Pismo ministrici Vučković i ministru Ćoriću – hoćete li zaštititi divlje oprašivače

Prošlog tjedna dobili smo informaciju da je Europska komisija predložila državama članicama da nakon izlaganja pesticidima ne definiraju prag prihvatljive štetnosti za bumbare i solitarne pčele. Oni to nazivaju “pristupom s nepredodređenim pragom“. Smatramo da je ovaj pristup loš jer znači da će se, pri provođenju procjene rizika na temelju podataka iz industrije, države članice i EFSA osloniti na svoju takozvanu „stručnu prosudbu“, umjesto na korištenje jasnih graničnih kriterija. To je upravo ono što smo imali prije: industrija i države članice koristile su se svim vrstama izgovora za ignoriranje štete utvrđene u regulatornim terenskim testovima: “nije biološki relevantno, nije statistički značajno, ne može dovesti do smrti kolonije, itd.”

Kako bismo to izbjegli, potreban nam je jasan granični kriterij. Nadalje, utvrđeni prag omogućuje jasnije odluke koje se zakonski ne mogu osporiti. Za pčele je definiran prag od 10% (zalagali smo se za 7% dok su neke države članice predlagale dozvoljeno smanjenje veličine pčelinjeg društva do 25% (!!) nakon izlaganja pesticidu).

Za pčele je prošle godine definiran SPG od 10% smanjenja veličine kolonije. Većina pčelinjih zajednica su društva kojima se upravlja i pčelari se brinu o njima: podržavaju njihov razvoj, a kada kolonije uginu, umjetno ih razmnožavaju. Divlje pčele nemaju ovu vrstu pažnje: budući da su potpuno divlje životinje, kada su kolonije bumbara ili soliternih pčela desetkovane pesticidima, nitko ne pomaže tim populacijama da se ponovno oporave. Popratni dokument EFSA-e1 iz 2020. godine pokazao je da je moguće identificirati razliku u populaciji pčelinjih zajednica od 5% između testiranih i kontrolnih polja. Za divlje pčele moguće je staviti mnogo više kolonija (bumbara) i čahura (solitarne pčele) na granicu regulatornih polja. To će pomoći u preciziranju statistike i identificiranju razlika u kolonijama/populacijama čak i manjim od 5%. S obzirom na činjenicu da je niz vrsta divljih pčela u opadanju u Europi2, molimo vas da podržite SPG od maksimalno 3% štete za divlje pčele3.

1https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/topic/review-guidance-document-bees-specific-protection-goals.pdf, §7.2 p.29

2https://www.iucn.org/content/european-red-list-bees

3https://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/public/resources/briefings/202203%20Position%20paper%20on%20the%20development%20of%20a%20Bee%20Guidance%20Document%20on%20Wild%20Bees_joint.pdf

Procjena rizika za divlje pčele predstavlja veliki rizik za industriju pesticida jer bi provođenje terenskih testova s ​​bumbarima i solitarnim pčelama omogućilo mnogo osjetljivija testiranja u usporedbi s medonosnim pčelama. Pčele bumbari i pčele samice omogućit će preciznije rezultate i bolju identifikaciju rizika koji pesticidi predstavljaju za oprašivače. Mnogi će se pesticidi potencijalno smatrati previše opasnim za divlje pčele i biti će uklonjeni s tržišta. Industrija je to shvatila i zato se žestoko protive bilo kakvom poboljšanju procjene rizika pčela općenito.


Nadalje, mnoge vrste bumbara su u opadanju u EU. Iako smatramo da bi norma trebala biti “bez štete za divlje pčele”, s regulatorne točke gledišta, nije moguće pokazati “nema štete” (0%), no 5% je dokazano u praksi. To je razlog zašto je definicija strogog praga važna i zato se zalažemo za prag od 3%.

Krajem ožujka ove godine, DG Sante predložio je “pristup bez unaprijed određenog praga za države članice” i države članice sada razmišljaju o svom stajalištu. Čuli smo da su mnoge države članice bile nezadovoljne ovim prijedlogom Komisije, a niz država članica predlaže prihvatljivo smanjenje od 10% u mikro kolonijama pčela bumbara nakon izlaganja pesticidima. Od država članica traži se da komentiraju prijedlog Komisije od sljedećeg Stalnog odbora (17-18/05).

Pozvali smo stoga Ministricu poljoprivrede i Ministra gospodarstva i zaštite okoliša da zaštite pčele te da se izjasne o stavu Republike Hrvatske o ovomvažnom pitanju.

Zajedničko pismo hrvatskih udruga – želimo održivu i zdravu hrvatsku poljoprivredu

VIše od 30 hrvatskih udruga podržalo je Zajedničko pismo u kojem se traži uspostavljanje održivog sustava proizvodnje hrane, neovisnog o vanjskim inputima i sigurnog za zdravlje građana, okoliša i prirode.

Globalna sigurnost hrane stalna je tema otkako je situacija u Ukrajini počela utjecati na cijene poljoprivrednih proizvoda. Različiti akteri u industriji i interesne skupine stavili su ideju o nadolazećoj nestašici hrane visoko na dnevni red, vjerojatno instrumentalizirajući rat za stvaranje lažnog, neutemeljenog straha, a u svrhu jačanje njihovih gospodarskih interesa, pozivajući na smanjenje ekoloških i zdravstvenih standarda i napuštanje inicijativa EU-a za unaprjeđenje poljoprivrednog sektora. Europska komisija stavljena je pod veliki pritisak. Interesne skupine traže razvodnjavanje strategije Od polja do stola te Zakona o obnovi prirode, dovodeći u pitanje ciljeve Europskog zelenog plana.

