Novi akademski rad osuđuje prakse procjene rizika od pesticida, uoči donošenja strategija “Od farme do vilice” i “REFIT”

“Zeleni oporavak” od COVID-19 krize zahtijeva zdrav i održiv sustav proizvodnje hrane

Udruga Zemljane staze donosi prijevod izvješća za medije iz PAN Europe:
Novi revidirani rad čiji je autor grupa stručnjaka za pravo, politiku i toksikologiju utvrdio je sistemske nedostatke u europskom postupku procjene rizika od pesticida.
 

Stručnjaci su predložili sveobuhvatni program za dalekosežnu reformu, nakon što je u njihovom radu izneseno kako ovi neuspjesi mogu ozbiljno potkopati ambicije za održivom poljoprivredom i „zeleni oporavak“ od pandemije COVID-19.
Pozivi na takav “zeleni oporavak” stigli su od 13 europskih ministara za klimu i okoliš, od 180 kreatora politike, poslovnih lidera, istraživača i nevladinih organizacija (NVO) i WWF-a. Dana 16. travnja Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za Europsku zelenu ponudu, dodao je svoj glas, zahtijevajući da se ukinu stari, zagađujući modeli proizvodnje i da se napravi prelazak na „kružno, održivo i visoko konkurentno gospodarstvo ”.
Spomenuti lideri slažu se da uobičajeno poslovanje nije opcija.
 
Regulatorni propusti:
Prema novom radu, objavljenom u European Journal of Risk Regulation, Europa ne primjenjue dosljedno i ne provodi vlastite propise o pesticidima. Iako je Uredba EU o pesticidima 1107/2009 u teoriji jedna od najstrožih na svijetu, ona tek treba postići svoj cilj „neovisne, objektivne i transparentne procjene pesticida i postići visoku razinu zaštite zdravlja i okoliš”. U radu je predstavljen niz preporuka za rješavanje ovih problema.
 
Razmatrajući glifozat, kao studiju slučaja znanstvene i regulatorne polemike, rad ističe:
    • Raširenu zlouporaba i pogrešnu interpretaciju znanstvenih istraživanja, uz namjerni odabir rezultata povoljnih studija, plagijarizam i nekritičko ponavljanje nalaza predstavljenih kao neovisna potvrda te zlouporabu statističkih i analitičkih alata
    • Neuspjeh u definiranju učinaka smjese, uključujući aditive koji, iako mogu promijeniti profil toksičnosti aktivnog sastojka, nisu dio postupka odobravanja pesticida
    • Neuspjeh da se na odgovarajući način riješi sukob interesa unutar regulatornih agencija, podrivajući neovisnost i objektivnost procjena pesticida.

Kao rezultat ovih propusta, mnogi pesticidi prolaze kroz regulatorni postupak i dobivaju dozvolu usprkos potencijalu da štete zdravlju ljudi i životinja i okoliša.



Predložena rješenja:
Autori otkrivaju da za najveći dio nije kriv sam zakon. Umjesto toga, problem leži u neuspjehu regulatornih tijela da provedu ili provode tvrde ili “meke” zakone koji reguliraju potrošnju pesticida. Autori predlažu načine poboljšanja sustava, zahtijevajući promjene u načinu na koji regulatorno tijelo provodi postupak procjene rizika, kao i način primjene postojećih znanstvenih saznanja i znanstveno analitičkih alata.
To uključuje:
    • Širu upotrebu metoda „sustavnog pregleda“ kako bi se osigurala objektivnost i transparentnost u vrednovanju rezultata znanstvenih istraživanja
    • Pravilnu uporaba pristupa „težina dokaza“ radi uključivanja različitih dokaza, tako da se, na primjer, različite vrste dokaza koje ukazuju na to da je pesticid kancerogen, ne ocjenjuju i ne odbacuju zasebno, već se procjenjuju zajedno integriranim načinom
    • Procjenu toksičnosti formulacija pesticida kao prodanih i korištenih, umjesto samo izoliranih „aktivnih“ sastojaka koji se u regulatornim svrhama testiraju i procjenjuju na sigurnost – jer formulacije mogu biti daleko toksičnije
    • Regulatorno izbjegavanje uobičajene prakse plagiranja vlastitih interpretacija podataka o sigurnosti – umjesto toga, regulatorni organi moraju provoditi objektivne i neovisne procjene podataka.
 
