1107/2009. Unatoč tome, Komisija nastavlja s obnavljanjem odobrenja, što je vrlo alarmantno, posebno s obzirom na široku upotrebu glifosata.

Državnom tajniku Majdaku predali smo peticiju udruge Zemljane staze kojom građani RH pozivaju ministricu i ministre da ne podrže obnovu odobrenja glifosatu, izražavajući zabrinutost zbog upotrebe ovog opasnog pesticida.

Donosimo nekoliko izjava potpisnika peticije koji objašnjavaju zašto su podržali peticiju:

“Smatram da se generalno trebamo preispitati o tome sto sve unosimo u sebe i kako trujem svoj okoliš. Svjedočim Parkinsonovoj bolesti kod oca i raka crijeva kod majke. Definitivno podržavam svaku aktivnost koja doprinosi zdravlju.” “Ja sam organski poljoprivrednik, moja dužnost je prenijeti znanje i iskustvo o tome što bi poljodjelstvo trebalo biti za zdravlje našeg planeta i tla koje hrani sva živa bića. Stoga bi svi koji znaju posljedice korištenja jakih kemikalija za proizvodnju hrane i njihov utjecaj na sve što je važno za održavanje života na planetu trebali težiti promjenama i zaštititi naslijeđe, planet i hranu za generacije koje dolaze.” “Zato što želim da prestane sustavno uništavanje tla, živog svijeta u njemu i na njemu. Uništavamo planetu, a time sami sebe. Ako se nastavi ovim tempom, takva destruktivna poljoprivreda će nas za kratko vrijeme ostaviti s neupotrebljivim tlom. Neobradivim. Svi pesticidi, herbicidi..trebaju biti zabranjeni, a lobi koji to omogućuje uništen.” “Ostavljamo zatrovanu zemlju nasoj djeci…zelim napraviti koliko mogu da se napravi promjena na bolje.”

Sve komentare potpisnika peticije pročitajte u ovom dokumentu:

Pozvali smo stoga ministricu Vučković, ministra Beroša i ministra Filipovića da reagiraju na ovaj nedemokratski proces, da stave zdravlje građana, prirodu i okoliš iznad komercijalnih interesa te da zauzmu čvrst stav protiv obnove glifosata, u skladu s načelom predostrožnosti, a u svrhu očuvanja resursa za sigurnost budućih naraštaja.

Više detalja o problemima vezanim za postupak obnavljanja odobrenja glifosatu pročitajte u pismu upućenom ministrici Vučković. Pismo istog sadržaja poslali smo ministrima Berošu (budući da je Ministarstvo zdravstva bilo ZA produljenje odobrenja glifosatu, kako smo saznali na jučerašnjem sastanku), te ministru Filipoviću.

Video o problematici postupka odobravanja pogledajte ovdje:

Pisali smo ministrici Vučković, ministru Filipoviću, ministru Berošu, stalnom predstavništvu RH pri EU sa zamolbom da očuvaju obveznu integriranu zaštitu bilja u nacrtu Uredbe o održivoj uporabi SZB.

• 

Poštovani,

pišemo Vam kako bismo izrazili zabrinutost u vezi s kompromisnim poglavljem švedskog predsjedništva o Uredbi o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja (SUR).

Otkazivanjem obveze provođenja mjera integrirane zaštite bilja (poznatije pod akronimom “IPM”, za Integrated Pest Management, na engleskom jeziku), predsjedništvo uklanja srž prijedloga SUR-a od Europske komisije. Praćenje pravila IPM-a specifičnih za usjeve koja su učinkovita i provediva za najmanje 90% korištene poljoprivredne površine sama je bit ove Uredbe i preduvjet da dovede do učinkovitih promjena.

Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je na početku švedskog predsjedanja da je “zelenija, sigurnija i slobodnija Europa temelj naših prioriteta”, pri čemu je zelena tranzicija jedan od proglašenih prioriteta švedskog predsjedništva.

Bez obveznih IPM mjera i provedivih pravila specifičnih za usjeve, neće biti smanjenja pesticida niti prijelaza na održive i zdrave sustave poljoprivrede. Poljoprivrednici će ostati ovisni o agrokemijskoj industriji, a naši sustavi uzgoja usjeva ostat će vrlo osjetljivi na napade štetnika i ekstremne vremenske prilike. Nedostatak provedbe IPM-a od objave Direktive o održivoj uporabi pesticida (2009.) pokazuje da bez obvezujućih pravila smanjenje upotrebe pesticida nije moguće. Slabosti direktive i nedostatak ambicioznosti Nacionalnih akcijskih planova (NAP) istaknuti su u brojnim analizama tijela EU¹. Sva izvješća ukazuju na nedostatak obveznih ciljeva IPM-a i smanjenja pesticida kao glavni razlog neuspjeha ove direktive.