Odgovor na ovu krizu trebao bi biti sasvim suprotan: inzistiranje na jačanju – a ne napuštanju – preobrazbe prema zdravom i ekološki prihvatljivom sustavu proizvodnje hrane. Argumenti koje iznose interesne skupine, a koji pozivaju na potkopavanje svih dosadašnjih napora, stoje na vrlo klimavim nogama. Činjenice i brojke su jasne – Europa je samoodrživa u proizvodnji hrane; no, ipak smo ovisni o uvozu stočne hrane koja ima velik udio u smisiji stakleničkih plinova, te o energetski intenzivnim sintetičkim gnojivima. Pomak prema agroekologiji smanjio bi ovisnost o ovom uvozu.

Zbog toga se obraćamo ključnim akterima u kreiranju važne uredbe – Uredbe o smanjenju upotrebe pesticida, koja će staviti van snage trenutačnu Direktivu o održivoj upotrebi pesticida iz 2009. godine., apelirajući na potrebu zaštite zdravlja građana, te očuvanja prirode i okoliša, ali i kreiranja sustava otpornog na vanjske utjecaje, poput, primjerice, rata u Ukrajini.

Zajedničko pismo možete pročitati ovdje:

Izvješće o ostacima pesticida u hrani: građani Europske Unije sve izloženiji!

Dana 24. veljače 2022. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je svoje posljednje godišnje izvješće o ostacima pesticida u hrani za 2020. godinu[1]. Podaci pokazuju da je polovica voća i povrća na europskom tržištu još uvijek kontaminirana ostacima barem jednog pesticida, dok četvrtina sadrži koktel do 15 ostataka pesticida. Znanost izvještava da bi izloženost takvim ostacima mogla imati značajan utjecaj na zdravlje ljudi, uključujući i nerođenu djecu. Ipak, EFSA-ino izvješće još jednom ne uspijeva naglasiti stvarne nedostatke regulatornog sustava u smislu zaštite potrošača.

Zaključci EFSA-e su sljedeći:

– Za 2020. 94,9% ukupnih testiranih uzoraka hrane palo je ispod najveće razine ostataka (MRL), zakonskih granica dopuštenih Uredbom EU-a (u odnosu na 96,1% u 2019.). Od preostalih 5,1 % koji premašuju ovaj zakonsku granicu, samo 3,6 % može se smatrati nesukladnim faktorom nesigurnosti u mjerenju.

– Prema EFSA-inoj metodologiji, izloženost u prehrani ostacima pesticida “malo je vjerojatno da će predstavljati rizik za zdravlje potrošača u EU-u”.

Čitanje ovih nekoliko redaka sažetka, na kojima se čitatelji često zaustavljaju, sugerira da je sve u redu: Uredba EU-a se masovno provodi, a podržana je metodologijom EFSA-e o izloženosti hranom koja zaključuje da, iako su ostaci pesticida posvuda, oni ne štete ! PAN Europe osporava ovu pristranu metodologiju[2] i zaključke izvučene iz nje, a za koje smatramo da potrošače dovode u zabludu načinom izricanja.

Stoga je PAN Europe detaljnije analizirao rezultate ovog izvješća kako bi došao do značajnijih i alarmantnijih nalaza za potrošače. Prema njihovoj vlastitoj analizi, u posljednjih 10 godina nije postignut napredak u pogledu kontaminacije hrane i izloženosti učinku koktela!
Grafikoni čak sugeriraju trend povećanja prisutnosti ostataka pesticida u hrani, dok Europska komisija pozdravlja smanjenje upotrebe i rizika od pesticida od 2018. godine[3]!

U 2020. gotovo polovica voća i povrća koje se konzumira u EU bila je zagađeno jednim ili više ostataka pesticida. Postotak povrća i voća u europskim trgovinama bez uočljivih (ispod analitičke granice detekcije) ostataka pesticida blago se smanjio na 54,6%, pojačavajući trend posljednjih godina prema sve višim razinama ostataka pesticida.

U 2020. četvrtina (27%) voća i povrća konzumiranog u Europi sadržavala je višestruke ostatke pesticida. Ova vrlo visoka brojka od 27% ostala je nepromijenjena u odnosu na 2019. Ovaj koktel može biti do 14 pesticida u kruški ili 15 pesticida u uzorku riže.

Najveća učestalost višestrukih ostataka u neprerađenim proizvodima zabilježena je za paprike, jabuke, naranče, kruške, jagode, stolno grožđe, mandarine i breskve. Sve su to uobičajeni proizvodi, koje svakodnevno konzumiraju europski potrošači.

Ovo implicira kroničnu prehrambenu izloženost potrošača koktelu ostataka pesticida, čiji su kumulativni štetni učinci danas uglavnom prijavljeni, ali slabo procijenjeni[4]. U okolnostima u kojima se učinci koktela ne uzimaju u obzir, teško razumijemo kako EFSA može isključiti rizike za potrošače. Ova obmanjujuća i neznanstvena komunikacija je neprihvatljiva!

Paralelno s tim, znanost se razvija. Nedavna studija[5] sugerira da potrošači koji jedu voće i povrće s općenito većim razinama ostataka pesticida obično imaju više kroničnih bolesti od onih koji jedu hranu s nižim razinama pesticida. Potrošači koji putem hrane konzumiraju manje količine pesticida imaju 36% manji rizik od smrtnosti. Ova publikacija sugerira da ostaci pesticida u hrani suprotstavljaju zdravstvenu korist konzumacije voća i povrća. Takvi nalazi još više dovode u pitanje priopćenje EFSA-e, poričući nedostatak procjene rizika koji predstavljaju ostaci pesticida u hrani!

U kontekstu revizije Direktive o održivoj uporabi, ovi nalazi također pokazuju da trenutačni pokazatelji za smanjenje pesticida temeljeni na riziku u kontekstu strategije Od polja do stola nisu prikladni jer ne odražavaju, pa čak i prikrivaju, sve veću prisutnost ostaci pesticida u hrani (ali i u okolišu).