Pojedinosti o novom radu
Postizanje visoke razine zaštite od pesticida u Europi: problemi s trenutnim postupkom i rješenjima za procjenu rizika
Claire ROBINSON, Christopher J. PORTIER, Aleksandra ČAVOŠKI, Robin MESNAGE, Apolline ROGER, Peter CLAUSING, Paul WHALEY, Hans MUILERMAN i Angeliki LYSSIMACHOU
DOI: https://doi.org/10.1017/err.2020.18
Europski časopis za regulaciju rizika, 16. travnja 2020

POZADINA:
Novi se rad temelji na radu interdisciplinarne skupine znanstvenika, pravnika i kreatora politika – uključujući autore ovog rada – koji su 2018. godine formirali koaliciju Građani za znanost u regulaciji pesticida. Više od 140 nevladinih organizacija potpisalo je manifest Koalicije kojom se zahtijeva reforma procjene rizika kako bi se osiguralo da upotreba pesticida ne nanosi štetu ljudima, životinjama, ni okolišu.
Novi rad objavljen je u trenutku kada se Europska komisija priprema za objavljivanje Strategije “Od farme do vilice” (F2F) kao dijela Europskog zelenog plana. F2F ima za cilj “osigurati pošten, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” i uključivat će “mjere za značajno smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida”.
Dr Angeliki Lyssimachou, jedan od autora novog rada, te službenik za znanstvenu politiku u organizaciji Pesticide Action Network Europe, rekla je: “Smanjenje rizika ne može se dogoditi ako se procjena rizika ne izvrši pravilno. Neki pesticidi koji su prošli kroz postupak odobravanja ne bi uopće smjeli biti na tržištu zbog svoje toksičnosti. Regulatorna tijela moraju osigurati primjenu najnovijih znanstvenih saznanja i metoda objektivne procjene tijekom cijelog postupka ocjenjivanja.”
Uz F2F, Komisija će objaviti svoju dugo očekivanu REFIT ocjenu zakonodavstva EU o pesticidima ocjenjujući “da li propisi učinkovito ispunjavaju potrebe građana, poduzeća i javnih institucija” i dajući preporuke za buduće postupke. Istaknuo je da se čini da je REFIT usmjeren na unapređivanje propisa EU za industriju i da će kao rezultat toga namjerno oslabiti propise o pesticidima.
Objavljivanje F2F kao i REFIT Uredbe o pesticidima odgođeno je zbog krize COVID-19, a udruga poljoprivrednika COPA-COGECA lobirala je da publikacija bude odgođena do jeseni – ili da se prvo izvrši procjena učinka.
No , Claire Robinson, urednica GMWatch-a i prva autorica novog rada, komentirala je: “COVID-19 nam je pokazao da ljudsko zdravlje mora biti prioritet i da je održiva proizvodnja hrane presudna. Ne možemo si priuštiti veća odlaganja u provođenju zdravog, održivog, i elastičnog prehrambenog sustava.”
Ovaj poziv podržan je otvorenim pismom 40 nevladinih organizacija, koje zahtjevaju od Komisije da ne odgađa objavu F2F i da „pokaže da ona aktivno usmjerava EU ka zelenijoj budućnosti, od čega su održivi i otporni prehrambeni sustavi bitan dio ”.
Prema nedavnim informacijama koje je dao službenik Komisije, datum pokretanja strategije F2F trenutno se pregledava.

