Dostavljamo odgovor Stranke rada i solidarnosti o Planu za održivu proizvodnju zdrave hrane
Potaknuti višeslojnom problematikom rješavanja negativnih posljedica Covid-19 krize, svakodnevno uviđamo različite aspekte koje moramo uzeti u obzir kako bismo spriječili negativne posljedice mjera koje se poduzimaju u svrhu zaštite zdravlja građana.
Strah od nestašice hrane zbog zatvaranja granica i sloma privrede jedan je od tih aspekata, te u tu svrhu institucije i organizacije predano rade na strategijama i planovima kako bi se omogućila proizvodnja zdrave hrane koja doprinosi održavanju zdravlja i podizanju imuniteta.
Zdrava hrana može biti samo ona koja ne sadrži rezidue pesticida i drugih kemijskih sredstava koja se koriste u proizvodnji hrane.
Iz tog su razloga (između ostalih) donesene strategije “Od polja do stola” koja se nalazi u središtu Europskog zelenog plana, te Strategija EU za bioraznolikost do 2030.
1) Smatrate li da je implementacija spomenutih strategija od prioritetne važnosti za kreiranje održivog sustava proizvodnje zdrave hrane u Republici Hrvatskoj?
Proizvodnja
zdrave hrane, odnosno osigurati pristup zdravim namirnicama krajnji
je cilj kojem težimo. Zdravlje građana izravno je povezano s
dostupnošću kvalitetne hrane koja doprinosi očuvanju zdravlja.
Osim doprinosa očuvanju zdravlja ljudi, čuvaju se i okoliš i
priroda koji su pod izravnim utjecajem agrotehničkim mjera
koje se provode u procesu proizvodnje hrane.
Stoga smatramo da
trebamo uložiti sve dostupne resurse za implementaciju ovih
strategija, kao na primjer prilikom raspolaganja poljoprivrednim
zemljištem u vlasništvu RH putem zakupa prednost bi trebalo dati
ekološkim proizvođačima. Cilj EU strategije „od polja do stola“
je da do kraja 2030. godine 25 % od ukupnih poljoprivrednih površina
bude pod ekološkom proizvodnjom.
2) Strategija “Od polja do stola” predviđa smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. godine. Očekuje se da bi smanjena upotreba i rizik od kemijskih pesticida imali pozitivne zdravstvene učinke jer bi umanjili izravnu izloženost pesticidima samih korisnika pesticida, uključujući poljoprivrednike, kao i sveopću javnost, posebno one građane RH koji žive u ruralnim područjima. Ovi pozitivni utjecaji na zdravlje mogli bi se pretvoriti u ekonomske koristi (smanjeni izdaci za zdravstvo, veća produktivnost rada). Ciljevi smanjenja upotrebe pesticida u kombinaciji s ograničenjima upotrebe bili bi odgovor na zahtjeve građana za većom dostupnosti i većim izborom zdrave, lokalno uzgojene hrane. To bi ojačalo položaj poljoprivrednika i ruralnih zajednica u društvu, kao dobavljača zdrave hrane, u relaciji na okoliš.
Smatrate li ove strategije korisnima i ostvarivima?
Zaštitu
okoliša i zdravlja ljudi, te zalaganje za smanjenje utjecaja na
klimatske promjene smanjenjem emisije stakleničkih plinova smatramo
prioritetnim ciljevima. To planiramo postići ulaganjima u zelenu
infrastrukturu, prilagodbama postojećih modela poslovanja održivim
sustavima ( npr. navodnjavanje na obnovljive izvore energije –
solarni paneli) te kreiranjem održivog,kružnog
gospodarstva.
Gradonačelnik Grada Zagreba dokazao je
brigu za ljude i okoliš prihvaćanjem različitih strategija i
provođenjem projekata koji doprinose ostvarenju nabrojanih ciljeva,
primjerice: Gradovi Bez Pesticida kojim su iz upotrebe na javnim
površinama Grada Zagreba izbačeni pesticidi te su zamijenjeni
mehaničkim i biološkim metodama, održivim načinima kontrole tzv.
štetnika – okopavanje, plijevljenje, tretiranje vrućom vodom,
parom, zrakom, itd.
Projektom “Gradski vrtovi”
neobrađeno zemljište u vlasništvu grada stavljeno je u funkciju
proizvodnje hrane i to isključivo organskim putem, a znamo da je
jedan od glavnih gubitaka bioraznolikosti upravo neodrživo
korištenje zemljišta. Također, projektom se podiže svijest
građana o važnosti kvalitetne ( zdrave) prehrane i očuvanja
okoliša, doprinosi se kratkom lancu opskrbe te smanjuje otisak na
okoliš jer se na gradskim vrtovima ne koriste kemijska sredstva za
zaštitu bilja kao ni druga kemijska sredstva.
Strategija “Od
polja do stola” doprinosi očuvanju okoliša i prirode i
povećanju bioraznolikosti što posljedično pozitivno utječe i na
ljudsko zdravlje.
Gore spomenuti projekti već ispunjavaju
svrhu i ciljeve strategija, čak i u većem opsegu od
definicija samih strategija.
Iz
navedenog je vidljivo da implementaciju navedenih strategija smatramo
važnim i neizbježnim dijelom obveza koje imamo kao članica
Europske unije.
Zato da, implementacija spomenutih strategija
važna je i korisna za ljude, prirodu i okoliš.
3) Planirate li doprinijeti implementaciji Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida, kao i minimiziranju derogacija, osobito kad se radi o primjeni pesticida iz zraka?
Da,
svaki donesen akcijski plan mora biti implementiran i provođen u
praksi. Plan koji za cilj ima zaštitu zdravlja građana važan je i
prioritetan za provedbu, a znamo da Grad Zagreb već od prije
kvalitetu života svojih građana te očuvanje okoliša stavlja na
prvo mjesto.
Derogacije su moguće samo kad su iscrpljene druge
mogućnosti (mehanički i biološki načini kontrole štetnika i
bolesti, itd.), a očekivana šteta nanijela bi ekonomski gubitak
i/ili nepopravljivu štetu prirodi, okolišu i/ili ljudima.