Dodaci:

[1] Pesticides in food: latest report published(link is external)

[2] How to best address cocktails effects in the Pesticide legislation? Towards the implementation of a Mixture Assessment Factor (MAF): PAN Europe’s Position Paper | PAN Europe

[3] EU: Trends(link is external)

[4] Cf.2

[5] https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0160412021006498

Izvor: PAN Europe

Europska komisija zabranila insekticid Sulfoxaflor otrovan za pčele – Hrvatska glasala protiv zabrane

Europska komisija potvrdila je danas da će insekticid Sulfoxaflor uskoro biti zabranjen u EU. Samo 7 godina nakon prvog odobrenja, ova tvar slična neonikotinoidima bit će izvan tržišta zbog zabrinutosti zbog svoje toksičnosti za pčele.

Glasom protiv zabrane, Hrvatska se, srećom našla u manjini ovaj puta, te je ovaj opasni toksin zabranjen za upotrebu.

Sulfoxaflor je prvi put odobren u EU 2015. godine, kao insekticid, sa sličnim svojstvima kao i drugi već zabranjeni neonikotinoidni insekticidi. To je prvi put da je pesticid zabranjen samo 7 godina nakon prvog odobrenja u EU, iz ekoloških razloga.

Kada zabranjuje pesticide iz ekoloških razloga, Europska komisija ih uvijek ograničava na korištenje u staklenicima jer, u teoriji, ne može doći do curenja. Dokazi ipak pokazuju da uopće nije tako.

Sada tražimo od Europske komisije da na isti način tretira druge pesticide otrovne za pčele, poput flupiradifurona ili cipermetrina.

Proizvođač ovog toksina, Dow Agrosciences (sada pod nazivom “Corteva”) tvrdio je da nije neonikotinoid, ciljano smislivši novu kategoriju za ovu tvar (sulfoksimini), kako bi izbjegli marku “neonic”, s negativnu sliku koju ima o pčelama. Zbog nedostatka podataka o njegovoj toksičnosti za pčele, od Dow Agrosciences je zatraženo da Europskoj komisiji pošalje “potvrdne informacije”. 2019. godine Europska agencija za sigurnost hrane smatrala je informacije nedovoljnima za osiguranje sigurnosti pčela (link is external). Nakon nekoliko godina analize i rasprave između Europske komisije, EFSA-e i država članica, Europska komisija je konačno predložila državama članicama da ograniče upotrebu ove tvari na trajne staklenike u jesen 2021. U glasovanju organiziranom u Stalni odbor za fitofarmaceutike krajem 2021. Europska komisija je zatim iznijela ovu temu na “Žalbeni odbor” gdje je održano drugo glasovanje 31. ožujka. Kako, opet, nije postignuta kvalificirana većina za ili protiv prijedloga Komisije, Europska komisija sada ima pravo krenuti naprijed sa zabranom ovog insekticida.

Sulfoksaflor / Posebni zahtjevi za zaštitu divljih oprašivača

Ova će tema posebno zanimati pčelare jer se odnosi na testiranja pesticida te na zabranu jednog od pesticida koji je snažno toksičan za pčele.

Uoči sljedećeg sastanka Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu (PAFF odbor) uputili smo pismo ministrici Vučković i ministru Ćoriću kako bismo saznali stav Vlade RH po pitanju ovih dviju važnih tema.
Naime, na posljednjem sastanku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, postalo je jasno da je EFSA-ina metodologija za procjenu rizika od pesticida za divlje oprašivače ne samo nedostatna, već i nezakonita. MEP Martin Hojsik zatražio je da, dok EFSA ne ustanovi znanstveno utemeljenu metodologiju, prihvatljivi rizik bude 0!

Više pročitajte u pismu upućenom ministrici Vučković:

NJEMAČKI ZELENI ZALAŽU SE ZA DIGITALNU POLJOPRIVREDNU STATISTIKU

Njemačka Zelena stranka koristi svoje novo mjesto u berlinskoj vladi, nadzirući i ministarstva poljoprivrede i okoliša, kako bi se zalagala za digitalizaciju i redovnu dostupnost statistike o upotrebi pesticida u nastojanjima za postizanje veće transparentnosti

Podsjetnik: Europski parlament i Francusko predsjedanje Vijećem EU usred su trialoga o predloženoj uredbi za statistiku poljoprivrednih inputa i proizvoda, zvanoj SAIO. Dok zastupnici u Europskom parlamentu žele da uredba određuje da evidencija poljoprivrednika mora biti dostupna godišnje, kao i u digitalnom formatu, izvješća neprofitnih organizacija pokazuju da vlastiti stav Vijeća pokušava pobijediti taj pritisak.

“Ova vlada podržava godišnje i digitalno izvješćivanje o upotrebi pesticida, što je vrlo korisno”, rekao je Karl Bär, zastupnik Zelenih u Bundestagu, za Morning Agri u video intervjuu. “To je vrlo važan dio SAIO-a – mora biti digitalan jer ako je napisano na papiru, kako itko može koristiti te podatke?”

Ovo stajalište stavlja Nijemce (koji su već glasovali protiv mandata Vijeća) još više u suprotnosti s trenutnim stajalištem kojeg podržava francusko predsjedništvo Vijeća.

Iako se ministarstvo poljoprivrede u Berlinu već izjasnilo protiv nastojanja Vijeća za izvješćivanje podataka svakih pet godina, još nije javno komentiralo podržava li digitalizaciju podataka.

Bär je bivši član Münchenskog instituta za okoliš (Umweltinstitut München), koji je prošle godine izabran u Bundestag. Vodio je pravni slučaj koji uključuje optužbe za klevetu i povredu zaštitnog znaka u kampanji instituta protiv pesticida usmjerenoj na korištenje kemikalija na farmama jabuka u regiji Južnog Tirola.