Citati autora:
Dr. Apolline Roger, savjetnica za zakonodavstvo i politiku, ClientEarth, Bruxelles, Belgija, rekla je: “Uredba o pesticidima ima sjajne elemente. Za većinu nije potrebno reformirati zakon, već način na koji se provodi. U našim preporukama detaljno opisujemo reforme koje su potrebne. “
Profesor Christopher Portier, stariji znanstvenik u Fondu za zaštitu okoliša i bivši direktor Nacionalnog centra za zdravlje okoliša u SAD-u, rekao je: „Znanstvena strogost i potpuna transparentnost presudni su za procjenu podataka korištenih u donošenju regulatornih odluka i za povjerenje koje će javnost imati u tim procjenama. Ovaj članak opisuje poboljšanja koja će ojačati i znanstvenu strogost i transparentnost. “
Paul Whaley, akademik sa Sveučilišta Lancaster u Velikoj Britaniji, specijaliziran za nove metode procjene zdravstvenih rizika od izloženosti kemikalijama, rekao je: „Europska agencija za sigurnost hrane bila je vodeća svjetska agencija u predlaganju reformi načina na koji se znanstvena istraživanja koriste u riziku od pesticida procjena, posebno u primjeni metoda sustavnog pregleda za analizu dokaza o potencijalnim zdravstvenim rizicima. Problem je što se te reforme provode previše sporo i neravnomjerno, zbog čega se previše kemikalija ocjenjuje metodama koje su zastarjele, netransparentne i daju nepouzdane rezultate. “
Dr Peter Clausing, toksikolog iz Pesticide Action Network Germany, rekao je: Pristup “težine dokaza” važan je koncept za konsolidaciju znanstvenih podataka. Naš rad pokazuje da postoji mnogo prostora za poboljšanje u načinu na koji europske vlasti koriste ovaj koncept tijekom procjene rizika od pesticida. “
Profesorica Aleksandra Čavoški sa Sveučilišta u Birminghamu rekla je: „EFSA je učinila značajne korake u poboljšanju svoje politike neovisnosti s ciljem sprječavanja učinka „okretnih vrata”. Međutim, EFSA-ova politika neovisnosti ne ide dovoljno daleko da spriječi sukob interesa koji može nastati financiranjem istraživanja. “








Zahtjev Timmermansu i povjerenicima Europske komisije za donošenje strategije “Od farme do vilice”

Potpisnice zajedničkog pisma povjerenicima Europske komisije

39 organizacija civilnog društva jučer je navečer poslalo zajedničko pismo izvršnom potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu, te povjerenicima Kyriakides, Wojciechowskom i Sinkevičiusu, pozivajući da se strategija “Od farme do vilice” objavi 29. travnja, bez daljnjeg odgađanja.

Trenutačna Covid-19 kriza potaknula je različita mišljenja unutar institucija EU-a i među dionicima u proizvodnje hrane i u poljoprivredi oko pitanja trebaju li se strategije “Od farme do vilice” (F2F) i strategije biološke raznolikosti dodatno odgoditi, preispitati ili izravno odbaciti.

Potpisnice pisma, kao i udruga Zemljane staze koja je članica PAN Europe, jedne od potpisnice pisma, vjeruju da nikad nije bilo od većeg značaja da Komisija pokaže svoja nastojanja ka aktivnom usmjeravanju EU prema zelenijoj budućnosti, od čega su održivi i prilagodivi  prehrambeni sustavi bitan dio. 

Nadamo se da će i Hrvatska, kao predsjedavajuća Vijećem EU-a zauzeti stav i izravno doprinijeti donošenju spomenutih strategija.

Udruga Zemljane staze aktivno promiče stavove krovne organizacije kojima je cilj zaštita ljudskog zdravlja, očuvanje okoliša i zaštita prirode, provođenjem inicijativa i sudjelovanjem u radu organizacije.

Europski Zeleni Plan – važna strategija u suočavanju s posljedicama pandemije

EU Commission President Ursula von der Leyen (Photo: European Parliament/Flickr)
Health and Environment Alliance – HEAL upozorava: Europski Zeleni Plan mora biti središnja strategija za prilagodivi oporavak nakon Covid-19 krize   U vrijeme suočavanja s teškom krizom koja se odražava na sve domene života, uočavamo važnost očuvanja i unaprijeđenja postojećih sustava o kojima ovisi naš opstanak. 11 članica EU podržalo je inicijativu kojom se naglašava važnost strategija za sprječavanje klimatske i ekološke krize.
HEAL ističe važnost pridruživanja svih članica EU, a inicijativu podržavaju brojne organizacije koje svojim objavama pozivaju članice EU-a na pažljivo donošenje dugoročnih strategija. U nastavku donosimo prijevod jedne od objava: “Svijet se suočava s neviđenom krizom. U samo nekoliko tjedana pandemija Covid-19 proširila se svijetom i prouzročila ogromnu ljudsku tragediju i povijesni ekonomski zastoj za koji još uvijek ne znamo cjelokupni utjecaj.

