I ove godine gradonačelnicima šaljemo Pozivnicu za pristup Europskoj Mreži Gradova Bez Pesticida.
Foto: Primus Art / Darko Višak
Svjesnost o važnosti očuvanja zdravlja nikad nije bila veća.
Udruga Zemljane staze članica je europskog ogranka svjetske organizacije za borbu protiv pesticida, PAN EUROPE, te u suradnji s navedenom organizacijom radi na provođenju projekata koji za cilj imaju očuvanje i zaštitu prirode, povećanje bioraznolikosti, te zaštitu zdravlja ljudi i životinja.
PAN Europe zalaže se za zamjenu pesticida održivim načinima zaštite i uzgoja bilja, za implementaciju zakona Europske unije u zakonodavstvo svih zemalja članica, kao i za postroživanje odredbi kojima se štiti prije svega zdravlje ljudi, a zatim i priroda; npr. zalažu se za promjenu postojećeg sustava procjene rizika od pesticida.
Jedan od projekata organizacije PAN Europe koji provodimo jest projekt „Gradovi Bez Pesticida” koji za cilj ima podizanje svjesnosti građana o opasnostima od pesticida. Kampanja je usmjerena na radove koji se potpisivanjem Prisege obvezuju izbaciti pesticide iz upotrebe na javnim mjestima te tako doprinose poboljšanju zdravlja građana i očuvanju okoliša. Ujedno, potpisivanjem Prisege gradovi postaju članovi prestižne Europske Mreže Gradova Bez Pesticida koju čine, primjerice, Bruxelles, Strasbourg, Rennes, Kopenhagen, Males i brojni drugi europski gradovi. Cilj Mreže jest razmjena znanja i iskustava u održavanju gradskih površina bez upotrebe pesticida, održivim metodama, te promicanje održivih i zdravih principa življenja.
U Hrvatskoj su 2 grada potpisala Prisegu – Ozalj i Zagreb.
Stoga smo e-mail kampanjom pozvali gradonačelnike hrvatskih gradova da naprave korak više za očuvanje zdravlja svojih građana, osobito najugroženijih skupina – djece i trudnica.
Potpisivanjem Prisege gradovi se odlučuju za zdraviji i kvalitetniji način održavanja zelenih površina na javnim mjestima, bez upotrebe pesticida, mehaničkim i biološkim metodama kontrole tzv. štetnika. Na taj je način eliminirana opasnost od štetnog utjecaja pesticida izravnim kontaktom ili zanošenjem vjetrom, smanjuje se zagađenje tla te otpadnih i podzemnih voda, a doprinosi se povećanju bioraznolikosti i zaštiti pčela i drugih oprašivača. Prošlotjedni slučaj pomora pčela u Međimurju zorno dokazuje opasnost upotrebe pesticida i negativne učinke koje pesticidi ostavljaju na okoliš.
Izbacivanje pesticida iz upotrebe usklađeno je s postojećom Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine.
Podsjećamo da su posljedice upotrebe pesticida na ljudski organizam brojne i višestruke. Pesticidi su kancerogeni, uzrokuju Non-Hodgkin limfom, utječu na reproduktivno zdravlje, uzrokuju bolove u trbuhu, hormonalne poremećaje, pretilost, dijabetes, alergije, neurološke probleme, agitiranost, astmu, Parkinsonovu bolest, te brojne druge bolesti i poremećaje. Osobito su ugrožena djeca i trudnice zbog intenzivnog razvoja u dječjoj dobi, odnosno, tijekom embrionalnog razvoja.
Šteta koju činimo upotrebom pesticida nije ni jednokratna ni lokalizirana.
Primjenom pesticida započinjemo dugačak lanac koji seže u tlo, vodu, zrak, do biljaka i životinja kojima uopće nisu namijenjeni, te na kraju i do naših tanjura.
Neki pesticidi su perzistentni pa se rezidue nalaze u tlu i godinama nakon primjene, neki su bioakumulativni, a neki su i vrlo migrativni pa se rezidue mogu naći i na mjestima vrlo udaljenim od mjesta primjene.
Alternativa upotrebi pesticida ima mnogo, a primjenjuju se ovisno o podneblju, raslinju i klimatskim uvjetima – mehanički načini rješavanja neželjenog bilja – čupanjem, iskopavanjem, tretiranje vrućom vodom, parom ili zrakom, te biološke metode – biološki insekticidi, sadnja bilja otpornog na štetočine, sadnja bilja koja omogućuje razmnožavanje prirodnih predatora štetočina, promicanje autohtonih vrsta, te ono što kao udruga snažno promičemo – Suživot s prirodom. Potičemo građane na prihvaćanje zelenila u gradovima, na stazicama, pločnicima, fasadama, na prihvaćanje autohtonih vrsta umjesto trenutačno jako popularnih ukrasnih vrsta, a koje su ustvari često i invazivne i neprilagođene našem području, nastojimo zainteresirati građane da prihvate prirodu u svom izvornom obliku i da uspostave harmoničan suživot u ekosustavu.
“Nadamo se da će hrvatski gradonačelnici uvidjeti važnost zaštite zdravlja ljudi i okoliša te da će ovim korisnim marketinškim potezom doprinijeti razvoju svog grada, kao što su to do sada u Hrvatskoj učinili gradovi Zagreb i Ozalj”, rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze. Osim članstva u Europskoj Mreži Gradova Bez Pesticida, gradovi dobivaju pristup informativnim i edukativnim materijalima te sudjeluju u razmjeni znanja i iskustava s drugim gradovima u Mreži, na godišnjim sastancima, kao i u online događanjima.