Podaci kao obrana: Kao dio svoje obrane, Bär je tvrdio da je institut uspio dobiti detaljnu evidenciju o korištenju pesticida na farmama u Južnom Tirolu, za koju je rekao da je jedna od “najopsežnijih zapisa o upotrebi pesticida koja postoji bilo gdje, koliko je meni poznato.” Nakon što su podaci dobiveni u sklopu suđenja, optužbe za klevetu podignute protiv Bära su odbačene, “budući da smo mogli dokazati, primjerice, da broj učestalosti primjene nije pretjerivan – već je podcjenjen”, rekao je Bär.

Glavna zabrinutost drugih zemalja EU-a je da bi preveliko povećanje zahtjeva za podacima moglo rezultirati velikim dodatnim administrativnim opterećenjem – zabrinutost koju je Bär odbacio, budući da trenutna pravila EU-a već zahtijevaju od poljoprivrednika da vode detaljnu evidenciju upotrebe pesticida.

Što se tiče zavoda za statistiku? “Mislim da to ovdje ne bi trebao biti problem… Ne mislim da je to nemoguć teret. To su državne službe za statistiku – to je njihov posao.

Sve oči uprte u Parlament: Bär je rekao da je jedina šansa Nijemaca da ostave svoj trag u trenutnim pregovorima o SAIO-u u pregovaračkom timu Parlamenta, na čelu s europarlamentarcem iz ljevice Petrosom Kokkalisom. “Samo ako su zastupnici u Europskom parlamentu dovoljno dobri pregovarači da natjeraju Francuze da vrate prijedlgo u Vijeće i da ponovno pregovaraju o stajalištu, postoji mogućnost za njemačku vladu da da novi doprinos”, rekao je.

Bär je dodao da je ministar poljoprivrede Zelenih Cem Özdemir, čak i ako je bio samo nekoliko mjeseci u poslu, “do sada obavio vrlo dobar posao”, kao što je “glasovanje protiv [stava] SAIO-a [Vijeća] ili podrška [ EU] o zabrani sulfoksaflora — vidljive su razlike u odnosu na ono što je učinila [bivša ministrica poljoprivrede] Julia Klöckner, i riječima i detaljima.”

Izvor: Politico.eu

Otkriveno: Kako Vijeće poništava transparentnost upotrebe pesticida

Organizacije za zaštitu okoliša od država članica zahtijevaju djelovanje u trijalogu

Pesticide Action Network (PAN) Europe i organizacija za zaštitu okoliša GLOBAL 2000 – Friends of the Earth Austria otkrivaju u svom izvješću „Taking Aim With A Blindfold On“ kako skupina država članica u Vijeću nastoji spriječiti prikupljanje podataka o korištenje pesticida od strane poljoprivrednika.

Uoči sutrašnjeg početka trijaloga o uredbi o statistici poljoprivrednih inputa i outputa (prijedlog SAIO), upozoravamo na činjenicu da, ukoliko prevlada stajalište Vijeća, važni ciljevi Europskog zelenog plana neće biti postignuti.

Smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine, ključna je mjera za zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i promicanje zdravih ekosustava prema Europskom zelenom planu. Međutim, nedostaju značajni podaci o tome koji se pesticidi koriste, gdje, kada i u kojim količinama, za proizvodnju naše hrane. Zbog toga je Europska komisija predstavila prijedlog Uredbe SAIO u veljači 2021. Taj bi prijedlog zahtijevao da države članice:

• dostavljaju statistiku o korištenju pesticida Eurostatu na godišnjoj razini (umjesto svakih pet godina kao što je trenutno slučaj),
• prikupljaju ove podatke iz postojećih evidencija farmi o korištenju pesticida (umjesto dobrovoljnih istraživanja na temelju više ili manje reprezentativnog uzorka gospodarstava),
• te da poljoprivredna gospodarstva ubuduće vode svoje evidencije elektroničkim putem (što je već prevladavajuća praksa), te da ih dostavljaju EUROSTAT-u.

Dok je Europski parlament sačuvao i poboljšao ključne elemente prijedloga SAIO koji se odnose na podatke o pesticidima, države članice u Vijeću razvodnile su prijedlog na mnogo načina koji će imati dalekosežne posljedice. Ako prevlada stajalište Vijeća, nastavlja se sadašnja manjkava praksa te će se onemogućiti praćenje napretka u postizanju cilja smanjenja upotrebe i rizika od pesticida u EU za 50% do 2030. godine.

Dokumenti s ovih zatvorenih sastanaka Vijeća, koje su dobili PAN Europe i GLOBAL 2000, pozivajući se na svoje pravo pristupa dokumentima EU, otkrivaju da je ta razvodnjavanja uvelike potaknula skupina od deset država članica. Oni su međusobno koordinirali svoje (uglavnom destruktivne) amandmane na prijedlog Komisije. Ova „Grupa deset“ uključivala je Austriju, Češku, Dansku, Njemačku, Mađarsku, Irsku, Nizozemsku, Poljsku, Sloveniju i Španjolsku.
Jendako velik broj država članica zauzvrat je prihvatio prijedlog Komisije i izrazio malo ili nimalo prigovora, barem na početku. Na kraju je velikom većinom usvojen zakonski prijedlog, razvodnjen do točke neučinkovitosti, kao pregovarački mandat Vijeća.

„Čini se kao da su se države članice oštro borile, i to iza zatvorenih vrata“, objašnjava Natalija Svrtan, istraživač u PAN Europe. „Što je predloženi amandman bio manje ambiciozan, to su bile veće šanse za njegovo prihvaćanje. Sramotno je da Vijeće djeluje tako destruktivno na važno zakonodavstvo o biološkoj raznolikosti. Na ovaj način nećemo moći riješiti glavne izazove krize biološke raznolikosti u Europi.”