Naša su se društva ugasila, granice su zatvorene, nezaposlenost je u porastu, a tvrtke se bore.

Fokus je trenutno na borbi protiv pandemije i njezinih neposrednih posljedica.

Međutim, trebali bismo se pripremiti za obnovu gospodarstva i uvođenje potrebnih strategija za oporavak kako bismo Europi i njenim građanima vratili obnovljeni, održivi napredak i prosperitet.

Pritom ne smijemo izgubiti iz vida ustrajnu klimatsku i ekološku krizu. Stvaranje zamaha za borbu protiv ove bitke mora ostati visoko na političkom planu.

Pouka iz krize Covid-19 jest da je rano djelovanje od ključne važnosti. Stoga moramo održavati ambiciju da ublažimo rizike i troškove neaktivnosti zbog klimatskih promjena i gubitaka biološke raznolikosti.

Ne možemo si priuštiti zastoj koji može imati štetne učinke na našu klimu, biološku raznolikost i okoliš te na zdravlje ljudi i ekonomiju.

Ova kriza podsjetila je da odgovore treba pronaći na usklađen način kroz zajednički europski dogovor.

Kapacitet EU-a da djeluje uvelike ovisi o našoj sposobnosti da solidarno djelujemo na izgradnji mosta između borbe protiv Covid-19, gubitka biološke raznolikosti i klimatskih promjena.

Stoga toplo pozdravljamo poziv šefova država i vlada Komisiji da započne rad na sveobuhvatnom planu za oporavak EU koji uključuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

Pozivamo Komisiju da koristi Europski zeleni sporazum kao okvir za ovu vježbu i na taj način da održi zamah primjenom svojih inicijativa.

Zeleni ugovor predstavlja novu strategiju rasta za EU koja je u mogućnosti pružiti dvostruku korist od poticanja gospodarstava i stvaranja radnih mjesta uz ubrzanje zelene tranzicije na financijski učinkovit način.

Na primjer, cilj neutralnosti klime do 2050. godine, kao i snažan politički okvir osiguravaju stabilno i perspektivno ulagačko okruženje za europska poduzeća, što je ključni preduvjet zelenog rasta i stvaranja novih radnih mjesta.

Pored toga, potičemo Komisiju da razmotri elemente Zelenog ugovora, uključujući i Europski plan ulaganja u zeleno djelovanje, koji se može gurnuti naprijed kako bi se potaknuo zeleni oporavak i pravedan prijelaz.

Moramo povećati ulaganja, posebno u područjima održive mobilnosti, obnovljivih izvora energije, obnove zgrada, istraživanja i inovacija, oporavka biološke raznolikosti i cirkularne ekonomije.

Zeleni ugovor pruža nam putokaz za donošenje ispravnih izbora u odgovoru na ekonomsku krizu, istovremeno pretvaranje Europe u održivo i klimatsko neutralno gospodarstvo.

Trebali bismo izdržati iskušenja kratkoročnih rješenja kao odgovor na sadašnju krizu koja riskira zaključavanje EU-a u ekonomiji fosilnih goriva u narednim desetljećima.

Umjesto toga, moramo ostati odlučni u svrhu povećanja cilja EU 2030. do kraja ove godine, pridržavajući se rasporeda pariškog sporazuma, unatoč odgodi Cop26, i potaknuti ostale svjetske dionike da također pojačaju ambicije.

U tom svjetlu smo zadovoljni što je Komisija na putu da do rujna 2020. predstavi plan procjene učinka za povećanje ciljeva EU do 2030. i smanjenje emisija stakleničkih plinova za 50-55% u odnosu na razinu iz 1990. godine.