Točan cilj prijedloga SUR-a bio je riješiti očigledan nedostatak provedbe IPM-a, s obzirom na hitnost rješavanja zdravstvenih učinaka povezanih s upotrebom pesticida, potrebu za prelaskom na otporne sustave proizvodnje hrane i obnovu usluga ekosustava o kojima ovise. Znanost pokazuje da su prijelaz na održive prehrambene sustave prihvatljive prirodi i obnova ekosustava preduvjeti za dugoročnu sigurnost hrane. U prosincu 2022. više od 700 znanstvenika potpisalo je pismo izražavajući zabrinutost zbog nastojanja nekih lobističkih skupina da odgode i oslabe odredbe SUR-a. Kako navode u svom pismu, “nedostatak obvezujućih ciljeva je upravo razlog zašto je ulaganje u IPM zaostalo od usvajanja Direktive o pesticidima iz 2009. godine”.

Posljedice i troškovi nebavljenja zdravstvenim učincima, degradacijom okoliša i smanjenjem velikog broja oprašivača i drugih insekata daleko premašuju sve predviđene troškove smanjenja pesticida i obnove prirode. Nedavna studija njemačke Agencije za okoliš pokazala je da je godišnji trošak gubitka bioraznolikosti zbog intenzivne poljoprivrede samo u ovoj zemlji iznosio 50 milijardi eura, daleko premašujući potencijalne ekonomske troškove provedbe zakonodavstva potrebnog za zaštitu i obnovu bioraznolikosti. Druga studija procjenjuje da društveni troškovi upotrebe pesticida u Francuskoj predstavljaju više od 10% godišnjeg proračuna francuskog Ministarstva poljoprivrede i prehrane za 2017. godinu.

Uspostavljanje sustava za pomoć poljoprivrednicima u smanjenju uporabe pesticida i rizika povezanih s njom, kroz provedbu IPM-a, uz tehničku potporu država članica, neophodna je kako bi se ova tranzicija ostvarila. Stvaranje pravno obvezujućeg okvira potrebno je kako bi se stvorili jednaki uvjeti i osiguralo da sve države članice ispune svoju ulogu u jamčenju održive budućnosti za svoje poljoprivrednike, istovremeno smanjujući upotrebu sintetičkih pesticida i štiteći zdravlje ne samo poljoprivrednika, već i drugih građana, kao i okoliš.

Konačno, sve više sintetičkih pesticida se zabranjuje zbog njihove pretjerane toksičnosti za zdravlje i okoliš, te će poljoprivrednici svakako morati koristiti IPM – je će se broj odobrenih sintetičkih pesticida i nadalje smanjivati. Predlažući da IPM ne bude obvezan, bez obveznih posebnih pravila za usjeve, švedsko predsjedništvo demotivira poljoprivrednike da se postupno prilagode smanjenju upotrebe sintetičkih pesticida.

Molimo vas da preuzmete svoje odgovornosti i uključite se u donošenje odluka na temelju tehničkih i znanstvenih dokaza, u interesu ovih i budućih generacija.

Srdačan pozdrav,

Tara Glaser, mag. ing. agr.
Zemljane staze

¹ Reference:

Report on the SUD of the European Commission (2020)

Report on the SUD of the European Court of Auditors (2020)

1 Implementation assessment on SUD by the European Parliamentary Research Service (2020)

Nevladina udruga Zemljane staze objavila je izvješće “Alternativne metode upotrebi glifosata u suzbijanju korova” kojim poziva Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo zdravstva da podrže zabranu korištenja glifosata kojem produljeni rok za odobrenje korištenja ističe u prosincu ove godine.

Naime, Europska Komisija je u svibnju prošle godine izvijestila o odgađanju objave svog stručnog mišljenja o glifosatu, najavljenog za srpanj prošle godine, te je zakazala objavu u srpnju 2023. Time su proizvođači glifosata dobili još godinu dana tržišta za ovu opasnu aktivnu tvar, kategoriziranu kao potencijalni karcinogen od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka, toksičnu za akvatične organizme te uzročnika ozbiljnih ozljeda oka. Studije(1) ukazuju na niz različitih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš, poput neurotoksičnosti, poremećaja rada hormonalnog sustava i dr., dok u okolišu glifosat ima širok raspon neciljanih učinaka, uključujući negativne učinke na mikroorganizme u tlu, beskralješnjake i kralješnjake, kao i ekosustav u cjelini.