Protiv ovog mandata Vijeća glasale su samo Njemačka i Austrija, dvije zemlje koje su prethodno bile na čelu razvodnjavanja procesa kao članice “Grupe deset”. U slučaju Njemačke, promjena mišljenja došla je s promjenom u vladi; u slučaju Austrije motivi su manje jasni. Jasno je, međutim, da će trijalog započeti 3. veljače i da su stajališta Vijeća i Parlamenta jako udaljena.
“Da bi se na kraju pregovora izglasao zakon koji daje korisne podatke o upotrebi pesticida, Vijeće će se morati pomaknuti prema stajalištu Parlamenta”, objašnjava Helmut Burtscher-Schaden, biokemičar pri GLOBAL 2000 i jedan od autora izvještaja.
„Činjenica da Francuska, zemlja koja nije bila aktivno uključena u razvodnjavanje, sada predsjedava Vijećem je prednost. Prednost je i to što Njemačka, zemlja koja je prednjačila u sabotiranju zakonskog prijedloga, sada djeluje konstruktivno”, kaže Burtscher-Schaden, koji je oprezno optimističan u pogledu pregovora u trijalogu.

Stav Republike Hrvatske pogledajte ovdje:

Koktel u Božićnim kolačima

Božićni blagdani mnogima su najljepši dio godine. Svečanom ugođaju doprinose i mirisi Božićnih kolača koji ispunjavaju kuhinje i uveseljavaju posebice one najmlađe.

No, jesmo li svjesni da upravo ove sezonske namirnice koje se koriste u pečenju kolača tipičnih za predstojeće blagdane, sadrže ostatke pesticida koji nerijetko premašuju čak i maksimalno dozvoljene razine?

Navest ćemo nekoliko podataka koje smo prikupili istražujući kakve otrovne koktele unosimo u organizam tijekom blagdana.
>> U proizvodnji šećerne repe koriste se zabranjeni insekticidi1, neonikotinoidi koji se povezuju s bolestima jetre, štitnjače, negativnim učincima na reproduktivni sustav i problemima u razvoju djece. Organizacija Pesticide Action Network Europe zatražila je od potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa ponovno slanje mandata EFSA-i za procjenu opravdanosti izdavanja dozvola za korištenje ovih insekticida, zbog sumnji u vjerodostojnost njihovog znanstvenog rada.Grožđice, redovito korištene u brojnim vrstama Božićnih kolača, od talijanskih “panettonea” do domaćih orahnjača, makovnjača i gibanica sadrže opasne koktele pesticida.
>> Foodwatch je u studenom ove godine objavio izvješće2 s podacima mjerenja koja su provedena od strane NVWA3: u 15 mjerenja pronađeno je ukupno 45 različitih vrsta pesticida. Od toga, 21 ostatak pesticida ima negativan utjecaj na reproduktivni sustav, 6 ostataka je vjerojatno kancerogeno, 1 je mutagen, a 19 su vjerojatno endokrini disruptori.Od začina za izradu “kolača od đumbira”, popularnih “gingerbreads”, prema EFSA-inom izvješću za 2019. godinu4, sljedeći su sadržavali količine pesticida iznad dopuštenih razina: 11% uzoraka đumbira, 30% listova korijandra, a spomenimo još i 17,9% bosiljka i drugih začina od jestivih cvjetova, te 17,7% čajeva koji su sadržavali pesticide iznad maksimalno dozvoljene količine.
>>Službene vladine podatke o sadržaju ostataka pesticida u voću i povrću u Velikoj Britaniji analizirala je organizacija PAN UK te su došli do zaključka da su najzagađenije voće naranče i grožđe. Znanstvenici koji su proveli studiju otkrili su najmanje 122 ostatka pesticida otrovnih za zdravlje i okoliš, uključujući i neke karcinogene. 61% pronađenih pesticida klasificirano je kao “vrlo opasno”.
Uz grožđe i naranče, koji su na vrhu ove crne liste (87,2% odnosno 86,7% uzoraka), tu je i suho voće (81,9%), kruške (73,6%), grah (34,7%) ili zelena salata (23,6%).
>>Također vrlo aktualno kuhano vino u pravom je smislu “koktel” – prema studiji organizacije PAN Europe, u 34 boce konvencionalno proizvedenog vina pronađeno je 148 različitih kemikalija.

Za usporedbu razina ostataka pesticida u organskoj hrani i onoj proizvedenoj uz upotrebu pesticida pretražili smo EFSA-ino izvješće5 iz 2018. godine, prema kojem od 1940 uzoraka organske hrane, 6,5% uzoraka, njih 126, sadržavalo je mjerljive ostatke jednog ili više pesticida. Za konvencionalno uzgojenu hranu, 44,5% od 28.912 analiziranih uzoraka (12.857 uzoraka) sadržavalo je mjerljive ostatke jednog ili više pesticida6.U EFSA-inom izvješću za 2019. godinu, 96,1% od ukupno 96.302 sadržavalo je manje ostataka pesticida od maksimalne razine ostataka (MRL), a čak 3,9% je premašilo ovu razinu.

“Nadležne državne institucije, instituti, istraživački centri i nevladine udruge sve učestalije provode ispitivanja i provjeru sadržaja ostataka pesticida u hrani, jer se svakodnevno potvrđuju sumnje u negativan učinak pesticida na zdravlje ljudi, kao i na okoliš i prirodu.
Industrija pesticida nije eliminirala glad u svijetu, što ističe kao primarno opravdanje za upotrebu pesticida, ali je zato narušila ravnotežu ekosustava, smanjila je biološku raznolikost i potencijalno negativno utjecala na zdravlje ljudi.” – rekla je Tara Glaser, volonterka udruge Zemljane staze.