Nadalje, moramo održavati i ojačati učinkovite regulatorne alate EU kao što su Sustav EU-a za trgovanje emisijama, okolišni standardi i sektorske politike te ih učiniti učinkovitijima u manjenju emisija na najisplativiji način, istovremeno pružajući put europskim tvrtkama ka zelenoj i cirkularnoj ekonomiji.

Moramo poslati snažan politički signal svijetu i našim građanima da će EU voditi primjerom, čak i u teškim vremenima poput sadašnjih i utvrditi put ka klimatskoj neutralnosti i ispunjenju Pariškog sporazuma.

Istodobno, hitne akcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti moraju biti ključni dio našeg odgovora na globalnu zdravstvenu i ekološku krizu i ključni aspekt za osiguranje dugoročnog opstanka i dobrobiti naših društava.

Leonore Gewessler, savezni ministar za klimatsko djelovanje, okoliš, energiju, mobilnost, inovacije i tehnologiju Austrije

Dan Jørgensen, ministar za klimu, energiju i komunalne usluge Danske

Krista Mikkonen, ministar za okoliš i klimatske promjene Finske

Sergio Costa, ministar okoliša, kopna i mora Italije

Juris Pūce, Ministar za zaštitu okoliša i regionalni razvoj Republike Latvije

Carole Dieschbourg, ministrica okoliša, klime i održivog razvoja Luksemburga

Eric Wiebes, ministar ekonomskih poslova i klimatske politike Nizozemske

João Pedro Soeiro de Matos Fernandes, ministar za okoliš i klimatske akcije Portugala

Teresa Ribera Rodríguez, četvrta potpredsjednica vlade i ministrica za ekološku tranziciju i demografski izazov Španjolske

Isabella Lövin, ministrica okoliša i klime i potpredsjednica švedske premijerke

Élisabeth Borne, ministrica za ekološki i inkluzivni prijelaz Francuske

Pismo potpredsjedniku Europske komisije – podržite smanjenje potrošnje pesticida i prelazak na agroekologiju

Danas je 87 organizacija, kao potpora Europskoj građanskoj inicijativi „Spasite pčele i poljoprivrednike!“,  poslalo pismo izvršnom potpredsjedniku Europske komisije, kao i povjerenicima Kyriakides, Wojciechowski i Sinkevičius, tražeći od njih da se Europskim zelenim planom smanji potrošnja pesticida te da se prijeđe na agroeologiju.

Peticiju je potpisalo više od četvrt milijuna građana Europske unije.
Potpisnice su i dvije hrvatske udruge, Zemljane staze i Eco-Hvar.

Razlog traženja ovih mjera jest značajan pad broja pčela i oprašivača u Europi i svijetu. U doba kada nam svima prijete različite i nepredvidive posljedice suočavanja s korona virusom, važno je podržati jednu od najvažnijih domena privrede, a to je upravo proizvodnja hrane. Zajedno sa sve većim urušavanjem biološke raznolikosti kojem trenutno svjedočimo, s pravom je podignut alarm u znanstvenoj zajednici i široj javnosti. Stručnjaci su se složili da uobičajena praksa ne može ostati opcija. Sada je napokon prihvaćeno da je postojeći model proizvodnje hrane glavni pokretač kolapsa ekologije, uglavnom zbog masovne upotrebe sintetičkih pesticida na koje se današnja proizvodnja oslanja.

Zbog toga su potpisnici pozvali Europsku komisiju da sprovede zahtjeve inicijative “Sačuvajte pčele i poljoprivrednike!”.
Posebno traže da bez kompromisa:

1. Započnu postupno izbacivanje sintetičkih pesticida iz poljoprivrede u EU, postavljanjem cilja za smanjenje upotrebe za 80% do 2030. i postupnim ukidanjem do 2035.

2. Postave ambiciozne ciljeve za vraćanje biološke raznolikosti, posebno u poljoprivrednim područjima. Poljoprivreda i biološka raznolikost se međusobno ne isključuju, ali moraju biti od koristi jedna drugoj.