Poljoprivrednici su desetljećima ovisni o pesticidima, jer su mnoge nekemijske metode zanemarene zbog ustaljenih praksi u konvencionalnoj poljoprivredi, temeljenih na upotrebi umjetnih gnojiva i pesticida. Rašireno je pogrešno mišljenje da su herbicidi sigurni za ljudsko zdravlje i da imaju mali utjecaj na okoliš, a zahvaljujući intenzivnom marketinškom radu proizvođača herbicida.

“Kombiniranjem i integracijom širokog spektra nekemijskih metoda upravljanja korovom (npr. preventivnih i mehaničkih) s poznavanjem bioloških i ekoloških karakteristika korova i usjeva, današnji poljoprivrednici i uzgajivači mogu uspješno upravljati korovom bez uporabe herbicida, uz održavanje dobrih prinosa, sprječavanje razvoja otpornosti na herbicide, zaštitu bioraznolikosti tla, smanjenje erozije i smanjenje emisija stakleničkih plinova.“, rekla je Tara Glaser iz udruge Zemljane staze.

Izvješće poručuje da koristi upotrebe glifosata za poljoprivrednike ni u kom slučaju ne opravdavaju štetu počinjenu zdravlju ljudi i ekosustavima. Podržavanjem korištenja glifosata izravno se stavlja profit poljoprivrednika iznad zdravlja ljudi, i iznad potrebe očuvanja prirodnih resursa vitalnih za proizvodnju hrane, unatoč postojanju alternativa korištenju glifosata. 

“Ciljevi Uredbe o uporabi pesticida EU-a za zaštitu zdravlja ljudi i životinja te okoliša trebaju uvijek imati prioritet nad ciljem povećanja proizvodnje prinosa. Bilo kakva rasprava o tumačenju uredbe razjašnjena je nedavnom presudom Europskog suda pravde o dozvolama za korištenje zabranjenih pesticida.”, kaže Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

I građani Europske unije također traže radikalno smanjenje upotrebe pesticida. Godine 2022. Europska građanska inicijativa Spasimo pčele i poljoprivrednike prikupila je više of 1,1 milijun važećih potpisa. Građani Europske unije pozivaju na postupno ukidanje uporabe sintetičkih pesticida: smanjenje uporabe za 80% u poljoprivredi EU-a do 2030 godine, te potpunu zamjena sintetičkih pesticida održivim alternativama, temeljenim na Integriranoj zaštiti bilja do 2035. godine.

Ranije, 2017. godine, još jedna uspješna Europska građanska inicijativa – Stop glifosatu – pozivala je na zabranu glifosata, reformu procesa odobravanja pesticida u EU-u i postavljanje obveznih ciljeva za smanjenje upotrebe pesticida u EU.

Sada je zadatak na političarima da dokažu da zaista slušaju građane te da rade u njihovom interesu, a ne u interesu agroindustrije.

(1) Glifosat:

 – Predstavlja rizik za razvoj karcinoma (Portier, 2020).

– Ima negativan utjecaj na ljudski razvoj, reprodukciju i na hormonalni sustav (HEAL, 2022l)

– Pokazuje neprihvatljive neurotoksične učinke (Cattani 2014, Cattani, 2017).

– Predstavlja neprihvatljive rizike za korisne insekte, uključujući pčele (Tan, 2021, Battisti 2021) – remećenjem njihove crijevne mikrobiote ugrožavajući njihov opstanak (Motta, 2020).

– Šteti vodozemcima posebno u njihovim ranim razvojnim fazama (npr.: Herek, 2020, Turhan, 2020).

– Ometa kišne gliste u područjima tretiranim glifosatom što uzrokuje pad poljoprivrednih prinosa (Pochron, 2020, Owagboriaye, 2020).

– Ozbiljno oštećuje mikrobiom tla (Kepler, 2020).

– Šteti vodenim ekosustavima (npr.: Ferreira-Junior, 2017, Webster, 2015, Dumitru, 2019, Liu, 2022) i vodeni mikrobiom (Lu, 2020).

https://www.un.org/en/observances/world-soil-day

Jeste li znali da u jednoj žlici zemlje ima više živih organizama nego ljudi na Zemlji? Tlo je svijet sastavljen od organizama, minerala i organskih komponenti koji osigurava hranu za ljude i životinje kroz rast biljaka.

Poput nas, tlu je potrebna uravnotežena i raznolika opskrba hranjivim tvarima u odgovarajućim količinama da bi bila zdrava. Poljoprivredni sustavi gube hranjive tvari sa svakom žetvom, a ako se tlima ne upravlja na održiv način, plodnost se progresivno gubi, a tla će proizvoditi biljke s nedostatkom hranjivih tvari.