Pesticidi su osobito opasni za djecu i trudnice, točnije za njihovu nerođenu djecu, zbog intenzivnog razvoja i rasta. Trudnice izložene pesticidima učestalije imaju komplikacije tijekom trudnoće, veća je mogućnost pojave razvojnih anomalija fetusa, a porođajna težina te opseg glave djeteta su manji.7

I dok smatramo da dajući djeci grožđice kao zdravu zamjenu za bombone činimo dobro za njihovo zdravlje, mi im ustvari dajemo spremnik otrova za koje uopće ne znamo kako djeluju jer se istraživanja za sinergijsko djelovanje pesticida ne provode!
5 komada voća i povrća dnevno jest dobro za naše zdravlje, ali samo ako ne sadrže otrove.



 1https://www.efsa.europa.eu/en/news/neonicotinoids-efsa-assesses-emergency-uses-sugar-beet-202021
2https://www.foodwatch.org/fileadmin/-NL/foodwatch_2021_Bestrijdingsmiddelen_in_rozijnen.pdf
3https://english.nvwa.nl/about-us
4 European Food Safety Authority (EFSA), Luis Carrasco Cabrera and Paula Medina Pastor:The 2019 European Union report on pesticide residues in food; doi: 10.2903/j.efsa.2021.6491
5 EFSA: Monitoring data on pesticide residues in food: results on organic versus conventionally produced food; doi:10.2903/sp.efsa.2018.EN-1397
6 Prema Uredbi (EZ) br. 396/2005 o najvišim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje, države članice Europske unije prate razine ostataka pesticida u hrani te navedene rezultate praćenja dostavljaju EFSA-i.
7 Impact on fetal growth of prenatal exposure to pesticides due to agricultural activities: A prospective cohort study in Brittany, France, November 2010, Environmental Health 9(1):71, DOI:10.1186/1476-069X-9-71


Pesticidi: poljoprivredni model kojeg građani Europske unije skupo plaćaju

Studija “Pesticidi: model koji nas skupo košta“, u izradi francuske tvrtke Le Basic, u suradnji s organizacijama CCFD – Terre Solidaire i POLLiNiS donosi izvješće o troškovima koje stvara sektor proizvodnje i distribucije pesticida.
– Ovo je sada i konkretan dokaz onoga na čemu ustrajemo već godinama: korištenje pesticida nije opravdano. Kada bi industrija snosila troškove sanacije problema koje prouzrokuje upotreba pesticida, proizvodnja pesticida ne bi ni postojala. Pogrešno je računati isplativost temeljem troška nabave pesticida i zarade od dobivenih prinosa, čime se može činiti da smo profitirali, no u tu računicu nisu ubrojeni, primjerice, troškovi koje pokriva HZZO jer smo zbog ostataka pesticida u hrani, vodi i zraku oboljeli od različitih poremećaja i bolesti, tu su, nadalje, troškovi pročišćavanja voda, porezne olakšice za industriju koje također financiraju građani, te oni koji zabrinjavaju jednako kao i ugroza zdravlja – troškovi uništavanja prirodnih resursa, o kojima na kraju i ovisi proizvodnja hrane. Ovo je izraženo u najkraćim crtama, no računica je puno dulja i vrlo zabrinjavajuća.
Zaključak je jasan: pesticidi su dobri isključivo za proizvođače istih i ni za koga drugog. – rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

– Dok je dobit ovog sektora koncentrirana u rukama četiri multinacionalne kompanije (Bayer, BASF, Corteva i Syngenta-ChemChina), upravo su građani ti koji svake godine plaćaju znatan račun pokrivanja troškova povezanih s upotrebom pesticida. Danas, u Europskoj uniji, sektor pesticida građane košta dvostruko više nego što stvara prihode za tvrtke koje proizvode i prodaju pesticide: 2,3 milijarde eura izravno pripisanih pesticidima, koje financiraju sami građani, brojka je iz 2017.1 godine, naspram 0,9 milijardi eura neto dobiti ostvarene od strane industrije u istoj godini.
Dakle, Europska unija daje sektoru proizvodnje i prodaje pesticida gotovo pola milijarde eura godišnje za smanjenje poreza, dok agroindustrijski sustav s kojim su oni intrinzično povezani ne ispunjava svoja glavna obećanja: glad i dalje traje, pothranjenost raste, a prihodi poljoprivrednika ostaju nedovoljni. – kažu analitičari tvrtke Le Basic.U nadolazećim mjesecima, osobito s francuskim predsjedanjem Europskom unijom i namjerom Emmanuela Macrona da preuzme snažnu inicijativu u vezi problematike korištenja pesticida, tema upotrebe pesticida bit će u središtu mnogih rasprava, uz postavljene ciljeve poput, primjerice, smanjenja upotrebe pesticida za 50% do 2030., uspostavljanje mjera za vraćanje bioraznolikosti, zabrane upotrebe glifosata, okončanja izvoza zabranjenih pesticida izvan EU, itd.

Ispunjavanje ovih ciljeva zatražili su i građani Europske unije davanjem potpore Europskim građanskim inicijativama koje se zalažu za kreiranje zdrave i održive poljoprivrede i za očuvanje značajno narušene bioraznolikosti – Zabrana glifozata i Spasimo pčele i poljoprivrednike.
 
1Troškovi od 1,9 milijardi eura povezani s troškovima regulacije, pročišćavanjem vode, emisijom stakleničkih plinova i bolestima poljoprivrednika uzrokovanim ovim kemikalijama, plus smanjenje poreza od 0,4 milijuna eura

Pismo Ministrici poljoprivrede – Reforma postojećeg sustava prikupljanja podataka o potrošnji pesticida

Poštovana gospođo Vučković,

pišem Vam u ime organizacije Zemljane staze, a radeći u javnom interesu na zaštiti zdravlja poljoprivrednika, stanovnika ruralnih područja, drugih ljudi izloženih pesticidima, kao i prirode i okoliša.