3. Pruže podršku poljoprivrednicima u prijelazu na poljoprivredu usmjerenu na očuvanje prirode. Prijedlozi za reformu ZPP-a moraju se snažno nadograditi kako bi se poljoprivrednicima financijski i tehnički pružila potpora davanjem prioriteta maloj, raznolikoj i održivoj poljoprivredi zasnovanoj na agroekologiji.

Potpisnici se također vesele objavi ambicioznih i vjerodostojnih strategija “Od farme do vilice” i “Strategije za biološku raznolikost“, koje su usmjerene postizanju ciljeva, a vode nas od katastrofe s kojom smo suočeni, kao i ispunjavaju očekivanja građana i poljoprivrednika.

Odgođen Tjedan borbe protiv pesticida

Tjedan borbe protiv pesticida – Pesticide Action Week 20-30th March – koji se obilježava svake godine prvog tjedna u proljeću, odgođen je zbog situacije s korona virusom.

Iako smatramo da borba protiv pesticida mora biti kontinuirana, odgađanjem ovog događanja želimo doprinijeti smanjenju broja zaraženih, kao i što bržem povratku na normalan način rada i življenja.

No, dok traju mjere zaštite, pozivamo vas da u svojim domovima i svojim načinom života i nadalje doprinosite smanjenju potrošnje pesticida i smanjenju trovanja tla, zraka i vode odabirom namirnica i podržavanjem malih privrednika koji se bave organskim uzgojem voća, povrća, žitarica, mahunarki i orašastih plodova.

Tjedan borbe protiv pesticida povezan je s pojavom oprašivača, stoga vas molimo da ne koristite pesticide u svom vrtu kako bi pčele, bumbari i ostali kukci koji doprinose povećanju bioraznolikosti, mogli naći hranu. Sačuvajte maslačke, oni su im prva hrana nakon perioda prezimljavanja.

U svom domu, na svojim balkonima i terasama posadite i zasijte povrće koje možete uzgajati u teglama. Vjerujemo da ćete cijeniti hranu koju sami proizvedete i vjerujemo da ćete drugačije gledati na hranu za koju znate da je sigurna i zdrava. Zasadite i aromatično i začinsko bilje koje će privući oprašivače, a vašim jelima pružiti nezamjenjiv okus.

Ukoliko imate vrt, osigurajte vodu pticama i kukcima, u plitkim posudicama. Hranilice za ptice su također prekrasan ukras vašem vrtu.

Iskoristite vrijeme za povezivanje s prirodom i za odmor, a kada se situacija normalizira, nastavite s korisnim praksama.

I #ostanidoma !

Zamolba našim zastupnicima u Europskom parlamentu

Zamolili smo naše zastupnike u Europskom parlamentu – gđu. Biljanu Borzan, gosp. Ivana Vilibora Sinčića i gđu. Dubravku Šuicu da podrže predloženi prigovor na nacrt Uredbe Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 546/2011 u vezi s procjenom učinka sredstava za zaštitu bilja na pčelama.
Gđa. Borzan i gosp. Sinčić odgovorili su pozitivno na našu zamolbu, a za gđu. Šuicu se nadamo da dijeli njihovi naš stav!
Niže možete pročitati naš dopis:

Poštovana/i,

ovim dopisom BeeLife, BugLife, Greenpeace, SumOfUs i Pesticide Action Network (PAN) Europe traže od vas da podržite predloženi prigovor na nacrt Uredbe Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 546/2011 u vezi s procjenom učinka sredstava za zaštitu bilja na pčelama.

Nacrt rezolucije stavit će se na glasovanje u parlamentarnom odboru ENVI 21. listopada.