Gubitak hranjivih tvari u tlu glavni je proces degradacije tla koji prijeti ishrani. Prepoznat je kao jedan od najkritičnijih problema na globalnoj razini za sigurnost hrane i održivost diljem svijeta.

Tijekom posljednjih 70 godina razina vitamina i hranjivih tvari u hrani drastično se smanjila, a procjenjuje se da 2 milijarde ljudi diljem svijeta pati od nedostatka mikronutrijenata, poznatog kao skrivena glad jer ju je teško otkriti.

Degradacija tla dovodi do toga da su neka tla osiromašena hranjivim tvarima, gubeći sposobnost podupiranja usjeva, dok druga imaju tako visoku koncentraciju hranjivih tvari da predstavljaju toksično okruženje za biljke i životinje, zagađuju okoliš i uzrokuju klimatske promjene.

Svjetski dan tla 2022. (#WorldSoilDay) i njegova kampanja “Tla: gdje hrana počinje” imaju za cilj podići svijest o važnosti održavanja zdravih ekosustava i dobrobiti ljudi rješavanjem rastućih izazova u upravljanju tlom, povećanjem svijesti o tlu i poticanjem društava na poboljšati zdravlje tla.

Pesticide Action Network (PAN) Europe, IBMA i IOBC-WPRS zajedno sa zastupnicom u Europskom parlamentu, Biljanom Borzan, organiziraju online simpozij „Rješenja za prijelaz na agroekologiju u Hrvatskoj” (Smanjenje upotrebe pesticida povećanjem primjene integrirane zaštite bilja uz biokontrolu), 28. listopada 2022. od 09. :00 – 12:00 sati.

Nakon objave nacrta Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja, ovim događanjem želimo podržati hrvatske donositelje odluka pružanjem značajnih informacija o postupanju, ali i posljedicama nedjelovanja u prijelazu na agroekologiju.

Europski zeleni plan i njegove strategije Od polja do stola i Strategija bioraznolikosti do 2030. postavljaju ciljeve za smanjenje pesticida, a Zakon o obnovi prirode poziva na dugoročan i održiv oporavak biološke raznolikosti i otporne prirode.

Za postizanje ovih ciljeva potrebna je značajna promjena u sustavu proizvodnje hrane.

Ovim simpozijem želimo poljoprivrednicima predložiti rješenja koja se uspješno primjenjuju već dugi niz godina, bez gubitka prinosa i svakako bez gubitka prihoda. Rješenja koja se temelje na integriranom upravljanju nametnicima uključuju prevenciju (plodored, međuusjevi, otporne sorte), nadzor, mehaničku i fizičku kontrolu te biokontrolu.

Pesticidi su sada na vrhuncu potrošnje. Nikad prije nisu korišteni u tolikim količinama.

Kako bi se osigurala sigurnost hrane, nužnost uspostave održivog sustava proizvodnje hrane je od iznimne važnosti. Očuvanje prirodnih resursa – plodnost tla i obnova bioraznolikosti – jedini je način da se održi proizvodnja hrane za sljedeće generacije.

Europska građanska inicijativa (EGI) Spasimo pčele i poljoprivrednike sakupila je više od milijun valjanih potpisa. Certifikati 27 država članica EU su prihvaćeni, a Europska komisija je EGI proglasila uspješnom. Ovaj uspjeh predstavlja vrlo jasnu želju građana Europske unije da snažno smanje upotrebu pesticida. 1,1 milijun građana inicijative zahtijeva postupno ukidanje sintetičkih pesticida i obnovu prirode u poljoprivrednim područjima. Kao sljedeći korak, Komisija će pozvati organizatore i u roku od 3 mjeseca održat će se saslušanje u Europskom parlamentu kako bi se sa zastupnicima u Europskom parlamentu razmijenile informacije o zahtjevima EGI.

Europska građanska inicijativa Spasimo pčele i poljoprivrednike traži:

• Postupno smanjenje upotrebe sintetičkih pesticida za 80% do 2030. godine i za 100% do 2035.
• Obnova bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu
• Financijska potpora poljoprivrednicima za prijelaz na agroekološki uzgoj

Martin Dermine, glavni predstavnik ove EGI i izvršni direktor PAN Europe rekao je:

“Ovo je sedmi uspješni EGI i već drugi protiv pesticida1. To je snažan demokratski signal EU i nacionalnim donositeljima odluka da slušaju građane i odmaknu se od toksičnih pesticida. Poljoprivrednici i znanost pokazali su da agroekologija može nahraniti svijet bez kemikalija. Krajnje je vrijeme da naši političari prestanu slušati agroindustriju i počnu raditi za budućnost naše djece.”