Ovim pismom želimo skrenuti vašu pozornost na tekuću reformu statistike poljoprivrede Europske unije1. Ova zakonodavna reforma je od velike važnosti jer će definirati koji će podaci biti dostupni za praćenje napretka prema održivoj upotrebi i smanjenju uporabe pesticida2, 2 između ostalih ciljeva. Postavljanje ciljeva smanjenja, kako je predloženo u Strategiji EU-a Od polja do stola, od iznimne je važnosti. Jednako je ključno osigurati postojanje relevantnih, pouzdanih i javnih podataka za praćenje napretka prema ostvarenju ovih ciljeva. Važnost praćenja i pristupa utemeljenog na dokazima Vijeće je posebno naglasilo podržavši strategiju Od polja do stola3. Bez uspostavljenih sustava prikupljanja i objave ovih podataka, postavljeni ciljevi su prazna politička obećanja. Ovaj nedostatak transparentnosti također može samo potaknuti nepovjerenje u društvu.

Nedostatak transparentnosti u ovom području negativno se odražava na sve, osim na kemijsku industriju. Države ne reagiraju. Postupci ambicioznih država ne mogu se dokazati. Napori i ulaganja poljoprivrednika ostaju ispod radara; specifične prepreke s kojima se suočavaju i dalje je teško identificirati. Stanovnici ruralnih područja lišeni su prava na dobivanje informacija o okolišu4.4

Ovo je, nažalost, trenutno stanje koje rezultira većim nepovjerenjem prema vladama i cjelokupnom poljoprivrednom sektoru.

Trenutno Eurostat od država članica prima samo nepotpune podatke o prodaji i upotrebi pesticida i objavljuje samo vrlo nejasne skupne podatke zbog trenutnog slabog pravnog okvira5.5 To znači da nema dostupnih preciznih podataka koji pokazuju koji su pesticidi korišteni u posljednjih godina za proizvodnju hrane u EU, niti gdje, kada i u kojim količinama su korišteni. Kalifornija je, primjerice, već prije 30 godina uspostavila opsežnu bazu podataka6. EU stoga jako zaostaje.

U veljači ove godine7 Europska komisija (Eurostat) predložila je novu uredbu EU koja se odnosi na „Statistiku poljoprivrednih inputa i proizvoda” (SAIO), stavljajući izvan snage posebno Uredbu (EZ) br. 1185/2009 o statistici o pesticidima8. Od tada je Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta usvojio svoje stajalište pozivajući na nekoliko amandmana na prijedlog Komisije9. Pozivamo Vas da podržite ključne značajke prijedloga Komisije, kao i bitne izmjene i dopune Europskog parlamenta kako bi se osiguralo:

1. Sustavno i elektroničko godišnje prikupljanje podataka svih poljoprivrednika o njihovoj upotrebi pesticida

Razumijemo da ovaj prijedlog Komisije izaziva zabrinutost u vezi s opsegom administrativnog tereta koji bi stvorio. Međutim, poljoprivrednici već moraju sastavljati i čuvati takve evidencije, ne samo da bi bili u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/200910, nego i kako bi informirali prehrambeni lanac o korištenim pesticidima. Za neke države članice to bi moglo zahtijevati ulaganje unaprijed, ali ovo će ulaganje uštedjeti znatnu količinu javnih resursa. Ovo je važno zbog sljedećeg:

• Bez ovih podataka, uspješna provedba Okvirne direktive o vodama, Direktive o pticama i staništima, Direktive o održivom korištenju pesticida11 i Uredba o pesticidima je neučinkovita, pa čak i nerealna, osim ako se ne poduzmu mjere opreza12;

• Bez ovih podataka, tijela zadužena za zaštitu zdravlja i okoliša propuštaju podršku neovisnih znanstvenika koji su onemogućeni u obavljanju prijeko potrebnih istraživanja (kao što je istaknuto u nedavnoj akademskoj publikaciji);13

• Ako se evidencija poljoprivrednika ne prikuplja sustavno i digitalno, morat će se prikupiti i objaviti u svakom slučaju nakon individualnog pristupa zahtjevima za dokumente u primjeni prava EU-a, kao što se nedavno dogodilo u Njemačkoj14. Ova reforma je prilika da se osigura da uprava svake zemlja u EU ima potrebne digitalne alate i sustave prikupljanja podataka za učinkovito pružanje ovih informacija.

2. Prikupljanje podataka ne samo o pesticidima nego i o biocidima i veterinarskim proizvodima

Poput pesticida i gnojiva, biocidi i veterinarski proizvodi se intenzivno koriste u poljoprivredi i potencijalno su štetni za ljude i prirodu.15 Neprikupljanje podataka o takvim kemikalijama znači svjesno stvaranje slijepih točaka.

3. Sustavno objavljivanje podataka o uporabi pesticida na značajnoj razini detalja
Uredba treba jamčiti da će podaci biti objavljeni prema aktivnoj tvari, proizvodu, usjevu/vrsti, godini i na zemljopisnoj razini lokalne administrativne jedinice kako bi se osigurala dosljednost s UNECE Konvencijom o pristupu informacijama (Aarhuška konvencija). značajno ograničavajući rizik dopuštanja neizravne identifikacije točne lokacije farmi.16

Cilj objave podataka nije otkrivanje osobnih podataka o poljoprivrednicima. Cilj je pružiti potrebne podatke kako bi mogli zaštititi svoje zdravlje i zdravlje ostalih radnika, njihovih obitelji, stanovnika ruralnih područja, te prirode i okoliša. Prilikom objave podataka na razini lokalne administrativne jedinice očekuje se da za 99,9% upotrijebljenih količina neće biti moguće – čak ni posredno – identificirati adresu gospodarstava na određenom području.17

Francuska već objavljuje prikupljene podatke o prodaji pesticida, po aktivnoj tvari, po proizvodu i na razini poštanskog broja kupca,18 nakon pozitivnog pravnog mišljenja Francuske komisije o pristupu dokumentima koji se oslanjaju na pravo EU19.