Ukoliko Parlamentarna skupština usvoji ovu rezoluciju, učinkovito će zaustaviti planove Komisije za održavanje skandalozno slabe razine zaštite pčela od štetnih pesticida, a temeljenih na već zastarjeloj znanosti. Pozivamo vas da u ime našeg članstva stotina tisuća građana širom Europe [1] tražite zahtjev za primjenom najviših dostupnih standarda za zaštitu pčela od pesticida, kako to zahtijeva Uredba o pesticidima 1107/2009 / EC i onako kako je postavljeno u dokumentu EFSA-e o pčelama za 2013. godinu. [2]
 ,
Europske pčele i drugi insekti su ugroženi. U Njemačkoj su znanstvenici zabilježili gubitke više od 75 posto ukupne mase insekata u zaštićenim područjima tijekom 27 godina. [3] U Nizozemskoj, detaljni podaci pokazuju da više od 50 posto divljih vrsta pčela prijeti izumiranjem. [4] Jedan od glavnih uzroka tih događaja je industrijska poljoprivreda koja izlaže pčele štetnim pesticidima. [5]

Vodič za pčele (Bee Guidance) iz 2013. najsuvremeniji je znanstveni standard za procjenu rizika od pesticida za pčele. Uključuje procjenu akutnih i kroničnih učinaka pesticida i na pčele i na divlje pčele. Ove smjernice omogućile su EFSA-i  pružanje cjelovite procjenu rizika koji proizlazi iz upotrebe tri neonikotinoidna pesticida, što je zauzvrat omogućilo EU da donese svoju uvelike proslavljenu zabranu iz 2018. za sve uporabe ovih pesticida na otvorenom.
I Komisija i EFSA više puta su izjavljivale da podržavaju Vodič za pčele iz 2013. godine. Međutim, države članice blokirale su njegovu primjenu u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje. U međuvremenu, ostaju stare smjernice iz 2002. godine koje je napisala industrija pesticida [6] i koja se temelji na “zastarjeloj” znanosti, prema Komisiji [7] i EFSA8.

Europski građani svjesni su koliko je važna primjena robusnih testova pesticida prije odobrenja za poništavanje pada oprašivača i zahtijevaju trenutno i cjelovito usvajanje smjernica EFSA iz 2013. godine.1

EU mora zaštititi europske pčele i okoliš od opasnih pesticida na temelju “trenutnih znanstvenih i tehničkih saznanja” 9, u skladu s EU regulativom o pesticidima (Uredba (EZ) br. 1107/2009). Neuspjeh država članica i Europske komisije da primijene propise znači da je sada na zastupnicima Europskog parlamenta veto na njihove neprihvatljive planove i dobivanje zadataka poštivanja zakona EU i zaštite europskih pčela na pravom putu.

S poštovanjem,

Natalija Svrtan, mag. ing.
Zemljane Staze
Tijardovićeva 44
10000 Zagreb

[1] 238.000 ljudi potpisalo je peticiju SumOfU-a za potpunu provedbu dokumenta o upravljanju pčelama http://sumofus.org/bee-guidance
[2] EFSA (2013). Dokument o smjernicama EFSA-e o procjeni rizika sredstava za zaštitu bilja od pčela (Apis mellifera, Bombus spp. I samotne pčele). EFSA Journal 2013; 11 (7): 3295
[3] Hallmann CA i sur. (2017). Više od 75 posto pada ukupne biomase letećih insekata tijekom 27 godina u zaštićenim područjima. PLOŠE JEDAN 12 (10)
[4] Reemer, M. (2018). Basisrapport voor de Rode Lijst Bijen, EIS Kenniscentrum Insecten Leiden.
[5] Sánchez-Bayo, F., & Wyckhuys, KA (2019). Pad entomofaune u svijetu: pregled njenih pokretača. Biološka zaštita, 232, 8-27.
[6] Mreža za djelovanje protiv pesticida (2018). Industrija piše svoja pravila, a izvršni direktor i Europska pčelarska koordinacija BeeLife (2010): Je li budućnost pčela u lobiju za pesticide?
[7] Odgovor Greenpeacea i drugih od povjerenika Vytenisa Andriukaitisa, 31.1.2017
8 EFSA (2012). Znanstveno mišljenje o znanosti koja stoji iza razvoja procjene rizika sredstava za zaštitu bilja na pčelama (Apis mellifera, Bombus spp. I samotne pčele). EFSA časopis 10 (5), 1–275 (2012).
9 Uredba (EZ) br. 1107/2009, članak 4.; DODATAK II, točka 3.8.3; Članci 11. i 36

Ozalj i Zagreb mogu, Varaždin ne?