Helmut Burtscher-Schaden, zamjenik glavnog predstavnika ECI (GLOBAL 2000, Friends of the Earth Austria) dodao je:

“Čini se da ministarstva poljoprivrede u mnogim zemljama EU-a imaju nezdravu vjeru u blagodati agroindustrije ili preblizak odnos s njom. Stoga im je cilj spriječiti promjene koje bi naš prehrambeni sustav oslobodile ovisnosti o kemikalijama. Prikupiti milijun valjanih potpisa tijekom pandemija Covida je, međutim, snažan signal za prijelaz na uzgoj koji je prihvatljiv za klimu i pčele.”

Povijesni korak: okoliš više nije u rukama kemijskog lobija

Snažna poruka civilnog društva označava kraj ere u kojoj su odlukama o našem okolišu na razini EU i na nacionalnoj razini dominirali proizvođači kemikalija. Od šezdesetih godina Zelena revolucija tjera poljoprivrednike na korištenje patentiranih sjemenki, visokih doza umjetnih gnojiva i sve većih količina sintetičkih pesticida. Ovi inputi čine intenzivnu poljoprivredu potpuno ovisnom o agrokemikalijama i fosilnim gorivima. Poljoprivrednici rade posao, ali trgovci i industrija, kao i njihovi dioničari, ubiru profit. Organizatori koji stoje iza ove EGI traže promjenu: poljoprivrednici zaslužuju pristojan prihod s poštenim cijenama i zdravu budućnost za svoje poljoprivredno imanje i obitelj!”

Hitan i nužan korak

Model kemijske poljoprivrede ima visoku cijenu za društvo. Bioraznolikost se urušava, naša tla su iscrpljena, voda je zagađena, poljoprivrednici se truju, a naše zdravlje je ugroženo ostacima pesticida u hrani. Naš je krajolik postao otrovan zbog širenja industrijskih monokultura.

Vrlo važan trenutak

Trenutno institucije EU-a raspravljaju o novom zakonu o smanjenju pesticida1 koji će regulirati upotrebu pesticida u narednim godinama. Ishod će imati golem utjecaj na prirodu i zdravlje u Europi. Pesticidni lobi strahuje od pada prihoda, a njihovi saveznici dižu glasne prosvjede u mnogim zemljama.

U čast Rachel Carson: kažemo ne Tihom proljeću

Prije šezdeset godina Rachel Carson objavila je svoju poznatu knjigu Tiho proljeće. Svijetu je dala važno upozorenje: upotreba pesticida dovest će do umrtvljivanja svijeta. Pesticidi poput DDT-a bili su zabranjeni, ali smo propustili priliku da krenemo ‘drugim putem’ koji opisuje u posljednjem poglavlju svoje knjige. Umjesto toga, pesticidi su zamijenjeni novima, često čak i toksičnijima za insekte i okoliš od DDT-a. Sada smo na vrhu korištenja pesticida (Peak Pesticide), svijet nikada prije nije koristio toliku količinu pesticida. Šezdeset godina kasnije možemo jasno vidjeti Tiho proljeće koje dolazi s naglim padom populacija kukaca i ptica u mnogim područjima. Glasan glas građana koji stoje iza naše EGI odaje počast radu Rachel Carson. Hitno nam je potrebna promjena paradigme kako bismo zaustavili ovaj rat protiv prirode i sustava smrti. To je ono na što milijun Europljana sada poziva. Ne želimo Tiho proljeće. Želimo vratiti život, cvijeće i insekte na polja. Budućnost poljoprivrede je u radu s prirodom, a ne u njenom uništavanju.

Jedino poljoprivreda usklađena s prirodom može omogućiti “sigurnost hrane”

Budućnost naše hrane ovisi o zdravim tlima koja hrane I osiguravaju rast zdravih biljaka te odolijevaju suši. Očuvanje bioraznolikosti jedina je mogućnost osiguravanja dugoročne proizvodnje hrane. Znanost je jasna: kontinuirana uporaba umjetnih gnojiva i pesticida dovest će do mrtvog tla i potpunog kolapsa oprašivanja i proizvodnje hrane. Put prema trajnoj sigurnosti hrane i budućnosti za našu djecu, unuke i generacije koje dolaze je svijet u kojem živimo u ravnoteži sa svojim okolišem, umjesto da ga trujemo.