Stoga je jasno da ne postoje zakonske zapreke za objavu podataka o uporabi pesticida na ovoj razini detaljnosti.

4. Neograničen i jednostavan pristup neobrađenim podacima za europska i nacionalna javna tijela

Sirovi podaci – što znači da nisu ni na koji način sumirani, sažeti ili grupirani – moraju se dijeliti između statističkih ureda i nacionalnih i europskih tijela nadležnih za osiguranje zdravlja ljudi i okoliša. Prečesto se podaci ne dijele među javnim tijelima zbog straha od kršenja povjerljivosti. Ne samo da je taj strah pravno neutemeljen, nego su ti podaci neophodni za njihov regulatorni rad.

Pozivamo vas stoga da osigurate prikupljanje i objavu ažurnih, pouzdanih i preciznih podataka kako biste omogućili donošenje odluka utemeljenih na dokazima i praćenje napretka prema održivoj poljoprivredi, podržavajući ključne elemente prijedloga i amandmana Sabora i zagovaranje novih amandmana kako bi se tekst doveo tamo gdje treba.

Zahvaljujemo Vam što ste razmotrili naše preporuke te se nadamo povratnoj informaciji o ovoj važnoj temi.

S poštovanjem,

Natalija Svrtan
Zemljane staze

U Zagrebu, 04. studenog 2021.

1Vidi https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?reference=2021/0020(COD)&l=en

2Directive 2009/128/EC of the European Parliament and of the Council of 21 October 2009 establishing a framework for Community action to achieve the sustainable use of pesticides, OJ L 309, 24.11.2009, p.71

3See Council Conclusions from October 2020 https://www.consilium.europa.eu/media/46419/st12099-en20.pdf

4The United Nations Economic Commission for Europe (UNECE) Convention on access to information, public participation in decision-making and access to justice in environmental matters done at Aarhus, Denmark, in 1998 available at: https://unece.org/fileadmin/DAM/env/pp/documents/cep43e.pdf

5Vidi https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/aei_pestuse/default/bar?lang=en

6https://www.cdpr.ca.gov/docs/pur/purmain.htm

7Prijedlog dostupan pri: https://www.europarl.europa.eu/RegData/docs_autres_institutions/commission_europeenne/com/2021/0037/COM_COM(2021)0037_EN.pdf

8Regulation (EC) No 1185/2009 of the European Parliament and of the Council of 25 November 2009 concerning statistics on pesticides, OJ L 324, 10.12.2009, p. 1–22

9https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2021-0285_EN.html

10Prema članku 67. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 profesionalni korisnici pesticida moraju voditi evidenciju o sredstvima za zaštitu bilja koja koriste.

11Države članice imaju obvezu prema Direktivi o održivom korištenju pesticida (Direktiva 2009/128) poduzeti “odgovarajuće mjere upravljanja rizikom”, posebno u zaštićenim područjima definiranim Direktivama o staništima i pticama (članak 12.(b) Direktive). U tu svrhu trebaju prikupiti podatke o uporabi pesticida u relevantnim područjima.

12Prema Direktivi 2000/60 od država članica se zahtijeva da „prikupljaju i održavaju informacije o vrsti i veličini značajnih antropogenih pritisaka kojima su tijela površinske vode u svakom vodnom području podložna” (Dodatak II. odjeljak 1.4. Direktive 2000 /60). U tu svrhu trebaju prikupiti podatke o korištenju pesticida na području koje je povezano sa porječjem.

13Mesnage, R., Straw, E.A., Antoniou, M.N. et al. Improving pesticide-use data for the EU. Nat Ecol Evol (2021). https://doi.org/10.1038/s41559-021-01574-1

14Zakon EU-a zahtijeva od javnih tijela da prikupljaju i objavljuju evidenciju tih poljoprivrednika, na zahtjev, u skladu s Direktivom 2003/4. To je zato što se evidencije koje poljoprivrednici moraju voditi „vode za javno tijelo” u smislu ove direktive. Osim toga, podaci koji se nalaze u tim evidencijama predstavljaju “informacije vezane uz emisije u okoliš”. Vidi uspješne slučajeve njemačkog suda: VG Freiburg od 13. srpnja 2020. 10 K 1230/19, VG Sigmaringen, 30. rujna 2020. 8 K 5297/18, VG Stuttgart od 10. lipnja 2020., 14 K 9469/18 potvrđeno 20. siječnja od 20. siječnja 2020. u žalbi 4. svibnja 2021., VGH 10 S 1348/20, VGH 10 S 2422/20.

15Vidi Mahefarisoa et al. (2021) ‘The threat of veterinary medicinal products and biocides on pollinators: A One Health perspective’, available at : https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2352771421000276

16https://unece.org/fileadmin/DAM/env/pp/documents/cep43e.pdf

17The potential issue of revealing indirectly the addresses of farms due to a small number of farms in a given postal code only arose for 0.1% of the quantities sold in France in 2019: http://www.data.eaufrance.fr/opendata-files/a69c8e76-13e1-4f87-9f9d-1705468b7221/bnvd_eaufrance_metadonnees_achat_20201215.pdf.

18Fiche de métadonnées du jeu Achats de pesticides par code postal | data.eaufrance.fr

19Mišljenje Francuske komisije o pristupu administrativnim dokumentima n°20184341: Conseil 20184341 – CADA (data.gouv.fr)