Stoje li tvrdnje sugovornika Regionalnog Tjednika?

Koji su to Varaždinci koji “blagonaklono gledaju na pojavu djelatnika Parkova u zaštitnim odijelima”?
Smatrate li da građanima koji tako razmišljaju treba osnovna edukacija?
Ili je tekst pisan pristrano i jednostrano?
Zašto nisu kontaktirani članovi spomenute udruge Zemljane staze kako bi i oni iznijeli činjenice vezane na stav o potrebitosti primjene pesticida?

Jer, brojni europski gradovi, a kod nas, osim Zagreba i Ozlja i još neki gradovi, upravo prelaze na održavanje zelenih površina bez uporabe pesticida, uz veliku podršku svojih stanovnika!
Da li je moguće da su samo Varaždinci nazadni i neinformirani? Da ne brinu o zdravlju svoje djece?

Nadalje, ne možemo ne postaviti zaista jako mnogo pitanja nakon čitanja teksta objavljenog u Regionalnom tjedniku.
Primjerice:
Jesu li insekticidi “bezopasni”, ako ubijaju krpelje koji napadaju kućne ljubimce neimenovanog “Varaždinca koji s obitelji živi u podnožju gradskih bedema”? Da li je njegov ljubac zaštićen od krpelja, ukoliko se insekticidi prskaju po nekim gradskim površinama?
Postoji li bolji način zaštite ljubimaca od krpelja, a koji ne šteti cjelokupnoj ljudskoj populaciji?
Kako su ovaj problem riješili Zagreb, Ozalj i zaista brojni europski gradovi?
Zašto se tek “u budućnosti”, i koliko dugoročnoj budućnosti, namjeravaju zamijeniti biljne vrste koje su podložne napadima štetnika, i koje zahtijevaju primjenu toksičnih kemikalija, a ne odmah?

Zašto UOPĆE koristiti otrove koji truju vodu, zrak, tlo, narušavaju bioraznolikost, a truju i izravno nas, kad postoji zdrava alternativa koju USPJEŠNO primjenjuju brojni gradovi već dugi niz godina?

Na sva ova pitanja očekujemo odgovor, jer nismo zadovoljni dobivenim!
Dok god nije bezopasno i netoksično, NIJE DOBRO.

Plastična Zemlja

Više plastike nego biomase?

Nepregledna “polja” plastike protežu se oceanima i morima

Uzevši u obzir činjenicu da se plastika razgrađuje više od 100 godina, a neke vrste i više od 500 godina, te da nakon razgradnje plastike, osobito spaljivanja plastike, u okolišu ostaju i dalje toksične kemikalije, znamo da smo zagadili Zemlju na više stotina godina i da nećemo za našeg života doživjeti življenje u čistom okolišu.

Porazna je i spoznaja da pri tom uopće ne brinemo o budućim naraštajima, pa ni o vlastitoj djeci, koja su već tu i koja će sigurno, nastavimo li i dalje upotrebljavati plastiku, živjeti u još gorim uvjetima.

Dopustimo li, uvjetno, opravdanost upotrebe plastike u, primjerice, medicini gdje nije lako iznaći alternativu, da li nam je potrebno da svakodnevno kupujemo plastiku – bilo vrećice, bilo vodu i ostale napitke u plastičnim bocama, bilo pregršt igračaka s kojima će se djeca igrati samo jedanput?

Vrijeme za hitnu promjenu isteklo je čim je proizveden prvi polimer – davno smo prekrdašili sve rokove, promijenite svoje načine življenja – odmah.

Predavanje: Ekološke prednosti biljne prehrane

Koliki ekološki otisak ima meso, koliki mlijeko, a koliki krumpir?
Možemo li se smatrati ekološki osvještenim građanima, a istodobno konzumirati hranu životnjskog podrijetla?
Koja je cijena konzumiranja životinjskih proizvoda koju će plaćati naša djeca i unuci?
Dođite na Vegefest 08. lipnja u 17:45 i saznajte više o održivoj proizvodnji hrane.